Jasna Jakovljević

Varaždinski HNK dobio je status nacionalnoga kazališta. Odlučeno je to u petak u Hrvatskome saboru, nakon dvodnevne rasprave. U javnosti se čekalo s nestrpljenjem hoće li saborski zastupnici izglasati prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima prema kojem Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu postaje ravnopravno onima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. 

I izglasali su. Vjerojatno nije bilo boljeg trenutka za to od sadašnjeg jer upravo ovih dana varaždinski HNK slavi 140. obljetnicu kazališne zgrade. Bilo je i protivljenja dobivanju novog statusa, no na početku nove sezone HNK u Varaždinu ipak počinje kao nacionalno kazalište. Prilika je ovo za razgovor s Jasnom Jakovljević, ravnateljicom varaždinskog teatra koji je, uz Grad Varaždin, i pokrenuo inicijativu za dobivanje nacionalnog statusa.

Više posla i obveza

Što konkretno za kazalište sada znači ovo priznanje? Što znači vama kao ravnateljici?
Ovo priznanje kazalištu i meni osobno znači povećanje posla i obvezu. Dodjeljivanje statusa puno je važnije za naše sugrađane koji napokon postaju ravnopravni s ostalim regijama čiji gradovi, mislim na Osijek, Split i Rijeku, taj status odavno imaju. Status nacionalne kuće nije status nacionalnog kazališta nego neka vrsta matičnosti, a konkretna dodatna vrijednost varaždinskog kazališta je svakako i barokna odrednica grada Varaždina gdje će se u sinergiji s VBV-om, Glazbenom školom i komornim orkestrom glazbenicima iz cijele regije omogućiti produciranje glazbeno-scenskih djela i dodatno pozicioniranje na europskoj glazbeno-kazališnoj sceni.

Hoćete li sada povećati broj predstava?
Ne radi se o povećanju broja predstava, o čemu, naravno, također razmišljamo, nego se radi o involviranju cjelokupne glazbene djelatnosti u kazalištu. To znači da Barokne večeri postaju naš glavni partner, posebice u scenskim izvedbama, a sve naše glazbene škole dobivaju prostor i kontekst u kojima se mogu izvoditi njihovi programi. Naravno, iz navedenog se vidi da će se povećavati broj izvedbi, ali to treba raditi postupno s obzirom na manjak sredstava u cijeloj državi, a ne samo u našem gradu.

Najavljeno je da neće biti povećanja radnog osoblja. Hoće li ostati tako?
Nećemo povećavati broj zaposlenika, ali kroz projekte će se povećavati broj umjetničkih suradnika, što nas silno veseli. U naš grad će dolaziti umjetnici iz regije, ali i iz EU, čiji ćemo rad financirati iz raznih fondova koji nam stoje na raspolaganju. Grad Varaždin je inače otvoren prema kulturnjacima svih vrsta i ovo neće biti težak zadatak – zadatak kad govorim o dovođenju velikih umjetnika – nego ugodan posao na radost naše publike.

200.000 više

S koliko novaca će država sufinancirati rad varaždinskog HNK?
Država već sada ozbiljno podupire programe, odnosno daje programska sredstva. Kako je rekla ministrica u jučerašnjoj emisiji, radi se o povećanju od približno oko 200.000,00 kn.

Što biste poručili osobama koje su se protivile ovom prijedlogu?
Potpuno je jasno da osobe koje su se protivile dobivanju statusa nacionalne kuće za Varaždin ne razumiju našu stvarnost. Nedavno su već i ljudi iz politike počeli govoriti o svega pet regija naše domovine, pa se borba za status varaždinskoga kazališta vodila u kontekstu tih budućih vremena. Jasno je da Split, Rijeka i Osijek itekako pogoduju razvoju djelatnosti svih oblika kazališne umjetnosti što i mi radimo, pa je u tom kontekstu dobivanja statusa prirodno. U Kazališnom zakonu koji vrijedi nigdje se ne govori o razvoju djelatnosti, a naša kuća kroz edukaciju i širenje predstava u druge medije (internet, televizija itd.) odgovara na postavljene zadatke u strategiji EU i našeg ministarstva. Mi smo jedino kazalište koje je uz obljetnicu Ranka Marinkovića postavilo čak dvije predstave (Glorija, Ruke po Ranku) mi smo pokazali osjećaj za suvremenost postavljajući adaptaciju romana “Fališ mi” Mani Gotovac, kao što smo i provjeravali vrijednosti klasičnih djela postavljajući Krležin rai rad „Tri kavalira frajle Melanije“. Sve to dokazuje da status nismo dobili bez pravih razloga i da ćemo ga znati braniti već u ovoj sezoni.

Budući da slavite i obljetnicu kazališne zgrade, kojem se događaju koji slijedi posebno radujete?
U vezi naše obljetnice, to jest, 140. godišnjice podignuća kazališne zgrade želim reći da mi ne obilježavamo 140. godišnjicu jednoga arhitektonsko-graditeljskog pothvata, nego u prvom redu ono što se u tom dugom vremenskom razdoblju u našoj zgradi zbivalo. Nedvojbeno je međutim da je i ova jedinstvena zgrada čuvala i očuvala kazalište u Varaždinu. Od pojedinih programa mogu izvojiti premijeru predstave Filumena Marturano Eduarda de Filippa 20. listopada, u kojoj 40. obljetnicu profesionalnoga glumačkog angažmana obilježava prvakinja drame Jagoda Kralj Novak.

Do kraja godine – četiri premijere u HNK

Do kraja ove kalendarske godine, u varaždinskom ćemo teatru imati prilike pogledati čak četiri premijere, od čega nas dvije očekuju već ovaj mjesec. Prva je na redu predstava “Filumena Marturano” redatelja Same Strelca, a nakon nje dolazi “Šah brat” redatelja Jerneja Kobala. U studenom ove godine djecu očekuje premijera predstave “Ponoćna ogrlica” koju je redatelj Ladislav Vindakijević priredio na tekst Vesne Parun. Završetak godine, tj. prosinac, začinit će premijera srednjovjekovne francuske farse “Bogi Ivač – znova” redatelja Ljubomira Kerekeša. Osim spomenutih premijernih predstava, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu priprema i izložbu – u studenom ćemo moći prisustvovati 3. Bijenalu kazališnog plakata. Napomenimo da s radom nastavlja i Kazališni studio mladih koji pohađa oko 180 polaznika različite dobi koji u Studiju dobivaju umjetničko-pedagošku podršku kako bi razvili svoj glumački potencijal.

Izvor:
Foto: