Povežite se s nama

U fokusu

Alarmantno: Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!

Objavljeno:

- dana

Uzgajivačima muznih krava mlijeko definitivno postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, rast cijena stočne hrane još lani je prouzročio stagnaciju i pad proizvodnje mlijeka, kao i broja isporučitelja.

Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmina goveda Sizifov posao za malobrojne preostale farmere, za Regionalni tjednik potvrdio je Stjepan Bistrović. Štoviše, od vlasnika jedne od najmodernijih hrvatskih farmi, na kojoj krave muzu i hrane roboti, doznajemo da ni najnoviji potezi Vlade neće utjecati na proizvodnju mlijeka.

Nedostatne potpore

– U odnosu na prošlu godinu, cijene kukuruza u zrnu porasle su sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko zapravo postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, prosječna cijena litre mlijeka sada iznosi 2,60 kuna za litru, i to sa svim dodacima koje mogu ostvariti veliki i mali proizvođači – ističe Bistrović.

Osvrćući se na nove Vladine potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, koje obuhvaćaju povećanje alokacije za preradu, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva (koja sada premašuje 200 milijuna kuna), objasnio je da sve to nema puno efekta u stvarnosti.

– Ovih dana napravio sam okvirni izračun na bazi 80 hektara zemljišta, koliko nama treba za ishranu krava. Pritom još moram kupiti smjesu (koncentrat) i to odbiti od zarade. Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta, koja su, srećom, podjednaka. No treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka s junicama za remont stada stoji 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i tih 200 milijuna kuna, kada bude podijeljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović.

Spomenimo i da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka, za koji su u 2022. godini osigurana svega 2 milijuna kuna u okviru državnog proračuna.

– Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga jer to zahtijeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i da u sve većem broju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu.

Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernojtehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upali alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati tri puta dnevno. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusni farmer i dodaje:

– Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

U fokusu

Sanja Šprem: Premijer se hvali brojkama, a nakon šest sastanaka ponudili su nam nulu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Matice hrvatskih sindikata nezadovoljni su tijekom pregovora s Vladom o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za zaposlenike u javnim službama, piše Jutarnji.

 Sindikati traže uvođenje 13. plaće i poboljšanje materijalnih prava, među kojima rast božićnice s 1500 na 2000 kuna, kao i rast iznosa za sistematske preglede do 1500 kuna. Po riječima predsjednice Sindikata hrvatskih učitelja Sanje Šprem, ponuda Vlade nakon šest sastanaka jednaka je nuli.

– Ako se to uopće može zvati ponudom, ona je za sindikalnu stranu neprihvatljiva. Poruka vladinih pregovarača jest da nema rasta osnovice u 2022. godini, što zapravo znači da nema rasta osnovice pune dvije godine jer je zadnji rast bio u siječnju 2021. – izjavila je Šprem.

 Dodaje kako Vladi uopće nisu u fokusu ni pojedina materijalna prava iz TKU-a. Zasad su vladini pregovarači spremni razgovarati samo o iznosu sistematskih pregleda i prijevoza, što sindikatima nije dovoljno.

– Ako se očekuje rast inflacije od 3,5 do četiri posto, ako se očekuje rast plaća u privredi, a premijer se hvali da smo ekonomski jedna od najbrže rastućih država u EU, onda ne razumijem zašto bi bilo koji zaposlenik u javnom sektoru očekivao da do rasta osnovice neće doći. Primarno težište stavili smo na rast osnovice, no u TKU-u je niz materijalnih prava. Vlada mora shvatiti da ako tvrde da država dobro stoji, tad nijednom zaposleniku nije prihvatljiva velika nula. Tražimo odgovornost Vlade kojoj bi trebao biti cilj motivirati zaposlenike da ostanu u Hrvatskoj – poručila je Šprem, uz zaključak kako ovakva ponuda Vlade “utječe na želudac”, a ujedno je i poruka da najveći poslodavac ne cijeni svoje zaposlenike.

Izvor: Jutarnji

Nastavite čitati

U fokusu

Ponovno porasle cijene goriva: od ponoći plaćamo najskuplji benzin dosad

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Od ponoći je ponovno poskupjelo gorivo, i to najviše benzin, čija je cijena sada viša nego što je ikad bila u Hrvatskoj, pišu cijenegoriva.info.

Naime, benzin je poskupio za čak 24 lipe pa je tako najniža cijena Eurosupera 95 na nekim benzinskim postajama 11,37 kuna, a na nekima doseže čak 11,57 kuna.

Cijena dizela porasla je za 21 lipu, a cijena autoplina viša je za tri lipe.

Podsjetimo, prije toga je najviša cijena benzina bila 11,35 kuna, i to u listopadu prije Vladinog zamrzavanja cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje