Nove Vladine mjere: 102 milijuna eura subvencija za skuplju struju i 35 milijuna za skuplji plin
Što se tiče struje, s obzirom da se mijenjaju okolnosti na europskim i globalnim tržištima, Vlada će nastaviti i dalje...
Zaslužni Varaždinci
Na zgradi varaždinskog Željezničkog kolodvora otkrivena je spomen ploča hrvatskom književnom povjesničaru Miroslavu Šicelu.
Zgrada Kolodvora odabrana je iz jednostavnog razloga – ovaj zaslužni Varaždinac je u njoj rođen 1926. godine. Otac mu je bio šef željezničke ložionice.
Ovaj redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, spomen ploču je dobio upravo na inicijativu Zavoda HAZU u Varaždinu.
O liku djelu akademika Šicela na svečanosti otvorenja spomen ploče govorio je književnik i predsjednik varaždinskog ogranka Matice Hrvatske Ernest Fišer, a svečanosti otvaranja su prisustvovali i akademik i tajnik Razreda za književnost HAZU Pavao Pavličić, akademik i predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović te varaždinski gradonačelnik Goran Habuš.
Miroslav Šicel je nakon diplome jugoslavistike i rusistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ondje ostao i raditi. Do odlasku u mirovinu je predavao noviju hrvatsku književnostDobio je nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2006. godine. Napisao je niz monografskih studija o hrvatskim književnicima.
Njegov posljednji veliki pothvat bio objava četiri knjige Antuna Gustava Matoša u novom Matičinom nizu.
Izvor:
Foto:
SDP Varaždinske županije održao je 8. listopada konferenciju za medije te su najavili da je njihov kandidat za župana Varaždinske županije Bruno Ister, dok će Lovro Lukavečki na predstojećim lokalnim izborima biti njegov zamjenik.
Podsjetimo, lokalni izbori trebali bi se održati sredinom 2025. godine.
Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, u Varaždinu je rekao da su Ister i Lukavečki odličan spoj iskustva te mladosti i entuzijazma.
– Hvala članovima SDP-a na podršci u kandidaturi za župana Varaždinske županije! Naša županija u posljednjih osam godina postala politički poligon za obračune klasičnih političara, odnosno političkih teškaša. Ja nisam karijerni političar – i to smatram svojom prednošću. Ova županija, naši građani, ne trebaju klasične političare uvijek spremne na političke svađe, već ozbiljne i odgovorne osobe, profesionalce koji će im omogućiti bolje i kvalitenije uvjete za život u ovoj našoj prekrasnoj Županiji – poručio je Ister.
Nedavno najavljeni porez na nekretnine će se plaćati samo za nekretnine koje se ne koriste za stanovanje, uz određene izuzetke.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj se 40 posto stanova ne koristi za stanovanje. U to spadaju prazni stanovi, stanovi za odmor, za poljoprivredne djelatnosti i one u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost. Okvirno se prema tome može odrediti da porezna baza za nekretnine iznosi oko 900.000 stambenih jedinica, ako se zanemare oni koji se koriste za poljoprivredu jer se na njih neće plaćati porez na nekretnine.
Teško je procijeniti koliko je od nenastanjenih stanova neprikladno za stanovanje, što znači da se ni na njih neće plaćati porez na nekretnine, i koliko će ih biti izuzeto na temelju ostalih odredbi, piše index.hr.
Postoje i velike varijacije između županija po pitanju učestalosti oblika praznih nekretnina. Izuzmu li se stanovi za odmor, poljoprivredu i za obavljanje djelatnosti, u Hrvatskoj je nenastanjen svaki četvrti stan (24.88 posto). Najmanji udio nenastanjenih je Varaždinskoj županiji (19 posto), Međimurskoj (20 posto), i Zagrebačkoj (20 posto). Čak trećina nekretnina je nenastanjena u Šibensko-kninskoj županiji (36 posto), Ličko-senjskoj (34 posto) i Sisačko-moslavačkoj (32 posto).
Uz stanovanje, najviše stanova u Hrvatskoj služi za odmor. Postoji oštra podjela na dvije Hrvatske: kontinentalne županije s malim brojem stanova za odmor i priobalne županije s velikim. Osim Zagrebačke županije i Varaždinske županije, nijedna kontinentalna županija nema više od 10.000 stanova za odmor. Najmanje ih je u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj.