Povežite se s nama

U fokusu

Sračinec ima jedinstveni model uređenja prometnica koji će od njih kopirati Vlada

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec u akciji je za osvajanje svoga petog mandata na toj čelnoj poziciji u jednoj od najrazvijenijih općina u Varaždinskoj županiji, pa i mnogo šire.

S ponosom, kaže, traži povjerenje građana za novi mandat jer upravo završava jedan od krupnijih općinskih projekata, novi dječji vrtić za smještaj 150-ero djece. Građevinski radovi na vrtiću su pri samom kraju i u okviru obilježavanja 1. svibnja, Praznika rada, organiziran je Dan otvorenih vrata, tako da su zainteresirani roditelji s djecom, ali i svi ostali mještani, imali priliku razgledati novi vrtić te iz prve ruke, od načelnika i njegova zamjenika Krunoslava Lukačića i župana Predraga Štromara, čuti kako će se dalje opremati te da će već ljetos primiti svoje prve “stanare”.
O toj smo temi i razgovarali s Božidarom Novoselcom.

Upisi u vrtić

Vrtić je krasan, prostran, na odličnoj lokaciji, a i ne gradi ih se baš mnogo u Županiji, no neki vaši sumještani, prvenstveno aspiranti na načelničku poziciju na ovim lokalnim izborima 21. svibnja, zamjeraju što Općina vrtić nije izgradila sredstvima europskih fondova. Primjerice, natječaj kroz mjeru 7.4.1. nudi čak 50 milijuna eura, između ostalih upravo i za dječje vrtiće, no Općina Sračinec odlučila se ipak za gradnju vlastitim sredstvima, odnosno kreditom. Osim toga, iz redova onih koji žele zasjesti na vaše mjesto pitaju gdje je razlika od 900 tisuća kuna s obzirom na to da je kredit navodno odobren na iznos od 4,7 milijuna kuna, a vrtić će stajati 3,8 milijuna. Gdje su, dakle, novci, načelniče?

“Ponosimo se brojnim udrugama s još brojnijim članstvom koje u suradnji s Općinom organiziraju najrazličitije manifestacije”

U tijeku je predizborna kampanja pa se čovjek svačega može naslušati i nagledati, posebice najprizemnijeg ljudskog jala kojeg, eto, ima i u našoj općini. Osobno ću se tijekom kampanje kloniti politikanstva, podmetanja i neargumentiranih prozivki. Ipak, u ovom konkretnom slučaju moram reći da nam o financiranju gradnje vrtića iz europskih fondova ne može pamet soliti netko tko je na nekakvom tečaju odslušao par sati o pisanju projekata, dok mi u Općini imamo našeg Krunu Lukačića, direktora AZRA-e, koja uspješno odrađuje europske projekte kako za Varaždinsku županiju tako i za Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku Koprivničko-križevačku i druge županije. Mi se ipak nismo upuštali u apliciranje projekta vrtića, a objasnit ću i zašto. Prvo, ne radi se o nekakvim ogromnim iznosima, jer u Hrvatskoj postoji 556 općina i gradova, a i svaka od tih jedinica lokalne samouprave može prijaviti dva projekta pa je sasvim jasno da se može očekivati realizacija nekih pedesetak, maksimalno sto projekata. Među ključnim kriterijima je i stupanj razvijenosti općine, pa nam i to realno smanjuje šanse jer smo, Bogu hvala, razvijena sredina. Osim toga, da bismo računali na europske novce, morali bismo kao Općina imati registriranu djelatnost za predškolski odgoj, dakle svoju javnu ustanovu. Upravo smo zbog toga i izradili studiju isplativosti, gdje smo došli do saznanja da bi model javne ustanove u vlasništvu Općine trenutno naše sufinanciranje troškova smještaja djece u vrtić sa 750.000 kuna podigao na više od milijun kuna godišnje. Poskupio bi i trošak za roditelje, pa bi umjesto sadašnjih 740 kuna mjesečno za dijete plaćali više od 1.000 kuna.
Procijenili smo da je to previše i odlučili se, kao i obično, pouzdati se u se i u svoje kljuse, odnosno uzeti kredit, izgraditi vrtić primjenom modela moderne panel-gradnje, a potom ga dati u koncesiju i to na način da će koncesionar opremiti vrtić u vrijednosti između 600 i 800 tisuća kuna, što će se kompenzirati tijekom ugovorenog najma između 10 do 12 godina. 

A sada o visini kredita! Da, odobrena nam je mogućnost zaduženja na 4.700.000 kuna, no nakon raspisivanja natječaja i odabira izvođača radova uspjeli smo postići cijenu od 3.800.000 kuna i upravo smo se na taj iznos kreditno zadužili. Mislim da naši ljudi itekako dobro razlikuju odobreno zaduženje od onog iskorištenog.

Novi investitori

Vaši protukandidati tvrde i da Poduzetnička zona Sračinec zjapi prazna te da nema “suvislog načina privlačenja investitora”. Ima li u tome istine?
Nimalo, i to samo govori o njihovoj ozbiljnosti kao kandidata za čelna mjesta u Općini Sračinec. Vrlo lako je, naime, doći do podataka da je trenutno u Zoni zaposleno više od 120 radnika. Primjerice, prva tvrtka koja je ušla u zonu, KB, zapošljava pedesetak radnika, Hermes d.o.o. s više od 70 radnika ima sve pripremljeno za izgradnju novog proizvodnog pogona i hladnjače ove ili sljedeće godine, a i drugi investitor planira uskoro započeti gradnju proizvodnog pogona. Naša renomirana tvrtka Gumiimpex također je u Poduzetničkoj zoni otkupila prostor za širenje svojih proizvodnih kapaciteta, a interese su iskazali još neki investitori.

Prednost naše zone je u vrhunskoj komunalnoj opremljenosti, među rijetkima u Hrvatskoj Poduzetnička zona Sračinec je priključena na kanalizacijsku mrežu, a raspolaže i s, primjerice, 60.000 četvornih metara prostora u komadu. Jedina nam je mana što nemamo priključak na autocestu. Cijena zemljišta u Poduzetničkoj zoni je osam eura za četvorni metar, s tim da investitor može ostvariti određene beneficije ukoliko će zaposliti radnike s područja Općine Sračinec. Naša je zona predstavljena u katalogu poduzetničkih zona Varaždinske županije, a preko ureda AZRA-e prezentira se i na svim sajmovima širom Europe.

U posljednje vrijeme u Općini Sračinec mnogo je učinjeno na uređenju i modernizaciji cestovne infrastrukture. Krizi usprkos, kod vas se iznimno mnogo radilo. Po kojemu modelu?
Zadnjih smo godina uz punu podršku Županije i varaždinskog župana Predraga Štromara u cestovnu infrastrukturu uložili 20-ak milijuna kuna. Zahvalan sam na tome županu Štromaru, posebice na značajnim sredstvima za uređenje Zelendvorske ulice, odnosno Štreke u Sračincu, kao i poteza od zgrade Općine pa do kraja Svibovca Podravskog. Po tom ćemo modelu urediti i sve ostale prometnice u Općini Sračinec nakon što se ugradi kanalizacijska mreža i s tim projektom aplicirat ćemo na europske fondove.

Općina skrbi i o zdravlju mještana: više od 10 godina organiziraju preventivne preglede

Podsjećam da mi u Sračincu primjenjujemo jedinstveni model uređenja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj, dok ga Vlada tek sada razmatra i propituje kako bi ga kao obvezatnog propisala za cijelu državu. Naime, uz izgradnju kanalizacije na svakoj se dionici provodi i kompletna rekonstrukcija cjelokupne podzemne infrastrukture za vodu, struju i plin, s tim da se do svakog kućanstva izvode i takozvani slijepi priključci na kanalizaciju, vodu, struju i plin. Na taj ćemo način u budućnosti izbjeći prekopavanja asfalta, što znači da postupamo krajnje odgovorno i racionalno. Nije naodmet istaknuti da su u Općini Sračinec priključci na kanalizaciju odnedavno besplatni. Dovoljno je samo otići u Varkom i sve se dogovoriti, a eventualne podrobnije informacije mogu se naravno, kao i uvijek, dobiti u Općini.

Modernizacija cestovne infrastrukture kod nas polazi i od povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu, posebice pješaka i biciklista, kojih kod nas ima doista mnogo. Zato se uz spomenute rekonstrukcije zajedno s asfaltiranjem proširenih kolnika uređuju i pješačko-biciklističke staze. Kako pak bi nam svima bilo ljepše i ugodnije živjeti u našim selima, u našem Sračincu i Svibovcu Podravskom, asfaltiraju se i prilazi u svako dvorište te uređuju zelene površine s drvoredima. Napominjem da je Općina Sračinec prva krenula s uvođenjem ekološki prihvatljivije i ekonomičnije LED javne rasvjete. Zamijenili smo već 60-ak posto rasvjetnih tijela, odnosno njih 200-tinjak, pa ćemo po toj osnovi godišnje u proračunu na smanjenim troškovima javne rasvjete uštedjeti sto tisuća kuna.

Općina Sračinec prva krenula s uvođenjem ekološki prihvatljivije i ekonomičnije LED javne rasvjete

Pravovremeno smo reagirali i na državne mjere povećanja energetske učinkovitosti kako javnih objekata tako i privatnih obiteljskih kuća. Energetski smo obnovili Dom kulture i Dom Udruge umirovljenika, zdravstvenu ambulantu, vrtić, zgradu TKIC-a i Vatrogasni dom u Svibovcu te svlačionice obaju naših nogometnih klubova, dok smo za obnovu obiteljskih kuća uspjeli iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurati milijun kuna. Za taj je projekt Općina izdvojila 200.000 kuna, tako da su si naši građani zamijenili stolariju, dotrajala krovišta i postavili energetski učinkovitu fasadu. Bilo smo među svega četiri općine u Županiji koje su se upustile u taj projekt. Žao mi je što neke naše obitelji nisu mogle ostvariti potporu po toj osnovi jer im kuće nisu bile legalizirane, tim više što je aktualna vlast sada ukinula daljnje aktivnosti na tom planu.
 

Općina Sračinec poznata je i po mnoštvu raznolikih kulturnih i javnih događanja koja privlače na tisuće posjetitelja i promoviraju materijalnu i nematerijalnu tradicijsku baštinu ovoga kraja. O čemu se konkretno radi?
Mislim da zadaća Općine nije samo skrbiti o komunalnoj problematici svojih mještana već da treba ponuditi i neke druge sadržaje i programe. Mi se tako ponosimo svojim brojnim udrugama s još brojnijim članstvom koje u suradnji s Općinom organiziraju najrazličitije manifestacije, poput Dana Miholja s Placom na gmajni, Folklornom razglednicom i drugim programima, zatim Benediktova sa Smotrom folklora i Štruklijadom, Božića i Uskrsa v Sračincu i Svibovcu, Međunarodnog fašnika, Druženja dramskih amatera, Večeri smijeha, Biciklijade i drugih. Općina skrbi i o zdravlju svojih mještana, pa se tako već više od deset godina organiziraju preventivni pregledi žena s ciljem ranog otkrivanja raka dojke, a provedene su i dvije preventivne akcije namijenjene muškarcima nakon 40. godine u cilju ranog otkrivanja raka prostate. Organiziraju se i očni pregledi, prvenstveno za stariju populaciju te za Majčin dan mjerenje šećera i krvnog tlaka.

Želimo biti i Općina – prijatelj djece, pa se stoga i ponosimo našim novim dječjim vrtićom, ali i činjenicom da u Općini imamo 13 dječjih igrališta. Uređena su po kvartovima, ozelenjena, s različitim spravama za igru, a nedavno smo postavili i klupice za odmor i predah te stalke za bicikle i, dakako, koševe za smeće, jer Sračinec je općina koja skrbi za svoje najmlađe žitelje, za prirodu i zdrav i čisti okoliš.

Sve će ulice doći na red

– Razumijem svoje sugrađane kad su nezadovoljni što se ulice ne uređuju baš u onom dijelu gdje oni žive i kad se radovi na uređenju ne odvijaju onako brzo kako bi oni htjeli. No, kako kanalizacija mora biti dovršena do 2019. godine, sve će naše prometnice vrlo brzo doći na red i sve će biti uređene prema usvojenim standardima, s pješačko-biciklističkom stazom, asfaltiranim prilazima u svako kućanstvo, uređenim zelenim površinama i drvoredima. Nijedan dio naše općine neće biti zapostavljen.

Kad bi Općina imala dovoljno novaca, naravno da bismo odmah sve u cijelosti odradili. Ovako se moramo prilagođavati raspoloživim mogućnostima. Realno naš proračun godišnje podnosi izdvajanje od oko pola milijuna kuna za investicije, a u stvarnosti se ulaže između pet do deset milijuna kuna. To znači da moramo imati dobro pripremljene projekte kako bismo mogli konkurirati za sredstva nacionalnih i europskih fondova. Sada smo u tom smislu na dobrom putu – istaknuo je Božidar Novoselec.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Božinović: „1. veljače nije datum kada će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U srijedu, 20. siječnja, Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je iznio nove informacije o pandemiji koronavirusa.

Krunoslav Capak rekao da je da danas imamo 902 oboljela te usporedio brojke s brojkama od prošlog tjedna.

– Prije tjedan dana imali smo 1135 oboljelih. Ako pogledamo 14-dnevne incidencije u EU, Hrvatska je na sedmom mjestu – rekao je Capak i dodao da su do danas cijepljene 54.304 osobe.

Ministar Vili Beroš rekao je da je Hrvatska u pozitivnim epidemiološkim trendovima te da su hospitalizirana 1603 bolesnika, što je 110 manje nego jučer.

– To je veliki pad, no, imamo dva bolesnika na respiratoru više nego jučer, to poziva na oprez. Smanjenje osobnih kontakata na najmanju mjeru je garancija zaustavljanja epidemije – istaknuo je Beroš.

Alemka Markotić odgovorila je na pitanje o novom soju virusa, britanskom, koji se, kako se čini, brže širi među djecom, a pojavio se, između ostalog, u Sloveniji i Mađarskoj.

– Trebamo biti oprezni, puno više ljudi može biti zaraženo, a to znači i više ljudi u bolnicama. Pratit ćemo situaciju, sekvencionirat ćemo u Klinici za infektivne bolesti jedan postotak tih uzoraka, mi smo se prijavili da imamo kapacitet koji se mogu uključiti u proces sekvenciranja. Oni koji moraju putovati u zemlje gdje ima više slučajeva, trebaju kazati svojim liječnicima – rekla je Markotić, dodavši da postojeća cjepiva djeluju i na mutacije virusa.

Što se tiče popuštanja mjera, Davor Božinović rekao je da će se pratiti stanje sljedećih desetak dana te da će na temelju učinka mjera imati odgovor i donijeti odluku.

– Mi smo, kao što vam je poznato, od prvog dana imali vlastiti pristup epidemiji koji nas je uglavnom držao u skupini zemalja koje se dobro nose s epidemijom. Naravno, zbog našeg položaja i gospodarskih veza, zbog turizma, ali i brojne dijaspore, posebno smo bili pažljivi, još uvijek smo, pratimo trendove izvan Hrvatske. Mi možemo u jednoj mjeri utjecati na stanje s epidemijom u nas, ali trajno rješenje ove svjetske krize je u promjeni pandemijske klime. Mjere koje ćemo donosit, pogotovo za 10-11 dana, bit će proizvod razgovora, ali osnovno je stanje epidemiološke situacije kod nas. Nikad nismo išli po automatizmu ili copy-pasteu drugih. Situacija je trenutno dobra, ali nije sve iza nas. 1. veljače sigurno nije datum kad će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera – rekao je Božinović.

Na pitanje novinara o nuspojavama na cjepivo, Capak je rekao da su primili 167 sumnji na nuspojave na Pfizerovo te šest sumnji na Modernino cjepivo.

– To su uglavnom kratkotrajna temperatura, glavobolja, mučnina. Primili smo i nekoliko alergijskih reakcija. To je nekoliko ozbiljnih nuspojava koje su sve završile dobro – otkrio je Capak.

Postavlja se pitanje o zbrinjavanju infektivnog otpada.

– Imali smo nekoliko međuresornih sastanaka, na tragu smo nekih rješenja. Što se tiče kratkotrajnih rješenja, KB Dubrava je dodatno dogovorila zbrinjavanje. Nabavljen je kontejner za prešanje, to smanjuje volumen. Postoje i srednjoročna te dugoročna rješenja. Ta dugoročna rješenja zahtijevala bi promjene zakona, a mi nemamo ni spalionicu opasnog otpada – rekao je Beroš.

Zdravstvene ustanove mogu u svom krugu zbrinjavati otpad te je najbolja mjera zbrinjavati ga tamo gdje se on stvara, rekao je Stožer, dodavši da se izrađuje projekt da se omogući ustanovama da zbrinu otpad do razine komunalnog otpada.

Višak infektivnog otpada sa Zarazne je zbrinut u posebnim hermetički zatvorenim plastičnim kontejnerima, rekla je Markotić.

Nastavite čitati

U fokusu

Zatvoreni kafići, teretane…Hoće li se te mjere nastaviti čak do Uskrsa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Popuštanja mjera još neće biti i gotovo je sigurno da će se i nakon 31. siječnja produljiti većina postojećih mjera koje su trenutno na snazi u vezi suzbijanja širenja koronavirusa, neslužbeno doznaje Jutarnji list.

Naime, prema pisanju tih novina, epidemiolozi i Stožer nisu skloni ikakvom popuštanju jer smatraju da „toplije vrijeme moramo dočekati s niskim brojevima, a isto tako je i strah od zaraznijih sojeva prevelik“.

Njihovi su sugovornici također istaknuli da najnovija istraživanja pokazuju da djeca, iako jako dobro podnose virus, ipak dosta šire zarazu, stoga će škole, pretpostavljaju, biti zatvorene do daljnjeg (u školskim klupama su samo učenici nižih razreda i maturanti). Ako i dođe do nekih popuštanja, ona će biti simbolična, i prema njihovim informacijama, ipak je najizglednije „da ćemo se do Uskrsa ipak čuvati uz stroge mjere“.

Podsjetimo, strogi lockdown koji će trajati do 14. veljače najavila je ovih dana Njemačka (obavezno nošenje maska u trgovini i javnom prijevozu, rad od kuće gdje je to moguće i sl.), a i ostale europske zemlje uvode i najavljuju oštrije mjere. Razlog tomu je pojava novog soja virusa, koji u Hrvatskoj još nije zabilježen.

– Za sada, moramo reći da se, čak u ovom ogromnom novom valu koji se bilježi u cijeloj Europi, mi dobro držimo i očekujem jedno odgovorno ponašanje u Hrvatskoj, a siguran sam u to i ubuduće – rekao je jučer varaždinski župan nakon primanja prve doze cjepiva.

Nastavite čitati