IRITANTNA KAMPANJA
“Poštovana gospođo Valentina, svaki izbori su praznik demokracije i vrijeme kad vi svojim glasom odlučujete o budućnosti grada.”
Ovako počinje jedno od personaliziranih pisama koje su Alen Kišić i Predrag Štromar, kandidati za gradonačelnika Varaždina te župana, tijekom prošlog tjedna poslali na adrese brojnih birača iz Varaždina.
Slanjem omotnica s pismima već krajem travnja, izbjegli su plaćanje doplatnih maraka koje Hrvatska pošta i svi drugi pružatelji poštanskih usluga od 8. do 15. svibnja sukladno Zakonu naplaćuju u korist Hrvatskog Crvenog križa za provedbu humanitarnih djelatnosti. Time su potrebite uskratili za oko 50.000 kuna!
U pismu građanima poručuju da su upravo Kišić i Štromar “pravo rješenje”. Pohvalili su se brojnim projektima koje namjeravaju provesti, ali su “zaboravili” objasniti zašto baš ništa od toga nisu uspjeli učiniti zadnje četiri godine, dok su zajedno bili na vlasti u Varaždinskoj županiji.
Personalizirana pisma su dugogodišnja praksa koja iritira birače: uoči svakih izbora, bilo parlamentarnih, lokalnih ili predsjedničkih, poštanski sandučići građana zatrpani su pismima političara, pri čemu se uredno koriste njihovi osobni podaci.
Je li riječ o kršenju prava na zaštitu osobnih podataka?
– Valja ukazati da to pitanje rješava odredba članka 36. Zakona o zaštiti osobnih podataka, koja upućuje da se na sudionike izborne promidžbe na odgovarajući način primjenjuju odredbe propisa o zaštiti osobnih podataka. Iako za lokalne izbore nije propisan Izborni etički kodeks i osnovano Etičko povjerenstvo, kao kod izbora zastupnika u Hrvatski sabor, odgovor na postavljeno pitanje sadržan je u priopćenju Etičkog povjerenstva od 24. kolovoza 2016. – navodi predsjednica Županijskog izbornog povjerenstva Snježana Hrupek-Šabijan.
A Etičko povjerenstvo se u kolovozu prošle godine jasno očitovalo.
– Etičko povjerenstvo smatra da je upotreba osobnih podataka na nezakonit način, kao i onih koji su zakonito prikupljeni od organizacija i službi, ali za druge namjene, protivna Izbornom etičkom kodeksu – naveo je predsjednik Povjerenstva, akademik Zvonko Kusić.
Ukratko rečeno: sudionici izbora osobne podatke građana ne smiju koristiti za izbornu promidžbu, osim ako su za to dobili dozvolu samih građana.
– Slanje personaliziranih pisama, brošura, letaka i poruka, izravno pozivanje građana putem telefona, te upotreba elektroničkih komunikacija (e-mail, SMS, MMS) u svrhe političkog marketinga bez privole građana marketinška je aktivnost koja je protivna pravnom okviru zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Imajući na umu da je izborna promidžba dopustiv alat sudionika izborne promidžbe kojim se izlažu program i biračima te uvažavajući činjenicu da određen dio javnosti želi biti upoznat sa programima sudionika u izbornom procesu, naglašavamo potrebu o nužnosti ostavljanja izbora građanima da sami odluče/daju privolu za obradu osobnih podataka u svrhu političkog marketinga ili da uskrate ranije danu privolu za dobivanje marketinških ponuda u navedenu svrhu – istaknuto je u preporuci Agencije za zaštitu osobnih podataka.
I dok je to jasno, brojni birači se pitaju: otkud političkim strankama njihovi osobni podaci? Prema Zakonu o popisima birača, svi sudionici izbora imaju pravo tražiti ispis birača, ali tek nakon službene objave kandidacijskih lista od strane DIP-a.
Iako je cilj toga bio osigurati da se provjere popisi, iz GONG-a su prijašnjih godina upozoravali da su se tako dobiveni podaci počeli koristiti za – izbornu kampanju.
Na koji način su pribavili adrese građana te jesu li slanjem personaliziranih pisama postupili u skladu s odredbama Zakon o zaštiti podataka?, pitali smo jednog od pošiljatelja.
– Dostava naših promidžbenih materijala je, kao i kod svakih izbora, napravljena sukladno zakonu, a samu dostavu je izvršila varaždinska tvrtka specijalizirana za dostavu pošiljaka – kratko nam je odgovorio Alen Kišić.
Za komentar ovakvog vođenja izborne kampanje pojedinih stranaka, zamolili smo uglednog varaždinskog odvjetnika Vladu Sevšeka, kandidata za gradonačelnika i čelnika nestranačke udruge Liga za Varaždin.
– Sa zadovoljstvom ćemo iskoristiti priliku da se osobnim porukama građanima obratimo upravo u razdoblju od 8. do 15. svibnja, tijekom “Tjedna Crvenog križa“, čime ćemo direktno pomoći najpotrebitijima. Naime, humanitarni rad je ujedno i jedan od osnovnih ciljeva Udruge građana Liga za Varaždin – poručio je Sevšek.
Izvor:
Foto: RT
Nakon što je Grad Zagreb najavio da će podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojoj bi od 1. siječnja sve bolnice išle na upravljanje državi, to će učiniti i Međimurska županija.
Na dnevnom redu županijske Skupštine, koja bi se trebala održati u četvrtak 5. listopada, nalazi se i prijedlog Odluke o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom Republike Hrvatske.
– Iako pravo vlasništva nad općim bolnicama ostaje jedinicama područne (regionalne) samouprave, ono je ograničeno jer upravljačka prava preuzima Republika Hrvatska, i to bez ikakve naknade, a i bez da su uvažene stvarne potrebe građana ili uzeti u obzir podneseni amandmani i inicijative u proceduri donošenja takvog Zakona i isti kritički razmotreni. Županijsku bolnicu Čakovec vlastitim su doprinosom izgradili stanovnici Međimurske županije, u njezinu je dogradnju i opremanje osnivač Međimurska županija ulagala velika sredstva kako bi njeni stanovnici imali najbolju zdravstvenu zaštitu, djelujući pritom ekonomično, i štedljivo raspolažući sredstvima, dok joj se sada oduzimaju osnivačka prava bez da se uopće otvorilo pitanje eventualne naknade za to, koja je Ustavom Republike Hrvatske propisana u slučaju ograničena prava vlasništva – stoji među ostalim u obrazloženju ove Odluke koju je pred vijećnike stavio župan Matija Posavec.
S prvim danom 2024. godine sve jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb prestaju biti osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica. Dio je to velike zdravstvene reforme kojom će sve bolnice postati državne, a Vlada RH i Ministarstvo zdravstva imenovat će većinu članova upravnog vijeća.
U trenutku kada je definitivno potvrđen prijenos vlasničkih i upravljačkih prava na državu, u Međimurju je pokrenuta javna inicijativa za očuvanje statusa jedine bolnice u najsjevernijoj hrvatskoj županiji, Županijskoj bolnici Čakovec. Glavnina političkih struktura i javnost spremno su ustali u obranu Županijske bolnice za koju jasno i nedvosmisleno poručuju da mora ostati pod lokalnom, odnosno županijskom upravom. Brzo su se Međimurci angažirali koristeći sve dostupne kanale za promociju “ZA” ostanka ŽB Čakovec pod županijskom upravom i “PROTIV” prebacivanja kontrole na državnu razinu. Vođeni idejom da nešto što je izglasano u Hrvatskom saboru ne znači da nije podložno promjenama, Međimurci su se okupili i u Facebook grupi pod nazivom “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!” koja je u kratkom roku dosegla 4700 članova.
I dok su se očekivali razgovori između predstavnika regionalne i državne vlasti oko pronalaske boljeg i pravednijeg rješenja, do njih ipak nije došlo.
– Ne, nije bilo nikakvih razgovora s Vladom RH kao ni s resornim ministrom, ali očekujem sada i taj korak – ističe Ivica Baksa, član Skupštine Međimurske županije i njezin podpredsjednik te ujedno i administrator grupe “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!”.
– Apeliram na hrvatsku Vladu i nadam se da će ipak proraditi razum kod konačne odluke te da će se ovaj put građani staviti na prvo mjesto. Odluka ipak još mora proći kroz ustavni proces putem kojeg ćemo i mi tražiti da se donese mišljenje o zadržavanju sadašnjeg statusa. No, ono što mene posebno zabrinjava bez obzira što se sada opet pojavio fokus na ovom problemu oko preuzimanja bolnica, što cijela tako ozbiljna stvar prolazi konstantno ispod radara. Ovo nikako nije dobar model tim više što smo imali sličan primjer u ne tako dalekoj prošlosti i koji nije dobro završio – dodaje Ivica Baksa.
Iz Vlade RH i Ministarstva zdravstva nastavljaju tvrditi da će se provedbom ove odluke povećati operativne funkcionalnosti i uspješnost bolnica te postići njihova financijska stabilnost. Da je to argument koji ne drži u potpunosti vodu, mišljenja je Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu.
– Jedan od ciljeva ove reforme smanjenje je dugova. Kada se uzme u obzir da je trenutno sedam državnih bolnica, ali su one najveće, dug je relativno sličan. Tako da se očito treba poraditi sustavno na ovoj problematici, jer nije situacija da su državne bolnice bez dugova pa da će se preuzimanjem modela poslovanja sve posložiti kako treba biti – kaže Jurković.
– Empirijski je dokazano da se uvijek donose bolje odluke i nađu kvalitetnija rješenja u decentraliziranom sustavu odlučivanja nego u onom centraliziranom. Problemi sekundarne zdravstvene zaštite nisu jednoobrazni na području cijele Republike Hrvatske i ne mogu se rješavati generalnim pristupom. Uporno ponavljam da svaka jedinica lokalne samouprave najbolje zna gdje su i kakvi problemi te ih je shodno tome puno lakše i fleksibilnije riješiti ih ukoliko se pojave unutar same bolnice. Upravo to što se događa s bolnicama koje su pod državnom upravom, zadesit će i sve ostale pa tako i našu čakovečku Bolnicu. A to je ono što želimo spriječiti stoga dajemo veliku podršku županu Matiji Posavcu koji je detektirao taj problem i daje sa svojim timom sve od sebe da do konačnog preuzimanja ne dođe – poručuje Baksa.
Vladina odluka još mora proći ocjenu ustavnosti, a neki poput Grada Zagreba već su najavili pokretanje ustavne tužbe, sad je to učinila i Međimurska županija. Kao jedan od glavnih argumenata koji im idu u prilog je odluka Ustavnog suda iz 2012. godine prema kojoj jedinice lokalne i područne samouprave, upravo zbog toga što su najbliže građanima na svom području, imaju pravo u suodlučivanju kada je riječ o osnivanju, spajanju ili ukidanju zdravstvenih ustanova na svom području.
– A upravo ovo je jedna takva odredba, odnosno odluka s kojom se mi ne slažemo i drago mi je da su sad i druge bolnice počele dizati glas. Naravno da ćemo uz druge bolnice i mi tražiti provjeru ustavnosti i vjerujte dati sve od sebe da naša Bolnica ostane naša kao što je i do sada bila te da se upravljačka prava neće promijeniti – zaključio je Ivica Baksa.
Osnivač ŽB Čakovec je Međimurska županija. Bolnicu su gradili žitelji Međimurja samodoprinosom i na starom je ulazu u bolnicu na mramornoj ploči pokraj vrata pisalo “Zahvaljujemo građanima Međimurja, koji su svojim samodoprinosom izgradili ovu bolnicu”. Gradnja je započela 1970. godine. Investicija građevinskog dijela iznosila je oko 50 milijuna dinara plus 11,2 milijuna dinara za opremu. Kad je izgrađena, imala je 478 kreveta ili 4,2 postelje na 1000 stanovnika. Bolnicu su s 5,5 milijuna dinara financirali mještani čakovečkih općina, Skupština, pandan današnjoj Županiji dala je tri milijuna, koliko i Republički fond za nerazvijene, a 2,2 milijuna stiglo iz Medicinskog centra Čakovec. Doprinosima se iz osobnih dohodaka skupilo 18,6 milijuna dinara, kreditima 10,5 milijuna, a i dobavljači opreme su kreditirali izgradnju s 11,5 milijuna dinara. Građevinski kombinat Međimurje, tada najveće lokalno poduzeće sa 7000 zaposlenih, kreditiralo je izgradnju s 8,5 milijuna dinara.
– Vlada se maćehinski odnosi prema sjeveru Hrvatske što samo potvrđuju odlukom o preuzimanju upravljačkih prava i činjenicom da će se našom Bolnicom upravljati iz Zagreba. Dođe li zaista do toga, bit će to povijesni presedan jedne Vlade – zaključuje Ivica Baksa.
U Čakovcu je u srijedu, 20. rujna 2023. godine, održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), te je Skupštini Međimurske županije upućena inicijativa kojom se od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da se izvan snage stave članci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti vezanoj za preuzimanje osnivačkih prava države nad općim i županijskim bolnicama.
Međimurski župan i predsjednik NPS-a Matija Posavec istaknuo je kako je ideja osnivanja platforme promocija vrijednosti, rezultata i doprinosa sjevera Hrvatske, te kako bi imali pažnju centralne vlasti kakvu posljednjih 30 godina uživaju neki drugi dijelovi zemlje.
Članovi predsjedništva Nezavisne platforme sjever su gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.
Okupljanju u Čakovcu nazočili su i brojni načelnici i predstavnici općinskih i gradskih vijeća iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko zagorske županije, među njima i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.
Svi oni jednoglasno su podržali inicijativu Nezavisne platforme Sjever o upućivanju na prvu iduću sjednicu Skupštine Međimurske županije prijedloga o traženju ocjene ustavnosti novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi relevantne institucije ove države dale svoj sud zbog namjere preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, a da druga strana nema pravo odlučivanja o tome.
Nećemo dozvoliti da se bolnica oduzme ljudima koji su je gradili, a to su naši sugrađani, Varaždinke i Varaždinci, poručila je na današnjoj konferenciji za medije Barbara Antolić Vupora, saborska zastupnica i predsjednica županijskog SDP-a.
– Ovo nije prva otimačina, počelo je s kulturnim objektima, a sada žele uzeti i bolnicu – rekla je Barbara Antolić Vupora.
Pritom je naglasila da bolnica nije jedini objekt koji su vlastitim sredstvima izgradili Varaždinci.
Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:
Primjerice, varaždinski HNK je za razliku od zagrebačkog, čija gradnja je bila iz državnog proračuna, financiran donacijama Varaždinaca i iz gradskog proračuna. Isto tako je cijela vojarna u Optujskoj građena iz gradskog proračuna. Grad Varaždin je dignuo kredit u banci u Grazu i sve sagradio, a onda iznajmljivao vojsci. Kredit je otplaćen 20.-tih godina 20. stoljeća.
– Država Hrvatska nam to nikad nije vratila. Isto tako je i s Muzejom koji je nastao kupnjom utvrde Stari grad iz gradskog proračuna, a obnova u razdoblju 1986.-1989. se odvijala zahvaljujući samodoprinosu Varaždinaca. Isto je bilo i sa bolnicom, kompleks koji je dijelom izgrađen zahvaljujući samodoprinosu i ploče na kojima je to pisalo godinama su stajale na bolničkim zgradama. Ploče su maknute prilikom energetske obnove, ali svi se sjećamo da su stajale i na zgradi interne i kirurgije. Da li se micanjem ploča želi izbrisati povijest, sjećanja?
Varaždinci su gradili sami, a država je uzimala. To nisu samo zgrade, to je odricanje, volja, snaga i zajedništvo naših ljudi. To je novac koji su naši ljudi zaradili. A država je uzimala, prvo kulturne objekte, a sada žele oteti i bolnicu. Mi to ne možemo dozvoliti. Jer ako su sve to i uzeli, nisu uspjeli oteti snagu i zajedništvo Varaždinaca koji su prisutna i danas – rekla je Barbara Antolić Vupora.
Podsjetila je da s prvim danom 2024. godine sve jedinice regionalne samouprave prestaju biti osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica.
– Dio je to velike rošade koju ova HDZ-ova Vlada naziva reformom. Sve bolnice će dakle postati državne, a Vlada RH i Ministarstvo zdravstva imenovat će većinu članova upravnog vijeća. No, ovo nije nikakva reforma već otimačina. Država našim građanima krade bolnicu koju su samu izgradili i rade to uz blagoslov HDZ-ovog župana i njegovih koalicijskih partnera.
A zašto? Da bi mogli uhljebljivati one koji su vezani plavom vezom? Da bi stvarali još veće dugove, još veće liste čekanja? A sve to na štetu naših pacijenata, naših ljudi koji su ovu bolnicu i izgradili – poručuje Barbara Antolić Vupora i dodaje da je stav SDP-a da je odluka neustavna jer direktno ugrožava prava pacijenata.
Ističe da bi politici građani trebali biti na prvom mjestu, ali da očito u HDZ-u to nije slučaj.
– Glavni argument za ovo otimanje bolnica je smanjenje dugova. Znači problem idu rješavati isti oni koji su ga izazvali. Umjesto da se napravi prava reforma zdravstva, pacijentima omogući bolja skrb, smanje liste čekanja, da se liječnicima i medicinskim sestrama omoguće bolji uvjeti, da se ulaže u same bolničke objekte…. I toliko smo od ove Vlade slušali o decentralizaciji, a sad opet rade suprotno. Nebrojeno puta je dokazano da se uvijek donose bolje odluke i nađu kvalitetnija rješenja u decentraliziranom sustavu odlučivanja nego u onom centraliziranom. Pa nisu ni sve bolnice iste, kako će se onda donositi generalne odluke. I tko će ih donositi? Netko tko sjedi u uredu u Zagrebu i nema pojma kakvo je stvarno stanje u našoj bolnici – rekla je Antolić Vupora i još jednom naglasila da građani trebaju biti na prvom mjestu.
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
