Povežite se s nama

U fokusu

Škvarić: Stranačkim zapošljavanjem u Domu zdravlja pogoršala se skrb diljem Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Potpredsjednik HNS-a Varaždinske županije i gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić na današnjoj konferenciji za medije prezentirao je neke od zahtjeva koje smatra neprihvatljivima, a koje su njegov grad, ali i drugi, dobili od Doma zdravlja Varaždinske županije.

– Prvo, od sedam jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije, pa tako i Lepoglave, traži se oslobađanja plaćanja komunalne naknade za objekte Doma zdravlja. Kao glavni razlog navode se „preveliki troškovi“. Za Lepoglavu je to 667 kuna mjesečno, odnosno oko 8000 kuna godišnje. Drugo, traži se sufinanciranje razlike troškova hladnog pogona ordinacija, koje imaju manji broj pacijenata od utvrđenog minimuma, do visine punog mjesečnog iznosa koji trenutno iznosi 8.974,17 kuna za djelatnost obiteljske/opće medicine na mjesečnoj razini po ordinaciji. Ako jedinica lokalne samouprave ne želi preuzeti doslovce nametnutu im obvezu sufinanciranja, Dom zdravlja Varaždinske županije najavio je kako će poduzeti mjere i radnje usmjerene prema racionalizaciji primarnog zdravstvenog sustava Varaždinske županije. Na lepoglavskom području to je ordinacija u Višnjici za koju bi Grad Lepoglava morao izdvojiti oko 100.000 kuna godišnje – pojasnio je zahtjeve Doma zdravlja prema gradovima i općinama Škvarić.

Naglasio je kako navedene zahtjeve smatram isključivo obvezom Županije, a ne gradova i općina. Ističe kako je za nemogućnost plaćanja troškova komunalne naknade i financiranja hladnog pogona ordinacije isključivi krivac loša i neučinkovita kadrovska politika koju provodi varaždinski župan Radimir Čačić.

– U Domu zdravlja Varaždinske županije ljudi se zapošljavaju po stranačkoj pripadnosti. Zaposlen je i suprug županove savjetnice Natalije Martinčević.  Liječnika koji su koncesionari je sve manje, a za plaće se troši sve više. Prema podacima koje imam u protklom razdoblju bilo je 5 % manje koncesionara, a troškovi za za plaće su rasli 12 %. Također, prema izvješću Dom zdravlja Varaždinske županije svake je godine u sve većem minusu, što se pravda troškovima ulaganja. Najbolje o poslovanju Doma zdravlja govore brojke; 2016. godina završena je s viškom od 2,5 milijuna kuna, u 2017. godini, kada ova županijska uprava dolazi na vlast, manjak je 995.000 kuna, a u 2018. godini manjak je 2,5 milijuna kuna. Brojke za 2019. godine tek se čekaju. S obzirom na rezultate smatram da bi ravnatelj trebao dati ostavku – jasan je bio Škvarić.

Škvarić je objasnio i da nije čudno da ordinacije poput one u Višnjici, u pograničnom području, nemaju pacijenata jer se liječnici jako često mijenjanu, a u nekim ih ni duže vremensko razdoblje nema. Lepoglavski gradonačelnik također je istaknuo da će napraviti sve da bolesnici ne trpe.

– Zahvaljujući tome u zdravstvu se zapošljavaju ljudi koji su nekompetentni i nemaju viziju razvoja zdravstvenog sustava Varaždinske županije što je u konačnici i dovelo do „prevelikih troškova“ i nemogućnost financiranja troškova ordinacija. U to ulazi i odabir određenih zdravstvenih djelatnika za rad u ordinacijama koji svojim neprofesionalnim pristupom obavljanju posla jednostavno prisiljavaju građane da se prebace u druge ordinacije te na taj način dolazi do manjeg broja osiguranika. Da bi se izbjeglo daljnje propadanje zdravstvenog sustava Varaždinske županije, potrebno je napraviti temeljitu i transparentnu reformu sadašnje kadrovske politike i tako pružiti šansu građanima da dobiju zdravstvenu skrb koja je primjerena njihovim individualnim potrebama – završio je Škvarić.

U fokusu

U Varaždinskoj županiji poslodavcima je sve teže doći do zaposlenika, pa se okreću – studentima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prošećete li bilo kojom ulicom u centru svoga grada, nemoguće je ne primijetiti da se na gotovo svakoj trgovini ili ugostiteljskom objektu nalazi nalijepljen papir na kojem piše da traže studente za rad.

Ponuda poslova

Naime, studenti, ali i učenici završnih razreda četverogodišnjih srednjih škola, danas su vrlo traženi kao zaposlenici, a mnogo ih se i odazove pozivu poslodavaca, odnosno zaposli tijekom ljetnih mjeseci kako bi povećali svoj ionako skromni budžet.

– Od početka ove godine radilo je 4268 studenata, njih 26 % više nego prošle godine. Ponuda poslova je iznimno bogata i raznovrsna, a studenti rade doslovno u svakom kutku naše zemlje. Najveći broj naših korisnika ima prebivalište na području sjeverozapadnog dijela Hrvatske te je i najveći broj poslodavaca s tog područja. Sezonsko zapošljavanje na Jadranu je, kao i svake godine, vrlo aktualno, s tim da sada, osim hotelskih kuća, i veliki trgovački lanci (Tommy, Studenac, Spar, Lidl i drugi) nude sezonske poslove – ističe Sonja Nidogon Višnjić, mag. oec., voditeljica Student servisa iz Studentskog centra Varaždin, koji broji oko 10.000 članova u svojoj bazi korisnika, uključujući i registrirane izdvojene podružnice u Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru i Križevcima.

Potvrđuje nam da je poslodavcima sve teže doći do radne snage, stoga brojni poslodavci, kako na našem području, tako i na Jadranu, zapošljavaju na sezonskim poslovima sve veći broj djelatnika iz zemalja regije – Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, ali i iz Nepala i drugih tržišta jeftinije radne snage.

– Poslodavci su oduvijek u studentima prepoznavali kvalitetne povremene i privremene djelatnike i ne bi se moglo reći da je tržište studentske radne snage ugroženo zbog inozemnih djelatnika, zato što posla ima dovoljno za sve. Sezonci se zapošljavaju na duže razdoblje rada (cijelu sezonu), a studenti su idealna radna snaga kada postoji kratkoročna potreba za dodatnim zapošljavanjem – objašnjava naša sugovornica, koja je objasnila i koliko su studenti zapravo plaćeni za svoj rad.

– Minimalna studentska satnica je definirana Zakonom te je vezana za bruto minimalnu plaću u Hrvatskoj i iznosi 29,30 kuna za ovu kalendarsku godinu, uz povećanje satnice za 50 % za prekovremeni rad, rad nedjeljom, noću i blagdanom. U praksi su satnice iznad minimalne satnice, ali nam je drago da postoji zaštitni mehanizam koji garantira minimalnu satnicu. Valuta plaćanja za obavljeni studentski rad je 15 dana po obavljenom poslu, a obračun studentskih ugovora je na mjesečnoj bazi – objasnila je voditeljica Student servisa Sonja Nidogon Višnjić, navevši da svoj rad predano obavljaju tijekom cijele godine, tako i u ljetnim mjesecima, bez ljetnih stanki ili kolektivnoga godišnjeg odmora. Usto, za sve korisnike je dostupan i web-servis koji omogućava studentima kreiranje online i e-studentskih ugovora bez potrebe dolaska u urede, što zasigurno dodatno olakšava papirologiju prilikom zaposlenja.

Nastavite čitati

U fokusu

HUBOL: Neke bolnice sredinom srpnja zatražile dostavu remdesivira, Ministarstvo: Lijeka nema

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

– Bolnice koje su bile pri kraju sa zalihama remdesivira su, kada su sredinom srpnja od Službe za lijekove Ministarstva zdravstva zatražile da im se dostavi remdesivir – antivirusni lijek za liječenje COVID-19 bolesti, dobile službeni odgovor Ministarstva da remdesivira više nema i da će Ministarstvo krenuti u nabavu i obavijestiti bolnice kad nabavi lijek – ističe u priopćenju Hrvatska udruga bolničkih liječnika.

Iz Udruge dodaju da su te bolnice svoje zalihe potrošile, a da do danas, odnosno nekoliko tjedana kasnije remdesivir nije stigao u te bolnice i one ga nemaju.

Lijek remdesivir se naručuje isključivo putem Ministarstva i bolnice ga ne mogu same nabaviti.

– Lijek ronapreve, koji ministar također spominje, nema učinka u liječenju bolesti COVID-19 izazvane omicron sojem novog koronavirusa. Za liječenje jednog COVID-19 pacijenta daje se 6 bočica remdesivira. U Hrvatskoj, kaže ministar Beroš, ima ukupno 483 bočice, što je dostatno za liječenje 80 pacijenata. U bolnicama je trenutno 613 COVID pacijenata. Jasno je da su zalihe nedostatne za cijelu Hrvatsku – navode još iz HUBOL-a i dodaju: – U nekim bolnicama remdesivira je bilo i imaju ga još uvijek, ali i njihove zalihe su pri kraju. Ministarstvo se tek nakon tragične smrti Vladimira Matijanića dosjetilo zatražiti inventuru lijeka kako bi saznalo koje bolnice ga imaju, a koje ne. Kako je Ministarstvo zaduženo za distribuciju ovog lijeka, isključivo na Ministarstvu je bila odgovornost da istraži stanje zalihe lijeka po bolnicama i da ga redistribuira iz bolnica koje ga imaju u bolnice kojima nedostaje, dok ne stigne nova pošiljka lijeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje