Dok je broj slučajeva ozljeda na radu u Hrvatskoj u posljednje tri godine u značajnom padu, broj ozljeda sa smrtnim ishodom povećao se za gotovo 70 %.

Naime, podaci Državnog inspektorata otkrivaju da je inspekcijskim nadzorima u 2018. godini utvrđeno 1775 osoba stradalih na prostorima i u prostorijama poslodavaca, od kojih je za 44 osobe utvrđena smrt, u 2019. stradale su 982 osobe, od kojih je za 53 osobe utvrđena smrt, dok je lani od 801 stradale osobe utvrđena smrt za njih 72.

Građevinarstvo

Najveći broj nesreća na radu zabilježen je u prerađivačkoj industriji, dok je do najvećeg broja nesreća sa smrtnim ishodom došlo u građevinarstvu. Porast smrtnih slučajeva u građevinarstvu tijekom 2020. godine jednim se dijelom pripisuje povećanom obimu radova na krovovima na potresima pogođenim područjima u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Državni inspektorat navodi i da je tijekom siječnja ove godine na radnome mjestu stradalo 37 osoba, od kojih su dvije osobe izgubile život, a jedan je radnik preminuo od bolesti. Ovogodišnje brojke zasigurno će zadržati uzlazni trend s obzirom na stanje na potresom pogođenoj Baniji.

Nacionalne trendove prate i dvije sjeverne županije, Međimurska i Varaždinska. Inspektori rada Državnog inspektorata u području zaštite na radu obavili su u 2018. godini na području Varaždinske i Međimurske županije 764 inspekcijska nadzora (od toga 123 inspekcijska nadzora povodom ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca), u 2019. godini 833 inspekcijska nadzora (od toga 69 inspekcijskih nadzora povodom ozljeda) i u 2020. godini ukupno 663 inspekcijska nadzora (od toga 69 inspekcijskih nadzora kojima su povodi bile ozljede na radu).

– Nadzorima je utvrđeno da su u 2018. godini ukupno stradale 123 osobe, srećom bez smrtnih ishoda. U 2019. godini je stradala 71 osoba, od kojih je za sedam osoba utvrđena smrt na prostorima poslodavaca. Od navedenih sedam osoba, jedna osoba nije bila radnik ni osoba na radu, a dvije osobe su umrle na prostorima poslodavaca od bolesti. Preostalih četvero smrtno stradalih osoba bili su jedan radnik poslodavca i tri radnika koji nisu imali zasnovan radni odnos s poslodavcem, odnosno radili su neprijavljeno. Tijekom 2020. godine ukupno je stradalo 69 osoba, od kojih je za devet osoba utvrđena smrt na prostorima poslodavaca, pri čemu je sedam osoba umrlo na prostorima poslodavaca od bolesti. Preostale dvije smrtno stradale osobe bile su radnici poslodavaca – odgovaraju nam iz ureda Državnog inspektorata.

Najčešće je do nesreća na radu dolazilo u djelatnostima proizvodnje gotovih metalnih proizvoda i u građevinarstvu, dok je najveći broj smrtno stradalih zabilježen u građevinarstvu. Najčešći uzroci ozljeda bili su izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, neprimjenjivanje posebnih pravila zaštite na radu i neispravnost sredstava rada.

Nije tajna da je poslodavcima osiguravanje uvjeta za sigurno obavljanje poslova njihovih zaposlenika vrlo često nisko na listi prioriteta. Obavljanje temeljne obuke o pravilima zaštite na radu nerijetko je puka formalnost, a problematika ozljeđivanja, invalidnosti ili smrti na radnome mjestu postaje predmet rasprave tek u trenucima kada se dogodi u stvarnosti.

Podaci HZJZ-a

– Obavljanje poslova zaštite na radu propisano je Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu. Zakonom je propisano da je poslodavac obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika. Propisano je da poslodavac koji zapošljava do 49 radnika poslove zaštite na radu može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu. Poslodavci kod kojih radi od 50 do 249 radnika obavljanje navedenih poslova obvezni su ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu. Poslodavci koji zapošljavaju 250 ili više radnika obavljanje poslova zaštite na radu moraju ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu – objašnjavaju u Državnom inspektoratu.

Podaci Državnog inspektorata obuhvaćaju samo slučajeve za koje su obavili nadzor i koje im je dužan prijaviti poslodavac, dok evidenciju svih ozljeda na radu prijavljenih zbog korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja vodi Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prema njihovu posljednjem izvješću, u 2019. godini je prijavljeno 18.138 ozljeda, od čega ih je 3059 izazvano na putu do posla, a 15.079 na radnome mjestu. Većina nesreća u radnom okolišu, njih gotovo 90 %, rezultiralo je lakšim ozljedama, 9,7 % teškim ozljedama i 0,29 % smrću. Najčešće prijavljene ozljede na mjestu rada bile su ozljede gornjih ekstremiteta, s udjelom većim od 38 %, u čijem udjelu ozljede prstiju čine više od 20 %.

Velika odgovornost na poslodavcima

Gordana Palajsa, pravnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske koja se bavi poslovima zaštite na radu, u razgovoru za Hinu istaknula je da uzroke povećanja broja ozljeda i smrti u građevinarstvu vidi u tome što poslodavci u većini slučajeva ne zapošljavaju stručnjake za zaštitu na radu.

– U graditeljstvu je prisutan značajan broj poslodavaca koji zapošljavaju do 20 radnika, pa ne zapošljavaju svoje stručnjake zaštite na radu, već s vanjskim tvrtkama sklapaju ugovore o obavljanju poslova zaštite na radu i sve više odgovornost prebacuju na ovlaštenike poslodavca, u pravilu rukovoditelje nižih razina. Posljedica toga je činjenica da su takvi stručnjaci slabo ili gotovo nikako prisutni na terenu te da radnici nisu uključeni u proces zaštite na radu, iako su na to po Zakonu o zaštiti na radu ovlašteni uz pomoć povjerenika radnika za ta pitanja – objašnjava Palajsa.

Nepravilnosti u provođenju mjera zaštite na radu koje radnici ne mogu s poslodavcem riješiti sami ili putem izabranih predstavnika mogu prijaviti nadležnoj službi inspekcije rada popunjavanjem obrasca na internetskim stranicama Državnog inspektorata, elektroničkom poštom, telefonom ili predajom podneska u pisarnicu nadležne ustrojstvene jedinice Državnog inspektorata. Za obavljanje nadzora iz područja zaštite na radu na području Varaždinske županije nadležan je Državni inspektorat, Područni ured Varaždin u Ulici Ankice Opolski 2, a za područje Međimurske županije Ispostava u Čakovcu, na adresi Zrinsko-frankopanska ulica 9. Digitalni obrazac, adresa elektroničke pošte i brojevi telefona dostupni su na internetskim stranicama Državnog inspektorata.