U sklopu Srijede u Muzeju 23. rujna u palači Herzer na Franjevačkom trgu od 19 sati održava se predavanje pod nazivom Klimatske promjene tijekom pleistocena.

Predavanje se priređuje uz izložbu Erik/a – vunasti nosorog, a pripremio ga je mr. sc. Jakov Radovčić, jedan od sudionika u arheološkim istraživanjima fosilnih ostataka vunastog nosoroga na području Malog Segečaka, koja je 1983. godine proveo Gradski muzej Varaždin.

Iz GMV-a objašnjavaju: pleistocen je zadnje razdoblje geološke prošlosti Zemlje. Velike klimatske promjene i temperaturne oscilacije označavaju ga kao vrijeme niza ledenih, glacijalnih, i međuledenih, interglacijalnih doba poslije toplog tercijara. U kronologiji Zemlje to razdoblje bilo je razabrano i kao diluvij, pretpovijesno vrijeme općeg potopa. Mnoge astrološke silnice svemira i orbitalne putanje nebeskih tijela, kao i sama geodinamika Zemlje, uzroci su stalnih mijena globalnog i lokalnoga krajolika, geotektonike oceanskih i kontinentalnih masa, morskih i zračnih strujanja te, konačno, klimatskih promjena u dalekoj prošlosti i današnjici.

Geološka prošlost Zemlje otkriva nam mnoge promjene u razvoju krajolika koji danas razaznajemo. Taložine prošlosti i njihov fosilni sadržaj izravni su dokazi tih mijena, a klimatske oscilacije koje čovjek svakodnevno proživljava zrcale činjenicu da je i on samo sićušno biće ili zrnce velikog sklopa evolucije Zemlje i svemira.

Danas mnogi paleontolozi pleistocen označavaju kao antropocen ili antropogen, razdoblje kad se u geološkoj prošlosti pojavljuje ljudski rod te ljudska vrsta. Upravo klimatske promjene, mijene neživog, a onda i živog svijeta, flore i faune, snažno su utjecale na pojavu čovjeka i razvoj njegovih bioloških i kulturnih adaptacija.

Okolica sjeverozapadne Hrvatske i šira okolica Varaždina sadrže mnoge znane i neznane dokaze o intenzivnim klimatskim promjenama ovoga krajolika tijekom pleistocena. Uz tumačenje okolnosti otkrića i značaja pronalaska diluvijalnoga nosoroga, u predavanju će se nastojati prikazati i mnogi drugi znanstveni dokazi o pleistocenskim mijenama Varaždina i njegove okolice tijekom posljednjih milijun godina.

O predavaču

Mr. sc. Jakov Radovčić, nakon završetka studija geologije i paleontologije na Prirodoslovno-matema-tičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, radio je kao asistent u Geološko-paleontološkoj zbirci tadašnjeg JAZU. Godine 1970. upisao je poslijediplomski studij paleontologije i biostratigrafije na matičnom fakultetu.

U sklopu suradnje Smithsonian institucija iz Washingtona i zagrebačkoga Geološko-paleontološkog muzeja 1972. sudjeluje na američko-hrvatskom projektu istraživanja foslinih riba iz krednih naslaga jadranske karbonatne platforme. Iste je godine dobio stipendiju Joyce and Zlatko Baloković Scholarship Fund za poslijediplomsko usavršavanje paleontologije na Sveučilištu Harvard u SAD-u, koje je prošao na Biološkom odjelu Sveučilišta Illinois u Chicagu.

Magisterij znanosti s područja biologije, s usmjerenjem na paleontologiju kralješnjaka, stekao je 1974. godine. Od 1975. do 1978. godine bio je honorarni asistent u Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a, a od 1980. je radio kao kustos za Zbirke fosilnih kralješnjaka i krapinskog pleistocena u Geološko-paleontološkome muzeju u Zagrebu.

Više je puta boravio na prirodoslovnim i paleoantropološkim katedrama nekoliko američkih sveučilišta, a često je dobivao i jednomjesečne stipendije u muzejskim institucijama europskih i izvaneuropskih zemalja. Tijekom muzejskog rada bio je inicijator ili suradnik u izradi brojnih muzeoloških i znanstvenih projekata. Autor je prve programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Do sada je samostalno ili u suautorstvu objavio nekoliko monografija, tridesetak znanstvenih i brojne stručne i znanstvenopopularne radove u zemlji i inozemstvu. Autor je koncepcije Muzeja krapinskih neandertalaca te mnogih popularnoznanstvenih televizijskih i radijskih emisija u zemlji i inozemstvu.

Dobitnik je Nagrade Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo „Pavao Ritter Vitezović“, kao i Godišnje nagrade HMD-a, s arhitektom Željkom Kovačićem i suradnicima, za autorski projekt i realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini.

50 posjetitelja

S obzirom na epidemiološke mjere, na predavanju može biti 50 posjetitelja. Za prisustvovanje je obvezna  ulaznica. Besplatna ulaznica može se podići na recepciji u palači Herzer u radno vrijeme GMV-a za posjetitelje: utorak – petak od 9 do 17 sati. Molimo da se prilikom boravka u GMV-u pridržavate i ostalih preporučenih epidemioloških mjera.

Svima koji ne mogu pratiti predavanje u GMV-u to je omogućeno putem streaminga uživo na YouTube kanalu Muzeja.

Komentari

Komentara