Povežite se s nama

U fokusu

Smanjuje se broj ozljeda na radu, ali je broj smrtnih ishoda u tri godine povećan za 70 %

Objavljeno:

- dana

Dok je broj slučajeva ozljeda na radu u Hrvatskoj u posljednje tri godine u značajnom padu, broj ozljeda sa smrtnim ishodom povećao se za gotovo 70 %.

Naime, podaci Državnog inspektorata otkrivaju da je inspekcijskim nadzorima u 2018. godini utvrđeno 1775 osoba stradalih na prostorima i u prostorijama poslodavaca, od kojih je za 44 osobe utvrđena smrt, u 2019. stradale su 982 osobe, od kojih je za 53 osobe utvrđena smrt, dok je lani od 801 stradale osobe utvrđena smrt za njih 72.

Građevinarstvo

Najveći broj nesreća na radu zabilježen je u prerađivačkoj industriji, dok je do najvećeg broja nesreća sa smrtnim ishodom došlo u građevinarstvu. Porast smrtnih slučajeva u građevinarstvu tijekom 2020. godine jednim se dijelom pripisuje povećanom obimu radova na krovovima na potresima pogođenim područjima u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Državni inspektorat navodi i da je tijekom siječnja ove godine na radnome mjestu stradalo 37 osoba, od kojih su dvije osobe izgubile život, a jedan je radnik preminuo od bolesti. Ovogodišnje brojke zasigurno će zadržati uzlazni trend s obzirom na stanje na potresom pogođenoj Baniji.

Nacionalne trendove prate i dvije sjeverne županije, Međimurska i Varaždinska. Inspektori rada Državnog inspektorata u području zaštite na radu obavili su u 2018. godini na području Varaždinske i Međimurske županije 764 inspekcijska nadzora (od toga 123 inspekcijska nadzora povodom ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca), u 2019. godini 833 inspekcijska nadzora (od toga 69 inspekcijskih nadzora povodom ozljeda) i u 2020. godini ukupno 663 inspekcijska nadzora (od toga 69 inspekcijskih nadzora kojima su povodi bile ozljede na radu).

– Nadzorima je utvrđeno da su u 2018. godini ukupno stradale 123 osobe, srećom bez smrtnih ishoda. U 2019. godini je stradala 71 osoba, od kojih je za sedam osoba utvrđena smrt na prostorima poslodavaca. Od navedenih sedam osoba, jedna osoba nije bila radnik ni osoba na radu, a dvije osobe su umrle na prostorima poslodavaca od bolesti. Preostalih četvero smrtno stradalih osoba bili su jedan radnik poslodavca i tri radnika koji nisu imali zasnovan radni odnos s poslodavcem, odnosno radili su neprijavljeno. Tijekom 2020. godine ukupno je stradalo 69 osoba, od kojih je za devet osoba utvrđena smrt na prostorima poslodavaca, pri čemu je sedam osoba umrlo na prostorima poslodavaca od bolesti. Preostale dvije smrtno stradale osobe bile su radnici poslodavaca – odgovaraju nam iz ureda Državnog inspektorata.

Najčešće je do nesreća na radu dolazilo u djelatnostima proizvodnje gotovih metalnih proizvoda i u građevinarstvu, dok je najveći broj smrtno stradalih zabilježen u građevinarstvu. Najčešći uzroci ozljeda bili su izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, neprimjenjivanje posebnih pravila zaštite na radu i neispravnost sredstava rada.

Nije tajna da je poslodavcima osiguravanje uvjeta za sigurno obavljanje poslova njihovih zaposlenika vrlo često nisko na listi prioriteta. Obavljanje temeljne obuke o pravilima zaštite na radu nerijetko je puka formalnost, a problematika ozljeđivanja, invalidnosti ili smrti na radnome mjestu postaje predmet rasprave tek u trenucima kada se dogodi u stvarnosti.

Podaci HZJZ-a

– Obavljanje poslova zaštite na radu propisano je Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu. Zakonom je propisano da je poslodavac obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika. Propisano je da poslodavac koji zapošljava do 49 radnika poslove zaštite na radu može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu. Poslodavci kod kojih radi od 50 do 249 radnika obavljanje navedenih poslova obvezni su ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu. Poslodavci koji zapošljavaju 250 ili više radnika obavljanje poslova zaštite na radu moraju ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu – objašnjavaju u Državnom inspektoratu.

Podaci Državnog inspektorata obuhvaćaju samo slučajeve za koje su obavili nadzor i koje im je dužan prijaviti poslodavac, dok evidenciju svih ozljeda na radu prijavljenih zbog korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja vodi Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prema njihovu posljednjem izvješću, u 2019. godini je prijavljeno 18.138 ozljeda, od čega ih je 3059 izazvano na putu do posla, a 15.079 na radnome mjestu. Većina nesreća u radnom okolišu, njih gotovo 90 %, rezultiralo je lakšim ozljedama, 9,7 % teškim ozljedama i 0,29 % smrću. Najčešće prijavljene ozljede na mjestu rada bile su ozljede gornjih ekstremiteta, s udjelom većim od 38 %, u čijem udjelu ozljede prstiju čine više od 20 %.

Velika odgovornost na poslodavcima

Gordana Palajsa, pravnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske koja se bavi poslovima zaštite na radu, u razgovoru za Hinu istaknula je da uzroke povećanja broja ozljeda i smrti u građevinarstvu vidi u tome što poslodavci u većini slučajeva ne zapošljavaju stručnjake za zaštitu na radu.

– U graditeljstvu je prisutan značajan broj poslodavaca koji zapošljavaju do 20 radnika, pa ne zapošljavaju svoje stručnjake zaštite na radu, već s vanjskim tvrtkama sklapaju ugovore o obavljanju poslova zaštite na radu i sve više odgovornost prebacuju na ovlaštenike poslodavca, u pravilu rukovoditelje nižih razina. Posljedica toga je činjenica da su takvi stručnjaci slabo ili gotovo nikako prisutni na terenu te da radnici nisu uključeni u proces zaštite na radu, iako su na to po Zakonu o zaštiti na radu ovlašteni uz pomoć povjerenika radnika za ta pitanja – objašnjava Palajsa.

Nepravilnosti u provođenju mjera zaštite na radu koje radnici ne mogu s poslodavcem riješiti sami ili putem izabranih predstavnika mogu prijaviti nadležnoj službi inspekcije rada popunjavanjem obrasca na internetskim stranicama Državnog inspektorata, elektroničkom poštom, telefonom ili predajom podneska u pisarnicu nadležne ustrojstvene jedinice Državnog inspektorata. Za obavljanje nadzora iz područja zaštite na radu na području Varaždinske županije nadležan je Državni inspektorat, Područni ured Varaždin u Ulici Ankice Opolski 2, a za područje Međimurske županije Ispostava u Čakovcu, na adresi Zrinsko-frankopanska ulica 9. Digitalni obrazac, adresa elektroničke pošte i brojevi telefona dostupni su na internetskim stranicama Državnog inspektorata.

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Novi udar na standard: hrana još skuplja zbog povećanja cijena mineralnih gnojiva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.

Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu zbog poskupljenja energenata plina i nafte, a veliki proizvođači smanjuju proizvodnju, što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

– Cijene sjemena, zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva su se udvostručile, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje, jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

– Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica, oni će bankrotirati – zaključio je Brlošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje