Nakon što su Varaždinci imali priliku ispunjavati anketni upitnik o Špancirfestu do 28. veljače, danas je na red došla i javna rasprava na istu temu. Podsjećamo, ove godine obilježavamo 20. godišnjicu jedne od najpopularnijih manifestacija u Hrvatskoj  koja je po nekima izgubila „kompas“ i domaći štih.

Špancirfest bi trebao tijekom 10 festivalskih dana omogućiti posjetiteljima uživanciju u raznolikim glazbenim i scenskim sadržajima, ali potonjih je sve manje i zamjeramo organizatorima odnos prema stanovnicima ulica i trgova iz kojih je današnji grad izrastao, potužili su nam se Varaždinci uoči početka javne rasprave.

– Nitko osim nas koji živimo u gradskoj jezgri nema pojma kako je trpjeti mjesec dana buke i psovki koje odjekuju gradom kada se zahukta postavljanje štandova, kućica, šatora pozornica i kulisa. I na kraju, kada sve kulminira i završi, nitko nam ne veli ni hvala što smo sve otrpjeli – vele stanovnici gradske jezgre,

Silna kakofonija

Čudi ih, kažu, da organizatorima Špancirfesta nikada nije palo na pamet da ih pozovu na jednu kavicu „zahvale“ nakon što završi festival.

– Bio bi to minimum pristojnosti, ali toga u Varaždinu odavno nema. I sada se organiziraju javne rasprave o Špancirfestu!? Znate što, mi u centru u toj silnoj kakofoniji više ne razaznajemo što u isto vrijeme trešti iz zvučnika na Stančiću i Starom gradu… Sve to guši ulične svirače koji su duša Špancira. Ti nam ni najmanje ne smetaju, a pravi su mamac za turiste – smatraju Varaždinci i poručuju da bi Grad trebao razmisliti da svim stanovnicima gradske jezgre zbog inkomodacije oprosti jednu ratu komunalne naknade!

A što se tu može, osim ovih 10 dana uličnog festivala, centar grada je pust pa su Varaždinci navikli na rano lijeganje u krevet.

– To nije loše, ali sve smo stariji pa u krevetima nema „gimnastike“ u smislu obnove demografske slike naše lijepe Hrvatske – kažu nam kroz smijeh naši sugovornici.

Inače, pitali su Varaždinci predstavnike Turističke zajednice jesu li ikada bili u nekoj od europskih zemalja na sličnim manifestacijama. Naime, tamo se ne srame svoje kulture. Štoviše, uvriježeno je da se posjetiteljima prezentiraju autohtona glazba, običaji, tradicionalni plesovi i stilovi odijevanja.

Njih najbolje mogu prezentirati varaždinske kulturno umjetničke udruge, ali tu ima još jedna „kvaka“. Naime, ako žele nastupiti na Špancirfestu, naši domaći folkoloraši i tamburaši takvo predstavljanje još bi morali i platiti Turističkoj zajednici jer zauzimaju potencijalni „prodajni prostor“…

Inače, direktorica Turističke zajednice Jelena Toth u svojem obraćanju okupljenima osvrnula se na prvo izdanje Špancirfesta koji je 1999. godine imao karakter lokalnog – gradskog događanja koje je 2017. ponijelo epitet turističkog događaja u Hrvatskoj s 265.000 posjetitelja.

– Nekada se španciralo jednim trgom i dvjema ulicama, a danas je cijela gradska jezgra okupirana. Prošlogodišnji festival rezultirao je s 35,5 milijuna kuna turističkog prometa, a naš cilj je njegovo povećanje – naglasila je Toth dodavši da je prošlogodišnji budžet bio 3,7 milijuna kuna, a 2016. iznosio je više od 5 milijuna kuna.

Napomenula je da više od 80 posto novca Turistička zajednica mora sama prikupiti kako bi se organizirao festival u kojem je u 19 godina sudjelovalo više od 10.000 izvođača.

– Posjetitelji su jedino u Varaždinu vidjeli nastup Trans Expressa, a anketu o budućnosti Špancirfesta ispunilo je četiristotinjak ispitanika koji su kvalitetu sadržaja ocijenili trojkom, a takvu mršavu ocjenu dodijelili su i cijenama… Većini ispitanika podjednako su važni svi segmenti festivala i za nastupe stranih, zahtjevnijih izvođača, spremni su izdvojiti oko 150 kuna za ulaznce. Bilo je prijedloga i da se u program ponovno vrati „kino pod zvijezdama“…  – rekla je Toth.

Priznala je da je nemoguće svima ugoditi radi šarolikih prijedloga, a izostanak gradskog notara Krunoslava Čole na prošlogodišnjem Špancirfestu opravdala je njegovim navodnim angažmanom na drugom mjestu.

Idu li notar i ružičasta kućica zajedno?

– Čekala ga je ružičasto obojena kućica – rekla je Toth o „pink panteru“ koji se u tako obojenom prostoru nije pojavljivao punih 10 dana.

Na nju se nadovezala zamjenica varaždinskog gradonačelnika Sandra Malenica rekavši da je problem Špancirfesta i u inertnim domaćim ugostiteljima.

– Oni ne znaju iskoristiti potencijal Špancirfesta, da ja imam birtiju u gradu sama bih angažirala tamburaše ili neke glazbenike da zabavljaju goste – rekla je Malenica.

Pojasnila je i što je to za nju narodna glazba, koja se na terasama na Špancirfestu ne smije izvoditi.

– Mi smo građanski grad i naša kultura nije folklorna. Mi smo grad balova i obrtnika i zato takvoj glazbi, te cajkama na Špancirfestu nema mjesta – zaključila je Malenica.