DONOSIMO
Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec u akciji je za osvajanje svoga petog mandata na toj čelnoj poziciji u jednoj od najrazvijenijih općina u Varaždinskoj županiji, pa i mnogo šire.
S ponosom, kaže, traži povjerenje građana za novi mandat jer upravo završava jedan od krupnijih općinskih projekata, novi dječji vrtić za smještaj 150-ero djece. Građevinski radovi na vrtiću su pri samom kraju i u okviru obilježavanja 1. svibnja, Praznika rada, organiziran je Dan otvorenih vrata, tako da su zainteresirani roditelji s djecom, ali i svi ostali mještani, imali priliku razgledati novi vrtić te iz prve ruke, od načelnika i njegova zamjenika Krunoslava Lukačića i župana Predraga Štromara, čuti kako će se dalje opremati te da će već ljetos primiti svoje prve “stanare”.
O toj smo temi i razgovarali s Božidarom Novoselcom.
Vrtić je krasan, prostran, na odličnoj lokaciji, a i ne gradi ih se baš mnogo u Županiji, no neki vaši sumještani, prvenstveno aspiranti na načelničku poziciju na ovim lokalnim izborima 21. svibnja, zamjeraju što Općina vrtić nije izgradila sredstvima europskih fondova. Primjerice, natječaj kroz mjeru 7.4.1. nudi čak 50 milijuna eura, između ostalih upravo i za dječje vrtiće, no Općina Sračinec odlučila se ipak za gradnju vlastitim sredstvima, odnosno kreditom. Osim toga, iz redova onih koji žele zasjesti na vaše mjesto pitaju gdje je razlika od 900 tisuća kuna s obzirom na to da je kredit navodno odobren na iznos od 4,7 milijuna kuna, a vrtić će stajati 3,8 milijuna. Gdje su, dakle, novci, načelniče?
“Ponosimo se brojnim udrugama s još brojnijim članstvom koje u suradnji s Općinom organiziraju najrazličitije manifestacije”
U tijeku je predizborna kampanja pa se čovjek svačega može naslušati i nagledati, posebice najprizemnijeg ljudskog jala kojeg, eto, ima i u našoj općini. Osobno ću se tijekom kampanje kloniti politikanstva, podmetanja i neargumentiranih prozivki. Ipak, u ovom konkretnom slučaju moram reći da nam o financiranju gradnje vrtića iz europskih fondova ne može pamet soliti netko tko je na nekakvom tečaju odslušao par sati o pisanju projekata, dok mi u Općini imamo našeg Krunu Lukačića, direktora AZRA-e, koja uspješno odrađuje europske projekte kako za Varaždinsku županiju tako i za Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku Koprivničko-križevačku i druge županije. Mi se ipak nismo upuštali u apliciranje projekta vrtića, a objasnit ću i zašto. Prvo, ne radi se o nekakvim ogromnim iznosima, jer u Hrvatskoj postoji 556 općina i gradova, a i svaka od tih jedinica lokalne samouprave može prijaviti dva projekta pa je sasvim jasno da se može očekivati realizacija nekih pedesetak, maksimalno sto projekata. Među ključnim kriterijima je i stupanj razvijenosti općine, pa nam i to realno smanjuje šanse jer smo, Bogu hvala, razvijena sredina. Osim toga, da bismo računali na europske novce, morali bismo kao Općina imati registriranu djelatnost za predškolski odgoj, dakle svoju javnu ustanovu. Upravo smo zbog toga i izradili studiju isplativosti, gdje smo došli do saznanja da bi model javne ustanove u vlasništvu Općine trenutno naše sufinanciranje troškova smještaja djece u vrtić sa 750.000 kuna podigao na više od milijun kuna godišnje. Poskupio bi i trošak za roditelje, pa bi umjesto sadašnjih 740 kuna mjesečno za dijete plaćali više od 1.000 kuna.
Procijenili smo da je to previše i odlučili se, kao i obično, pouzdati se u se i u svoje kljuse, odnosno uzeti kredit, izgraditi vrtić primjenom modela moderne panel-gradnje, a potom ga dati u koncesiju i to na način da će koncesionar opremiti vrtić u vrijednosti između 600 i 800 tisuća kuna, što će se kompenzirati tijekom ugovorenog najma između 10 do 12 godina.
A sada o visini kredita! Da, odobrena nam je mogućnost zaduženja na 4.700.000 kuna, no nakon raspisivanja natječaja i odabira izvođača radova uspjeli smo postići cijenu od 3.800.000 kuna i upravo smo se na taj iznos kreditno zadužili. Mislim da naši ljudi itekako dobro razlikuju odobreno zaduženje od onog iskorištenog.
Vaši protukandidati tvrde i da Poduzetnička zona Sračinec zjapi prazna te da nema “suvislog načina privlačenja investitora”. Ima li u tome istine?
Nimalo, i to samo govori o njihovoj ozbiljnosti kao kandidata za čelna mjesta u Općini Sračinec. Vrlo lako je, naime, doći do podataka da je trenutno u Zoni zaposleno više od 120 radnika. Primjerice, prva tvrtka koja je ušla u zonu, KB, zapošljava pedesetak radnika, Hermes d.o.o. s više od 70 radnika ima sve pripremljeno za izgradnju novog proizvodnog pogona i hladnjače ove ili sljedeće godine, a i drugi investitor planira uskoro započeti gradnju proizvodnog pogona. Naša renomirana tvrtka Gumiimpex također je u Poduzetničkoj zoni otkupila prostor za širenje svojih proizvodnih kapaciteta, a interese su iskazali još neki investitori.
Prednost naše zone je u vrhunskoj komunalnoj opremljenosti, među rijetkima u Hrvatskoj Poduzetnička zona Sračinec je priključena na kanalizacijsku mrežu, a raspolaže i s, primjerice, 60.000 četvornih metara prostora u komadu. Jedina nam je mana što nemamo priključak na autocestu. Cijena zemljišta u Poduzetničkoj zoni je osam eura za četvorni metar, s tim da investitor može ostvariti određene beneficije ukoliko će zaposliti radnike s područja Općine Sračinec. Naša je zona predstavljena u katalogu poduzetničkih zona Varaždinske županije, a preko ureda AZRA-e prezentira se i na svim sajmovima širom Europe.
U posljednje vrijeme u Općini Sračinec mnogo je učinjeno na uređenju i modernizaciji cestovne infrastrukture. Krizi usprkos, kod vas se iznimno mnogo radilo. Po kojemu modelu?
Zadnjih smo godina uz punu podršku Županije i varaždinskog župana Predraga Štromara u cestovnu infrastrukturu uložili 20-ak milijuna kuna. Zahvalan sam na tome županu Štromaru, posebice na značajnim sredstvima za uređenje Zelendvorske ulice, odnosno Štreke u Sračincu, kao i poteza od zgrade Općine pa do kraja Svibovca Podravskog. Po tom ćemo modelu urediti i sve ostale prometnice u Općini Sračinec nakon što se ugradi kanalizacijska mreža i s tim projektom aplicirat ćemo na europske fondove.
Općina skrbi i o zdravlju mještana: više od 10 godina organiziraju preventivne preglede
Podsjećam da mi u Sračincu primjenjujemo jedinstveni model uređenja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj, dok ga Vlada tek sada razmatra i propituje kako bi ga kao obvezatnog propisala za cijelu državu. Naime, uz izgradnju kanalizacije na svakoj se dionici provodi i kompletna rekonstrukcija cjelokupne podzemne infrastrukture za vodu, struju i plin, s tim da se do svakog kućanstva izvode i takozvani slijepi priključci na kanalizaciju, vodu, struju i plin. Na taj ćemo način u budućnosti izbjeći prekopavanja asfalta, što znači da postupamo krajnje odgovorno i racionalno. Nije naodmet istaknuti da su u Općini Sračinec priključci na kanalizaciju odnedavno besplatni. Dovoljno je samo otići u Varkom i sve se dogovoriti, a eventualne podrobnije informacije mogu se naravno, kao i uvijek, dobiti u Općini.
Modernizacija cestovne infrastrukture kod nas polazi i od povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu, posebice pješaka i biciklista, kojih kod nas ima doista mnogo. Zato se uz spomenute rekonstrukcije zajedno s asfaltiranjem proširenih kolnika uređuju i pješačko-biciklističke staze. Kako pak bi nam svima bilo ljepše i ugodnije živjeti u našim selima, u našem Sračincu i Svibovcu Podravskom, asfaltiraju se i prilazi u svako dvorište te uređuju zelene površine s drvoredima. Napominjem da je Općina Sračinec prva krenula s uvođenjem ekološki prihvatljivije i ekonomičnije LED javne rasvjete. Zamijenili smo već 60-ak posto rasvjetnih tijela, odnosno njih 200-tinjak, pa ćemo po toj osnovi godišnje u proračunu na smanjenim troškovima javne rasvjete uštedjeti sto tisuća kuna.
Općina Sračinec prva krenula s uvođenjem ekološki prihvatljivije i ekonomičnije LED javne rasvjete
Pravovremeno smo reagirali i na državne mjere povećanja energetske učinkovitosti kako javnih objekata tako i privatnih obiteljskih kuća. Energetski smo obnovili Dom kulture i Dom Udruge umirovljenika, zdravstvenu ambulantu, vrtić, zgradu TKIC-a i Vatrogasni dom u Svibovcu te svlačionice obaju naših nogometnih klubova, dok smo za obnovu obiteljskih kuća uspjeli iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurati milijun kuna. Za taj je projekt Općina izdvojila 200.000 kuna, tako da su si naši građani zamijenili stolariju, dotrajala krovišta i postavili energetski učinkovitu fasadu. Bilo smo među svega četiri općine u Županiji koje su se upustile u taj projekt. Žao mi je što neke naše obitelji nisu mogle ostvariti potporu po toj osnovi jer im kuće nisu bile legalizirane, tim više što je aktualna vlast sada ukinula daljnje aktivnosti na tom planu.
Općina Sračinec poznata je i po mnoštvu raznolikih kulturnih i javnih događanja koja privlače na tisuće posjetitelja i promoviraju materijalnu i nematerijalnu tradicijsku baštinu ovoga kraja. O čemu se konkretno radi?
Mislim da zadaća Općine nije samo skrbiti o komunalnoj problematici svojih mještana već da treba ponuditi i neke druge sadržaje i programe. Mi se tako ponosimo svojim brojnim udrugama s još brojnijim članstvom koje u suradnji s Općinom organiziraju najrazličitije manifestacije, poput Dana Miholja s Placom na gmajni, Folklornom razglednicom i drugim programima, zatim Benediktova sa Smotrom folklora i Štruklijadom, Božića i Uskrsa v Sračincu i Svibovcu, Međunarodnog fašnika, Druženja dramskih amatera, Večeri smijeha, Biciklijade i drugih. Općina skrbi i o zdravlju svojih mještana, pa se tako već više od deset godina organiziraju preventivni pregledi žena s ciljem ranog otkrivanja raka dojke, a provedene su i dvije preventivne akcije namijenjene muškarcima nakon 40. godine u cilju ranog otkrivanja raka prostate. Organiziraju se i očni pregledi, prvenstveno za stariju populaciju te za Majčin dan mjerenje šećera i krvnog tlaka.
Želimo biti i Općina – prijatelj djece, pa se stoga i ponosimo našim novim dječjim vrtićom, ali i činjenicom da u Općini imamo 13 dječjih igrališta. Uređena su po kvartovima, ozelenjena, s različitim spravama za igru, a nedavno smo postavili i klupice za odmor i predah te stalke za bicikle i, dakako, koševe za smeće, jer Sračinec je općina koja skrbi za svoje najmlađe žitelje, za prirodu i zdrav i čisti okoliš.
– Razumijem svoje sugrađane kad su nezadovoljni što se ulice ne uređuju baš u onom dijelu gdje oni žive i kad se radovi na uređenju ne odvijaju onako brzo kako bi oni htjeli. No, kako kanalizacija mora biti dovršena do 2019. godine, sve će naše prometnice vrlo brzo doći na red i sve će biti uređene prema usvojenim standardima, s pješačko-biciklističkom stazom, asfaltiranim prilazima u svako kućanstvo, uređenim zelenim površinama i drvoredima. Nijedan dio naše općine neće biti zapostavljen.
Kad bi Općina imala dovoljno novaca, naravno da bismo odmah sve u cijelosti odradili. Ovako se moramo prilagođavati raspoloživim mogućnostima. Realno naš proračun godišnje podnosi izdvajanje od oko pola milijuna kuna za investicije, a u stvarnosti se ulaže između pet do deset milijuna kuna. To znači da moramo imati dobro pripremljene projekte kako bismo mogli konkurirati za sredstva nacionalnih i europskih fondova. Sada smo u tom smislu na dobrom putu – istaknuo je Božidar Novoselec.
Izvor:
Foto:
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.
JAVNI NATJEČAJza dodjelu stipendija Međimurskih vodaza deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola upisanih uškolsku godinu 2024./2025. Međimurske vode raspisuju natječaj...
O G L A S HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta,...
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
