KNJIGE NA SLOBODI U NOĆI KNJIGA

Preko 230 tisuća knjiga smješteno je u prostorijama Gradske knjižnice Metel Ožegović. Nove, stare, latinične ili ćirilične… Sve su ih imali prilike sinoć razgledati ljubitelji knjiga. Naime, povodom Noći knjige i varaždinska je knjižnica širom otvorila svoja vrata i ponudila varaždinskim “knjiškim moljcima” pravu poslasticu – upoznavanje skrivenih prostora i još mnogo toga. 

– Muzeji imaju svoju noć, pa eto tako imamo i mi svoju. Prije se Noć knjige obilježavala na dječjem odjelu, a ove godine je prvi put i za odrasle. Vrata knjižnice svima su otvorena, a razgledati se mogu sve zbirke koje se nalaze ovdje – od zavičajne zbirke, Milkovićeve, Krležine… – rekao je Mario Šoštarić, ravnatelj knjižnice.

Sva ona skrivena mjesta o kojima su postojale samo priče i pretpostavke, barem za čitalačku publiku, postala su sad stvarna i dostupna. Cijelo jedno carstvo knjiga krije se u podrumu i katu prostora knjižnice u kazalištu. Smještene po tematskim područjima protežu se do plafona, a prolazi među policama toliko su uski da se jedva može proći.

U knjižnici ima mnogo knjiga, ali još je više čitatelja. Puno ih ima i jednih i drugih. Time su oni mitovi o sve manjoj čitalačkoj publici i prevladavanju drugih medija razbijeni, barem u Varaždinu. – 2007. godine posuđena je 291 tisuća knjiga, a 2011. godine njih 340 tisuća. To je velik pomak u svakom slučaju. Ljudi se sve više okreću knjižnicama pošto je kupnja knjiga preskupa – pojasnio je Šoštarić.

2011. godine posuđeno čak 340.000 knjiga!

Samo dnevno varaždinskom gradskom knjižnicom prođe od 600 do 800 korisnika, a mjesečno otprilike 2.500. Za sve te čitatelje brine se nekoliko knjižničara, no nije im teško. – Svima se čini da je to jednostavno i da ovdje ništa ne radimo, no nije to lak posao. Treba puno hodati, misliti… Fizički je naporno – ispričala je jedna od knjižničarki.

U tolikom mnoštvu polica čini se nemogućim snaći se, no varaždinskim knjižničarima to je već rutina. – Sve je stvar prilagodbe. U početku je teško no sve je dobro raspoređeno i lako se snaći – dodala je naša sugovornica.

Sve bogatija književna građa

Vjernih čitatelja sve je više. Za to je zaslužan i širok spektar literature koji varaždinska knjižnica ima. – Deset tisuća knjiga otprilike kupimo godišnje. U posljednje četiri godine, koliko sam ravnatelj, obogatili smo fundus sa oko 40 tisuća knjiga. Kupujemo sve, od stručnih knjiga do beletristike – rekao je Šoštarić.

Upravo iz tog razloga, varaždinska gradska knjižnica može se pohvaliti sve većim brojem članova koji nisu “domaći”. Sve je češća situacija da se u knižnicu upisuju pojedinci iz Zagreba, Maribora, Ptuja…

Problem prostora

– Trenutno imamo na raspolaganju 1.800 kvadrata. Knjige ispunjavaju svaki kutak tog prostora, a resursa imamo možda za još dvije do tri godine – rekao je Šoštarić. Upravo zato, nadaju se da će se kroz četiri do pet godina ostvariti planovi prema kojima bi knjižnica bila preseljena u nove prostore. Kapaciteta će tada biti, ali na žalost čitatelja šarm prostorija zasigurno neće biti isti.

Dok se ovi planovi ne ostvare, snalaziti se moraju na razne načine. Police se nadograđuju, knjige se u podrumu čuvaju po posebnim propisanim standardima kako se ne bi uništile, a uskočilo im je i Ministarstvo. – Od ministarstva smo dobili 30 tisuća kuna u 2012. godini za police – pojasnio je Šoštarić. No, osim toga očekuju i financijska sredstva koja će se iskoristiti za obnove književne građe.

Noć posvećena knjigama

Iza otvorenih vrata knjižnice u večernjim satima jučer bilo je još zanimljivog programa. Publika je tako uživala u ugodnom druženju sa književnicima Varaždinskog književnog društva koji su tom prilikom čitali poeziju. Noć knjige proslavili su i klinci i klinceze u Odjelu za djecu gdje se dvadesetak učenika predstavilo svojim vršnjacima.

Knjige na slobodi

Možda najzanimljiviji dio programa je projekt BookCrossing. Iza ovog naziva krije se nesvakidašnja akcija čiji je cilj razvijanje i populariziranje kulture čitanja. Puna škrinja knjiga, obilježenih posebnim naljepnicama, bila je na raspolaganju u knjižnici. Sve te knjige može uzeti bilo tko na čitanje. Nakon što ih pročitaju mogu ih proslijediti nekom drugome ili ostaviti na bilo kojem javnom mjestu.
Knjiga će tako cirkulirati i doprijeti do što većeg broja potencijalnih čitatelja.

Izvor:
Foto: Siniša Sović