Povežite se s nama

U fokusu

Stanarima Đureka dosta vrana koje grakću i parka prekrivenog izmetom: na udaru čak i spomenik “Puma”!

Objavljeno:

- dana

OGORČENJE ZBOG VRANA

Stanarima zgrada u Ulici Zrinskih i Frankopana 1 i 2, koje se nalaze nasuprot Parka 7. gardijske brigade Hrvatske vojske „Puma” kod varaždinskog hotela Turist, dosta je vrana.

– Ne da sam ogorčena, luda sam od graktanja tih „letećih štakora” koji nas teroriziraju iz dana u dan i krešte nad nama! – ljuta je Irena Tuma, čitateljica iz zgrade u Ulici Zrinskih i Frankopana 1 koja se nalazi odmah nasuprot spomenutog parka u kojem je i dječje igralište.

Sve je puno izmeta!

Navodi da svakog dana ujutro, u četiri sata, počinje graktanje vrana i pali se mehanički uređaj koji emitira glasanje sokola i koji bi ih trebao otjerati. No, vrane se ne daju.

– Prošle godine je uređaj otjerao vrane, no one su se opet vratile i sada na zvuk uređaja uopće ne trzaju. Kao da su postale imune na glasanje koji ispušta taj uređaj. Očito su shvatile da im ne prijeti nikakva opasnost nakon što se oglasi, pa i dalje žive u krošnjama stabala i uporno grakču. Svako jutro budim se uz graktanje tih ptičurina – požalila se Mirjana Hrastić iz zgrade u Ulici Zrinskih i Frankopana 2.

Na zvuk koji ispušta mehanički uređaj i koji bi ih trebao otjerati vrane uopće ne trzaju!

Međutim, graktanje nije sve što smeta stanare iz Đureka. Čitateljica iz zgrade u Zrinskih i Frankopana 1 upozorava da je zbog vrana cijeli park pun njihovog izmeta: od igrala na dječjem igralištu ispred i iza zgrade, klupica do automobila parkiranih na parkiralištu ispod krošnji stabala u kojima vrane žive. Izmeta nije pošteđena ni tabla na kojoj piše naziv parka.

– Svaki tjedan bih trebala dva puta prati automobil da bude čisti, a nedavno sam zbog vrana imala i štetu na automobilu od 1.000 kuna jer mi je razbijeno vjetrobransko staklo. Tko će mi taj novac vratiti? Nitko! Jednom mi se dogodilo da sam izmete od vrana našla na opranom rublju koje sam sušila na balkonu, a prošle godine sam u travi našla desetak mrtvih ptica i to prijavila. No, nitko izašao na teren i pokupio ih. Imam troje djece s kojima idem na igrališta i nije mi svejedno, niti mi je gušt sjesti na klupicu punu izmeta vrana! Svi govore da su vrane zaštićene i ne mogu ništa poduzeti dok imaju mlade, a to je do 15. lipnja. Što će poduzeti nakon toga? To nitko ne govori! Zar su vrane važnije od nas i naše djece? – ljuti se Varaždinka iz zgrade u Zrinskih i Frankopana 1.

Hrastić iz susjedne zgrade također je ogorčena u što se zadnjih godina pretvorio nekad omiljeni park stanara tog kvarta.

– Ovdje živim već 36 godina i Đurek je bio jedan od najboljih varaždinskih kvartova. Sada to više nije. I zbog vrana, ali i zbog klošara, koji se okupljaju na klupicama u parku – rekla je.

Što nakon 15. lipnja?

Stanari iz Đureka nisu jedini koji se žale na vrane. Podsjećamo, nedavno su se na njihovo cjelodnevno graktanje požalio i čitatelj Robert L. iz zgrade u Ulici Miroslava Krleže 2 koji je upozorio da se svake godine ponavlja ista priča, ali se problem s vranama ne riješava.

Iz Grada Varaždina tada su nam odgovorili da su vrane, prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta ptica, posebno zaštićena životinjska vrsta i ne smiju se dirati, uništavati njihova staništa u vrijeme njhovog razmnožavanja koje traje od veljače do srpnja. Također, naveli su da tjeranju vrana i uklanjanju gnijezda iz krošnja stabala ne može pristupiti prije 15. lipnja te da to redovito čine u stambenim naseljima u ulicama Zrinskih i Frankopana, Krležinoj i Tina Ujevića. Stoga stanari nestrpljivo isčekuju taj datum kako bi vidjeli što će se poduzeti po pitanju vrana.

Nije pošteđen ni spomenik „Puma”

I spomenik poginulim, preminulim i nestalom pripadniku i 7. gardijskoj brigadi „Puma”, koji se nalazi ispod krošnji stabala u parku u kojem žive vrane, nije pošteđen njihovih izmeta.
– Dobro smo upoznati s tim problemom i ogorčenjem stanara iz tog kvarta zbog vrana jer i pripadnici 7. gardijske brigade žive u tim zgradama. Pokušavamo iznaći rješenje s nadležnim gradskim službama i nadam se da će se to riješiti na zadovoljstvo svih. Inače, mi svake godine sami čistimo spomenik te ga premazujemo posebnom tekućinom kako bi ga zaštitili. To ćemo učiniti i ove godine, samo čekamo povoljnije vremenske uvjete – rekao je Robert Puja, predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade „Puma”.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Evo što se mijenja u novom Zakonu o radu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

radnik bojenje fasada

Novi Zakon o radu, čiji je opsežan nacrt prijedloga dostavljen socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada, a posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, koji se masovno koristi od početka pandemije i koji je bio glavni razlog za donošenje novog ZOR-a, piše Jutarnji.

Njime će se ograničiti i sklapanje ugovora na određeno te skratiti otkazni rok na sedam dana ukoliko radnik dobije otkaz zbog “skrivljenog ponašanja”. Također, u slučaju izvanrednog otkaza kojeg daje poslodavac zbog teške povrede radnih obveza, uvodi se mogućnost privremenog udaljenja radnika s posla, ali uz priznavanje svih prava iz radnog odnosa.

Radni odnos, po prijedlogu novog Zakona, o kojem će radna skupina raspravljati sljedeći tjedan, neće automatski prestajati s navršenih 65 godina i 15 godina staža, kao što je to sada, no ako radnik koji ima uvjete za starosnu mirovinu dobije otkaz, neće imati pravo na otpremninu.

Novi Zakon o radu trebao bi biti donesen do ljeta iduće godine, a njime će Hrvatska primijeniti i odredbe dviju novih europskih direktiva, o ravnoteži poslovnog i privatnog života te o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Time se pak uvodi pravo radnika da za poslodavca bude nedostupan izvan radnog vremena, a predviđa se i lakši prijelaz s punog na nepuno radno vrijeme na zahtjev radnika. Roditelji koji skrbe o djeci te radnici koji skrbe o starijim i bolesnim članovima obitelji moći će raditi nepuno radno vrijeme, a i dalje uživati sva radnička prava, a dobit će i pet dana dodatnog dopusta.

Novi ZOR predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik. Pritom se kaže da radnik može obavljati dio ili sve ugovorene poslove radom na izdvojenom mjestu rada kada to omogućava narav posla i samo ako je nizak rizik utvrđen prema propisima o zaštiti na radu.

Za takav se rad sklapa ugovor u pisanom obliku, a u njemu trebaju biti predviđene i naknade troškova radnika za utrošenu energiju, vodu te komunalne pristojbe, kao i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova. U slučaju pak nastanka više sile, poput primjerice pandemije, poslodavac može bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada, ali najviše do 30 dana. Roditelji djece do osam godina mogu zatražiti rad od kuće, a poslodavac ih može odbiti samo iznimno, i to pisanim obrazloženjem.

Izvor: Jutarnji

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje