DONOSIMO
Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec u akciji je za osvajanje svoga petog mandata na toj čelnoj poziciji u jednoj od najrazvijenijih općina u Varaždinskoj županiji, pa i mnogo šire.
S ponosom, kaže, traži povjerenje građana za novi mandat jer upravo završava jedan od krupnijih općinskih projekata, novi dječji vrtić za smještaj 150-ero djece. Građevinski radovi na vrtiću su pri samom kraju i u okviru obilježavanja 1. svibnja, Praznika rada, organiziran je Dan otvorenih vrata, tako da su zainteresirani roditelji s djecom, ali i svi ostali mještani, imali priliku razgledati novi vrtić te iz prve ruke, od načelnika i njegova zamjenika Krunoslava Lukačića i župana Predraga Štromara, čuti kako će se dalje opremati te da će već ljetos primiti svoje prve “stanare”.
O toj smo temi i razgovarali s Božidarom Novoselcom.
Vrtić je krasan, prostran, na odličnoj lokaciji, a i ne gradi ih se baš mnogo u Županiji, no neki vaši sumještani, prvenstveno aspiranti na načelničku poziciju na ovim lokalnim izborima 21. svibnja, zamjeraju što Općina vrtić nije izgradila sredstvima europskih fondova. Primjerice, natječaj kroz mjeru 7.4.1. nudi čak 50 milijuna eura, između ostalih upravo i za dječje vrtiće, no Općina Sračinec odlučila se ipak za gradnju vlastitim sredstvima, odnosno kreditom. Osim toga, iz redova onih koji žele zasjesti na vaše mjesto pitaju gdje je razlika od 900 tisuća kuna s obzirom na to da je kredit navodno odobren na iznos od 4,7 milijuna kuna, a vrtić će stajati 3,8 milijuna. Gdje su, dakle, novci, načelniče?
“Ponosimo se brojnim udrugama s još brojnijim članstvom koje u suradnji s Općinom organiziraju najrazličitije manifestacije”
U tijeku je predizborna kampanja pa se čovjek svačega može naslušati i nagledati, posebice najprizemnijeg ljudskog jala kojeg, eto, ima i u našoj općini. Osobno ću se tijekom kampanje kloniti politikanstva, podmetanja i neargumentiranih prozivki. Ipak, u ovom konkretnom slučaju moram reći da nam o financiranju gradnje vrtića iz europskih fondova ne može pamet soliti netko tko je na nekakvom tečaju odslušao par sati o pisanju projekata, dok mi u Općini imamo našeg Krunu Lukačića, direktora AZRA-e, koja uspješno odrađuje europske projekte kako za Varaždinsku županiju tako i za Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku Koprivničko-križevačku i druge županije. Mi se ipak nismo upuštali u apliciranje projekta vrtića, a objasnit ću i zašto. Prvo, ne radi se o nekakvim ogromnim iznosima, jer u Hrvatskoj postoji 556 općina i gradova, a i svaka od tih jedinica lokalne samouprave može prijaviti dva projekta pa je sasvim jasno da se može očekivati realizacija nekih pedesetak, maksimalno sto projekata. Među ključnim kriterijima je i stupanj razvijenosti općine, pa nam i to realno smanjuje šanse jer smo, Bogu hvala, razvijena sredina. Osim toga, da bismo računali na europske novce, morali bismo kao Općina imati registriranu djelatnost za predškolski odgoj, dakle svoju javnu ustanovu. Upravo smo zbog toga i izradili studiju isplativosti, gdje smo došli do saznanja da bi model javne ustanove u vlasništvu Općine trenutno naše sufinanciranje troškova smještaja djece u vrtić sa 750.000 kuna podigao na više od milijun kuna godišnje. Poskupio bi i trošak za roditelje, pa bi umjesto sadašnjih 740 kuna mjesečno za dijete plaćali više od 1.000 kuna.
Procijenili smo da je to previše i odlučili se, kao i obično, pouzdati se u se i u svoje kljuse, odnosno uzeti kredit, izgraditi vrtić primjenom modela moderne panel-gradnje, a potom ga dati u koncesiju i to na način da će koncesionar opremiti vrtić u vrijednosti između 600 i 800 tisuća kuna, što će se kompenzirati tijekom ugovorenog najma između 10 do 12 godina.
A sada o visini kredita! Da, odobrena nam je mogućnost zaduženja na 4.700.000 kuna, no nakon raspisivanja natječaja i odabira izvođača radova uspjeli smo postići cijenu od 3.800.000 kuna i upravo smo se na taj iznos kreditno zadužili. Mislim da naši ljudi itekako dobro razlikuju odobreno zaduženje od onog iskorištenog.
Vaši protukandidati tvrde i da Poduzetnička zona Sračinec zjapi prazna te da nema “suvislog načina privlačenja investitora”. Ima li u tome istine?
Nimalo, i to samo govori o njihovoj ozbiljnosti kao kandidata za čelna mjesta u Općini Sračinec. Vrlo lako je, naime, doći do podataka da je trenutno u Zoni zaposleno više od 120 radnika. Primjerice, prva tvrtka koja je ušla u zonu, KB, zapošljava pedesetak radnika, Hermes d.o.o. s više od 70 radnika ima sve pripremljeno za izgradnju novog proizvodnog pogona i hladnjače ove ili sljedeće godine, a i drugi investitor planira uskoro započeti gradnju proizvodnog pogona. Naša renomirana tvrtka Gumiimpex također je u Poduzetničkoj zoni otkupila prostor za širenje svojih proizvodnih kapaciteta, a interese su iskazali još neki investitori.
Prednost naše zone je u vrhunskoj komunalnoj opremljenosti, među rijetkima u Hrvatskoj Poduzetnička zona Sračinec je priključena na kanalizacijsku mrežu, a raspolaže i s, primjerice, 60.000 četvornih metara prostora u komadu. Jedina nam je mana što nemamo priključak na autocestu. Cijena zemljišta u Poduzetničkoj zoni je osam eura za četvorni metar, s tim da investitor može ostvariti određene beneficije ukoliko će zaposliti radnike s područja Općine Sračinec. Naša je zona predstavljena u katalogu poduzetničkih zona Varaždinske županije, a preko ureda AZRA-e prezentira se i na svim sajmovima širom Europe.
U posljednje vrijeme u Općini Sračinec mnogo je učinjeno na uređenju i modernizaciji cestovne infrastrukture. Krizi usprkos, kod vas se iznimno mnogo radilo. Po kojemu modelu?
Zadnjih smo godina uz punu podršku Županije i varaždinskog župana Predraga Štromara u cestovnu infrastrukturu uložili 20-ak milijuna kuna. Zahvalan sam na tome županu Štromaru, posebice na značajnim sredstvima za uređenje Zelendvorske ulice, odnosno Štreke u Sračincu, kao i poteza od zgrade Općine pa do kraja Svibovca Podravskog. Po tom ćemo modelu urediti i sve ostale prometnice u Općini Sračinec nakon što se ugradi kanalizacijska mreža i s tim projektom aplicirat ćemo na europske fondove.
Općina skrbi i o zdravlju mještana: više od 10 godina organiziraju preventivne preglede
Podsjećam da mi u Sračincu primjenjujemo jedinstveni model uređenja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj, dok ga Vlada tek sada razmatra i propituje kako bi ga kao obvezatnog propisala za cijelu državu. Naime, uz izgradnju kanalizacije na svakoj se dionici provodi i kompletna rekonstrukcija cjelokupne podzemne infrastrukture za vodu, struju i plin, s tim da se do svakog kućanstva izvode i takozvani slijepi priključci na kanalizaciju, vodu, struju i plin. Na taj ćemo način u budućnosti izbjeći prekopavanja asfalta, što znači da postupamo krajnje odgovorno i racionalno. Nije naodmet istaknuti da su u Općini Sračinec priključci na kanalizaciju odnedavno besplatni. Dovoljno je samo otići u Varkom i sve se dogovoriti, a eventualne podrobnije informacije mogu se naravno, kao i uvijek, dobiti u Općini.
Modernizacija cestovne infrastrukture kod nas polazi i od povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu, posebice pješaka i biciklista, kojih kod nas ima doista mnogo. Zato se uz spomenute rekonstrukcije zajedno s asfaltiranjem proširenih kolnika uređuju i pješačko-biciklističke staze. Kako pak bi nam svima bilo ljepše i ugodnije živjeti u našim selima, u našem Sračincu i Svibovcu Podravskom, asfaltiraju se i prilazi u svako dvorište te uređuju zelene površine s drvoredima. Napominjem da je Općina Sračinec prva krenula s uvođenjem ekološki prihvatljivije i ekonomičnije LED javne rasvjete. Zamijenili smo već 60-ak posto rasvjetnih tijela, odnosno njih 200-tinjak, pa ćemo po toj osnovi godišnje u proračunu na smanjenim troškovima javne rasvjete uštedjeti sto tisuća kuna.
Općina Sračinec prva krenula s uvođenjem ekološki prihvatljivije i ekonomičnije LED javne rasvjete
Pravovremeno smo reagirali i na državne mjere povećanja energetske učinkovitosti kako javnih objekata tako i privatnih obiteljskih kuća. Energetski smo obnovili Dom kulture i Dom Udruge umirovljenika, zdravstvenu ambulantu, vrtić, zgradu TKIC-a i Vatrogasni dom u Svibovcu te svlačionice obaju naših nogometnih klubova, dok smo za obnovu obiteljskih kuća uspjeli iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurati milijun kuna. Za taj je projekt Općina izdvojila 200.000 kuna, tako da su si naši građani zamijenili stolariju, dotrajala krovišta i postavili energetski učinkovitu fasadu. Bilo smo među svega četiri općine u Županiji koje su se upustile u taj projekt. Žao mi je što neke naše obitelji nisu mogle ostvariti potporu po toj osnovi jer im kuće nisu bile legalizirane, tim više što je aktualna vlast sada ukinula daljnje aktivnosti na tom planu.
Općina Sračinec poznata je i po mnoštvu raznolikih kulturnih i javnih događanja koja privlače na tisuće posjetitelja i promoviraju materijalnu i nematerijalnu tradicijsku baštinu ovoga kraja. O čemu se konkretno radi?
Mislim da zadaća Općine nije samo skrbiti o komunalnoj problematici svojih mještana već da treba ponuditi i neke druge sadržaje i programe. Mi se tako ponosimo svojim brojnim udrugama s još brojnijim članstvom koje u suradnji s Općinom organiziraju najrazličitije manifestacije, poput Dana Miholja s Placom na gmajni, Folklornom razglednicom i drugim programima, zatim Benediktova sa Smotrom folklora i Štruklijadom, Božića i Uskrsa v Sračincu i Svibovcu, Međunarodnog fašnika, Druženja dramskih amatera, Večeri smijeha, Biciklijade i drugih. Općina skrbi i o zdravlju svojih mještana, pa se tako već više od deset godina organiziraju preventivni pregledi žena s ciljem ranog otkrivanja raka dojke, a provedene su i dvije preventivne akcije namijenjene muškarcima nakon 40. godine u cilju ranog otkrivanja raka prostate. Organiziraju se i očni pregledi, prvenstveno za stariju populaciju te za Majčin dan mjerenje šećera i krvnog tlaka.
Želimo biti i Općina – prijatelj djece, pa se stoga i ponosimo našim novim dječjim vrtićom, ali i činjenicom da u Općini imamo 13 dječjih igrališta. Uređena su po kvartovima, ozelenjena, s različitim spravama za igru, a nedavno smo postavili i klupice za odmor i predah te stalke za bicikle i, dakako, koševe za smeće, jer Sračinec je općina koja skrbi za svoje najmlađe žitelje, za prirodu i zdrav i čisti okoliš.
– Razumijem svoje sugrađane kad su nezadovoljni što se ulice ne uređuju baš u onom dijelu gdje oni žive i kad se radovi na uređenju ne odvijaju onako brzo kako bi oni htjeli. No, kako kanalizacija mora biti dovršena do 2019. godine, sve će naše prometnice vrlo brzo doći na red i sve će biti uređene prema usvojenim standardima, s pješačko-biciklističkom stazom, asfaltiranim prilazima u svako kućanstvo, uređenim zelenim površinama i drvoredima. Nijedan dio naše općine neće biti zapostavljen.
Kad bi Općina imala dovoljno novaca, naravno da bismo odmah sve u cijelosti odradili. Ovako se moramo prilagođavati raspoloživim mogućnostima. Realno naš proračun godišnje podnosi izdvajanje od oko pola milijuna kuna za investicije, a u stvarnosti se ulaže između pet do deset milijuna kuna. To znači da moramo imati dobro pripremljene projekte kako bismo mogli konkurirati za sredstva nacionalnih i europskih fondova. Sada smo u tom smislu na dobrom putu – istaknuo je Božidar Novoselec.
Izvor:
Foto:
Ludbreg i okolne općine funkcionalno se spajaju, među prvima u Hrvatskoj, a ludbreško Gradsko vijeće još u srpnju ove godine donijelo je odluku o zajedničkom obavljanju poslova javne nabave i poslove pripreme i provedbe razvojnih projekata s općinama Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec i Mali Bukovec.
Nedavno je tu odluku potvrdilo i Vijeće Općine Veliki Bukovec. Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić istaknuo je da se nada da će odluke prihvatiti i ostale općine, a potom slijedi prijava Ministarstvu financija spajanja prve razine kako bi ostvarili potpore, a zatim je potrebno uskladiti proračune.
Spomenimo i da su Ludbreg i okolne općine dosad imali zajedničko obavljanje djelatnosti komunalnog redara, kao i neke druge jedinice lokalne samouprave na našem području. Osim toga, već dulje vrijeme zajednički nastoje ostvariti projekt integriranog prijevoza, ali zasad nisu naišli na razumijevanje države.
Također, tu je i spajanje putem komunalnih društava i javnih funkcija koje je zakon propisao kao obvezne i za gradove i za općine.
– S obzirom na to da Lukom koji je u vlasništvu Grada Ludbrega, ali i susjednih općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec, Veliki Bukovec ionako funkcionira na cijelom tom području očekujemo da rebalansom proračuna susjednih općina prijavimo i taj dio kao funkcionalno spajanje, zapravo da se ono što se već radi malo drugačije definira te na taj način ostvare poticaji države – kaže Bilić.
Što se same odluke o funkcionalnom spajanju tiče, Bilić ističe da je to tek prvi korak.
– Povezivanje i suradnja su ključni ako želimo razvijati ovaj naš kraj. Praktički od osnutka države stvara se ovisnost o Zagrebu, što politički, što u samom funkcioniranju, a prvenstveno financiranju. Brojne općine u Hrvatskoj ne mogu si priuštiti velike projekte jer nemaju u proračunima dovoljno sredstava za sufinanciranje pa se ni ne javljaju na EU fondove. Mi smo mali, ali dovoljno veliki zajedno da znamo i razumijemo potrebe naših ljudi, a po pitanju EU fondova otvara se sve više mogućnosti za sufinanciranja upravo na ovakvim mikro cjelinama kao što su Ludbreg i okolne općine – objašnjava Bilić.
Svjestan je, kaže, da kod ljudi možda postoji bojazan vezano za povezivanje općina.
– Ljudi imaju, da tako kažem, loša sjećanja na bivšu općinu Ludbreg i s perspektive primjerice mještana Velikog i Malog Bukovca, Svetog Đurđa ili Martijanca meni je potpuno jasno i razumljivo da se ljudi boje da će se manje ulagati ako dođe do spajanja. Imamo tu nesreću da smo na rubnom dijelu županije, sam sjever Hrvatske uvijek je nekako bio zapostavljen, a vrh države nas redovito posjećuje pred izbore. Imamo vrijedne ljude, prirodnu baštinu i nebrojeno puno potencijala, koji nismo iskoristili. To nije samo turizam, iako zadnjih godina zaista puno radimo na razvoju te gospodarske grane. Zato smo i osnovali Turističku zajednicu Centra svijeta, koju čine Ludbreg, Veliki i Mali Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec i Jalžabet. Na tom primjeru vidimo koliko znači suradnja. I ne da sam uvjeren, nego garantiram da bi daljnjim povezivanjem općina otvorili vrata za puno veća ulaganja, u sve općine. Za razliku od vremena bivše Općine Ludbreg sada novca ima, čeka u EU fondovima, a zbog smanjenog financijskog kapaciteta pojedinih općina taj novac ostaje neiskorišten. Tu je i nedostatak stručnih kadrova koji bi u općinama projekte pripremali. Iako je možda kriva percepcija da ljudi po općinama ne rade ništa, to zaista nije tako. Naša država i dalje ima ogromni birokratki aparat, koji JLS-ovi moraju zakonski poštovati. Grad Ludbreg s druge strane ima i kapaciteta i stručnih kadrova da takve projekte izradi i privede kraju. I zato je ovo funckionalno spajanje tek jako dobar početak – kaže Bilić.
Na građanima je pak da odluče hoće li općine i gradovi prijeći i onaj drugi korak, a to je potpuno spajanje JLS-ova. Upravo bi građani trebali odlučiti je li bolje primjerice spojiti Veliki i Mali Bukovec, Martijanec i Sveti Đurđ, ili pak pojedinu općinu ili sve njih s Gradom Ludbregom.
A mještani tih općina trebaju si, kaže Bilić, postaviti pitanje što oni dobivaju spajanjem. Ono što bi prema Bilićevom mišljenju trebali dobiti je jeftinija birokracija i hladni pogon JLS-ova i vrijedne projekte. I to ne projekti na papiru, već realni, opipljivi i okom vidljivi.
– Ljudima je bitno da imaju standard kakav zaslužuju, od cesta, uređenih ulica, pa do ulaganja u obrazovanje. Tu naravno dolazimo i do gospodarstva. Jer kad je neko područje opremljeno infrastrukturom, kad potencijalni investitori vide da su oni koji su zaduženi za razvoj, a to bi trebali biti načelnici i gradonačelnici, onda investicije dolaze prirodno. Naši ljudi nisu zaslužili da budu potplaćeni, da rade za premale plaće i jedva preživljavaju mirovinu, da im se stalno govori da nema novca da bi im se uredila ulica ili pokrenuo neki turistički projekt… Predugo smo bili rubno područje županije i zadnja misao onih koji vode državu. Ne bunimo se, ne galamimo, nemamo morsku obalu, ali zato imamo prirodne ljepote kakvima se rijetki mogu pohvaliti. I zato je vrijeme da radimo zajedno, bez obzira na političke opcije. Jer ne možemo očekivati da će nam država pomagati, osim kad su neki izbori. Vidimo koliko imaju razumijevanja za jeftiniji i dostupniji prijevoz koji želimo pokrenuti – rekao je Bilić.
Funkcionalno spojene općine i gradovi zadržat će ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, i to tijekom najmanje dvogodišnjeg razdoblja, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja te će dobiti i dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama u sljedećih pet godina. Početni parametri za razradu modela bit će potrebe općina, proračunski kapaciteti, broj stanovnika ili broj potencijalnih korisnika usluga.
– Važno je naglasiti da i u prvoj i drugoj varijanti Ministarstvo plaća plaće službenicima u određenom iznosu, odnosno Ministarstvo u omjeru od 50 posto financira plaće tih službenika što zapravo u mnogome rasterećuje proračun – pojašnjava Bilić.
Funkcionalno spajanje također bi moglo uključivati i gradsku knjižnicu.
– Zamišljeno je da naša Gradska knjižnica Mladen Kerstner bude i od susjednih općina s obzirom da ona to već i je. Mještani susjednih općina već godinama korisnici su usluga i programa, a do sada nisu sudjelovali u radu knjižnice na način da sufinanciraju kupnju knjiga, plaće zaposlenika – kaže Bilić.
Ona posljednja razina je spajanje općina međusobno, odnosno spajanje gradova i općina, a o tome će, kaže Bilić, odluku donijeti građani.
– Država je išla tu na jedan samovoljan način, odnosno ponudila je svima opciju da ukoliko se odluče spojiti, primjerice Veliki Bukovec s Ludbregom kroz pet godina dobiva Općina za određene projekte fiksni iznos iz Ministarsva financija koji se mora potrošiti unutar te Općine. To su značajna sredstva kojima se dodatno može urediti sve ono što se možda ranije nije stiglo, poput groblja, cesta, rasvjete odnosno bilo koji projekti koji se tim sredstvima financiraju. U ovom trenutku to možda zvuči ambiciozno, ali zapravo puno jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj ne funkcionira, nemaju dovoljno novaca za plaće, nemaju niti jedne ustanove na svome terenu što je samo znak da ne ispunjavaju svoju zadaću i mišljenja sam da je država krenula ovako jednim dobrim putem da kroz poticaje i promišljanja samih građana kad osjete da im se kvaliteta života može popraviti i uvide mogućnost korištenja sredstava da će doći i do prvih takvih spajanja tijekom iduće godine, ali i u budućnosti. Nadam se da ćemo i mi ovim funkcionalnim spajanjem pokazati da kvaliteta života naših stanovnika bude bolja, da ljepše i ugodnije žive – zaključuje Bilić.
Prema B modelu, koji podrazumijeva dobrovoljno spajanje odnosno pripajanje područja jedne ili više jedinica lokalne samouprave drugoj jedinici lokalne samouprave, pravo na pomoć ostvaruju one koje su po indeksu razvijenosti razvrstane u skupinu I. do V.
Sredstva pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno spajanje jedinice lokalne samouprave ostvaruju u razdoblju od pet godina od dana donošenja akta Ministarstva financija o dodjeli pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno spajanje sukladno Odluci.
Jedinica kojoj je pripojeno područje jedne ili više jedinica ostvaruje pak pomoć iz državnog proračuna za ove namjene:
– jednokratna pomoć za otplatu ostalih dospjelih obveza jedinice lokalne samouprave čije se područje pripojilo drugoj jedinici lokalne samouprave i njezinih proračunskih korisnika, sa stanjem na dan 30. lipnja 2022.
– podmirenje jednokratnih materijalnih troškova spajanja.
Vezano za tekuće i kapitalne pomoći u razdoblju od pet godina od dana spajanja:
– pomoć u godišnjem iznosu koji je dva puta veći od iznosa fiskalnog izravnanja pripojene jedinice lokalne samouprave u godini prije spajanja. Minimalno 50 % navedenih sredstava se mora koristiti za kapitalne projekte od kojih koristi imaju stanovnici pripojene jedinice lokalne samouprave,
– pomoć za kapitalne projekte u ukupnom iznosu do najviše 7,5 milijuna kuna.
Ostala financijska sredstva:
– pomoć za otplatu svih kreditnih obveza jedinice lokalne samouprave čije se područje pripojilo drugoj jedinici lokalne samouprave i njezinih proračunskih korisnika, sa stanjem na dan 30. lipnja 2022., umanjeno za sve otplate do dana stvarnog spajanja.
U Čakovcu je prošlog tjedna održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), a član predsjedništva je i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.
– Većina ljudi danas zazire od politike, a to je i potpuno razumljivo. Velike stranke koje djeluju u Zagrebu godinama vode istu politiku, koja se često čini kao da nema puno doticaja sa stvarnim problemima ljudi. Ponekad izgubite i volju i energiju kad nastojite provesti projekte za koje znate da su od velikog značaja za naše sugrađane, a onda naiđete na blokadu, bilo birokratsku, bilo političku. Nezavisna platforma Sjever okuplja ljude koji to razumiju i iskreno se žele baviti konkretnim stvarima, a dobrodošli su svi koji misle isto. Ovo nije ni bivši HNS, bivši Reformisti, ni bivši SDP, ovo je prva politička opcija koja ne vuče krakove iz Zagreba, nismo ništa nikome dužni u politici, nego smo se našli jer imamo isti cilj, a to je razvoj kraja u kojem živimo – kaže nam Bilić.
– Ne govorimo bezveze da je ovaj kraj godinama bio zapostavljen, vjerojatno i zato jer se nismo dovoljno glasno bunili. U prirodi Međimuraca, Zagoraca i Podravaca je da vrijedno rade, a kad je teško onda se radi još i više. I umjesto da se taj trud nagradi, imamo situaciju da nas se marginalizira. Zato mi je drago da se napokon dogodilo ono o čemu se zapravo godinama priča, a to je da sjever ima svoju političku opciju. To je jedini način da nas se čuje u Saboru, da nas napokon počnu doživljavati u Vladi i da se nastavimo razvijati još bržim tempom – rekao je Bilić.
Međimurski župan i predsjednik Nezavisne platforme Sjever kaže da je ova politička platforma zapravo pokret razvoja, pokret visoke ljudske osjetljivosti prema sugrađanima, pokret koji će s osobitim poštovanjem promovirati vrijednosti hrvatskog sjevera.
– Ljudi koji su od početka okupljeni u našu platformu su neposredno izabrani uspješni načelnici, gradonačelnici, članovi predstavničkih tijela koji imaju rezultate, znaju kojim smjerom treba ići i koji su dokazano poštovani u svojim sredinama. Želimo snažno Međimurje, Zagorje, Podravinu, varaždinski kraj, želimo utjecajni hrvatski sjever, želim da i dalje rastemo, razvijamo se, promoviramo naše vrijednosti i potencijale i pozicioniramo se kao regija uspjeha, znanja, ponosa, a katkada i prkosa, i da budemo nezaobilazan faktor koji će se pitati u svakoj sastavnici nacionalne izvršne i predstavničke vlasti – rekao je Posavec.
Također ističe i kako je centralizirani sustav države nepravedan prema sjevernom dijelu Hrvatske.
– Ako pogledamo nekoliko važnih ekonomskih pokazatelja poput razine industrijske proizvodnje, omjer uvoza i izvoza roba, razine produktivnosti, razine zaposlenosti, to znači da u takvim okolnostima je posljedično i veći udio poreznih prihoda ostvarenih na Hrvatskom sjeveru odlazio u središnju državnu blagajnu nego što se vraćao u ovo područje u kojemu je ta vrijednost i stvorena. Tako je taj visokocentralizirani sustav ujedno i duboko nepravedan prema Hrvatskom sjeveru, odnosno prema svim onim sredinama u kojima se stvara veći udio društvenog bogatstva, koje se onda redistribuira političkom voljom centralne vlasti. Svi naši dosadašnji rezultati od obnove brojnih škola, gospodarski rezultati, turističke nagrade, prepoznavanje od strane domaćih i međunarodnih institucija nisu cilj već sredstvo da budemo još bolji, još kreativniji i da visoko podignuta ljestvica očekivanja bude svake godine i realizirana – ističe Posavec dodajući kako svaki rezultat u životu i politici, svaka donesena odluka, ali i svaka pogreška je jedno veliko iskustvo koje daje snagu, sigurnost i motivaciju za daljnji rad, osobito u vremenu i okolnostima u kojima se nalazimo, a koja nisu laka.
Ovih dana radovi na rotoru kod Kauflanda u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu privedeni su kraju. Maknut je i semafor kojim se regulirao promet tijekom radova.
O temi prometne regulacije u jednoj od najprometnijih ulica u Varaždinu razgovaralo se i na prošloj sjednici Gradskog vijeća.
SDP-ovu vijećnicu Klaru Huzjak zanimalo je planira li se sinkronizacija prometa na novom rotoru sa semaforima na križanju Zagrebačke i Gospodarske ulice.
Gradonačelnik Bosilj podsjetio je da je cijela ta zona Varteksovog kompleksa proglašena državnim strateškim interesom, čime je Grad Varaždin izgubio ingerenciju nad tim područjem. Dodao je kako je Gradu to nametnuto.
– Odredili su da će tamo biti trgovački centar, a mi smo samo mogli pritisnuti investitora neka napravi rotor, a ne samo skretanje prema svojem parkiralištu. Znamo da je taj rotor blizu raskrižja Zagrebačke i Gospodarske i zato radimo projekt za taj dio. Iduće godine raspisat ćemo natječaj za izvođenje radova i u proračunu za 2024. bit će osigurana sredstva za izvođenje radova na rotoru Zagrebačka – Gospodarska, kako bismo to raskrižje prilagodili prometu. U međuvremenu je napravljen elaborat za malo drugačiju regulaciju semafora, kako bi promet bio protočniji – najavio je Bosilj.
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o. traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji Objavljujemo oglase...
