Povežite se s nama

Međimurje

Stjepan Kovač: “Nagrada je potvrda onog što Čakovčani odavno znaju – da smo najbolji grad u zemlji!”

Objavljeno:

- dana

Grad Čakovec nedavno je ponovo na svoju adresu primio priznanje za najbolji veliki hrvatski grad, čime je nastavljena tradicija dobivanja ove prestižne nagrade.

Najbolji grad birao se u velikom istraživanju portala gradonacelnik.hr, Jutarnjeg lista i agencije “Ipsos” u četirima područjima: to su gospodarstvo, obrazovanje i mladi, uspješnost u korištenju EU fondova te u zbirnom – kvaliteta života. Upravo je u zadnjoj kategoriji najboljim u Hrvatskoj proglašen Čakovec.

Tim smo povodom razgovarali s čakovečkim gradonačelnikom, saborskim zastupnikom Stjepanom Kovačem.

Što sve Grad Čakovec čini da bi mogao zasjesti na prvo mjesto najboljih gradova u Hrvatskoj, odnosno koja su to ulaganja i aktivnosti koje Čakovec čine najboljim mjestom za život u Hrvatskoj?

– Kao prvo i najvažnije, to nije priznanje koje je dobila samo Gradska uprava, već su za to zaslužni svi stanovnici našega grada. Drugo, rezultat je to višegodišnjih planskih i ciljanih aktivnosti i ulaganja u pojedine segmente javnog života koji su prepoznati kao izuzetno važni za razvoj neke sredine: to su prije svega odgoj i obrazovanje u širem smislu, izgradnja komunalne i društvene infrastrukture, potpora projektima i programima udruga, razvoj poduzetništva, briga za potrebite članove društva…

Tome treba pribrojiti i aktivnosti i rezultate gradskoga gospodarstva, ostalih dionika društvenog života i samih građana. Kod ocjenjivanja, koje je u obzir uzimalo 26 pokazatelja u razdoblju od triju godina, važni su bili i percepcija i stavovi stanovništva o sredini u kojoj žive i rade te o mogućnostima koja im ona pruža. Nagrada, dakle, ide svima nama koji u Čakovcu živimo i radimo te potvrđuje ono što već otprije znamo – da smo najbolji grad za život u zemlji.

Prijašnjih godina mnogo smo govorili o ulaganjima u mlade, obrazovne, društvene, kulturne i turističke aktivnosti. Kolika su gradska ulaganja u ova područja i koji su najznačajniji projekti?

– Ulaganja u sve segmente društvenog i javnog života i u ovoj su se godini nastavili. Čakovec ima izuzetno razvijen društveni život, ovdje djeluje velik broj udruga: s obzirom na broj stanovnika imamo ih najviše u zemlji, a ustanove kontinuirano provode velik broj programa i projekata. U zadnjih osam godina sa svakim proračunom povećavamo ukupni broj sredstava koja usmjeravamo u društveni život, a komisije koje obrađuju prijave nastoje za sufinanciranje predložiti one najbolje.

To se vidi i na terenu: u 2019. godini sufinancirali smo više od 500 programa, gradske ustanove u svojoj su režiji organizirale gotovo 1500, a tome treba pribrojiti i aktivnosti ostalih koji nisu posredno ili neposredno vezani uz gradski Proračun. Ono što mi je vrlo važno i što mi pokazuje da društveni život napreduje je činjenica da svi programi imaju svoju publiku te da se u pravilu kontinuirano održavaju.

Grad Čakovec je tijekom cijele 2020. godine bio veliko gradilište. Nije se samo ulagalo u građane: posebno vesele brojni komunalni projekti koji će gradu dati novi sjaj. Koji građevinski projekti se provode ili su realizirani tijekom ove godine i koja je njihova vrijednost?

– 2020. godina sigurno neće biti godina koju ćemo pamtiti po investicijama, već nažalost po koronavirusu. No, bez obzira na izazove koje je pandemija stavila pred sve lokalne zajednice, Grad Čakovec uspio je planirani investicijski ciklus ispuniti gotovo u cijelosti. Naime, financijske konstrukcije zatvorili smo lani prilikom izrade Proračuna Grada Čakovca za 2020. godinu. Već prije je u najvećem dijelu pribavljena potrebna dokumentacija, tako da smo bez problema mogli započeti planirano. Kako smo ove godine Europski grad sporta, velik broj investicija usmjeren je u sportsku infrastrukturu.

Završena je obnova stadiona SRC-a „Mladost“ u Čakovcu, nakon nove atletske staze obnovljene su i uređene tribine. Pred završetkom je uređenje pomoćnog igrališta s umjetnom podlogom te gledalištem, koje će biti jedino takvo u županiji te će brojnim nogometnim klubovima i njihovim članovima svih uzrasta omogućiti najkvalitetnije uvjete za treniranje i natjecanje. Krenuli smo s izgradnjom Regionalnoga društveno-teniskoga centra Čakovec, koji će nastavno na tradiciju i rezultate koji čakovečki tenisači postižu već više od stoljeća, biti središte razvoja bijelog sporta u ovom dijelu Hrvatske. Radovi na izgradnji otvorenih bazena u Čakovcu, što je višegodišnja želja naših građana, također su pred početkom.

Za promet smo otvorili i nadvožnjak u Kalničkoj ulici te novi kružni tok na njegovoj sjevernoj strani. Ovime smo znatno povećali sigurnost i protočnost prometa u središtu grada te rekonstruirali objekt u čiju obnovu desetljećima nije ulagano. Tu su i završena zona Brezje u Mihovljanu te izgradnja komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni Istok u Čakovcu, koja je u završnoj fazi.

FOTO: K.B. Studios

FOTO: K.B. Studios

Važnom smatram činjenicu da je velika većina tih investicija sufinancirana iz vanjskih izvora, a ne samo čakovečkim proračunskim sredstvima. Ukupno se o ove projekte uložilo oko 150 milijuna kuna.

Nastavkom ulaganja u zonu Brezje u Mihovljanu, šire gradsko područje dobilo je nove građevinske parcele. Grad se već istaknuo ulaganjima u poslovne zone i stvaranjem kvalitetnih uvjeta za obrtnike i poduzetnike. U čemu se očituje važnost ulaganja u stvaranje uvjeta za otvaranje stambenih zona?

– Zona Brezje najbolje pokazuje koliko je važno plansko ulaganje u infrastrukturu. U toj je zoni uređenja kompletna komunalna infrastruktura. U njoj se nalazi 107 gradilišta (mahom u privatnom vlasništvu), a tamo je pored kuća moguća i mješovita izgradnja. Uređenje prometnica i infrastrukture stajalo je oko 10 milijuna kuna, a oko 8 i pol je osigurano iz vanjskih izvora. Investicija je završena ljetos, a već sada je tamo tridesetak novih kuća ili gradilišta.

Ovo je najbolji pokazatelj atraktivnosti Čakovca za život, jer čim stvorimo mogućnost za gradnju bilo obiteljskih kuća, bilo stambenih zgrada, odmah imamo interes za gradnju. Kad se zona Brezje popuni, a to će, prema svemu sudeći, biti već za godinu-dvije, Mihovljan će dobiti novih 400-tinjak stanovnika, na 1.380 koliko ih ima prema posljednjem Popisu stanovništva. Siguran sam da će to biti uglavnom mlade obitelji, a to pred Grad stavlja obvezu gradnje dječjeg vrtića i škole, što smo već počeli planirati.

Gradi se i u ostalim dijelovima grada, procvat stanogradnje i dalje traje, a sve to ima višestruke pozitivne posljedice po život u gradu u cjelini. No, to ne bi bilo moguće bez višegodišnjega planskog ulaganja u infrastrukturu.

Grad Čakovec ponosno nosi titulu “Europskoga grada sporta 2020.”. Na ceremoniji primanja nagrade bile su najavljene brojne aktivnosti kojima će se predstaviti i promovirati ova titula, ali su iz objektivnih razloga mnoge od njih trebale biti otkazane. Ipak, Grad provodi vjerojatno svoja najveća ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu. O kojim je sve projektima riječ i koji je njihov značaj za Čakovec i cijelo Međimurje?

– O ulaganjima u sportsku infrastrukturu govorio sam ranije. Istina, mnogo smo aktivnosti planirali za ovu godinu, a koje su se odnosile na titulu Europskoga grada sporta. Zbog mjera uvedenih za suzbijanje širenja COVID-a 19, mnoge nismo uspjeli provesti ili smo iz održati u smanjenom obimu.

No, takva je situacija u cijeloj Europi te je ACES Europe odlučio da se status Europskoga grada sporta produži i na 2021. godinu. Vjerujem da ćemo do onda uspjeti pobijediti koronavirus te održati sve ono što smo planirali za ovu godinu.

Grad Čakovec je među prvima u Hrvatskoj donio mjere za pomoć građanima i poduzetnicima suočenima s posljedicama provođenja mjera za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa. O kojim je sve mjerama riječ i kako ocjenjujete njihov učinak?

– Već u ožujku kad je širom Europe počelo zatvaranje, uvidjeli smo da će virus, osim što će ostaviti posljedice na zdravlje, utjecati i na gospodarstvo te primanja građana. Upravo smo zato odmah krenuli s mjerama odgode plaćanja računa, obustave naplate poreznih i inih davanja koja su prihodi Gradskoga proračuna, a plaćaju ih gospodarstvenici, formirali smo posebni fond pomoći građanima iz kojeg pomažemo onima koji su zbog krize ostali bez posla. Mjere su se nadovezale na one koje je donijela država pa taj proljetni lockdown, barem prema pokazateljima kojima baratamo, nije ostavio velike posljedice na poslovanje i broj zaposlenih. Pokrenuli smo i projekt Online placa, koji se u to vrijeme pokazao punim pogotkom.

No, jesen je već drugi slučaj. Ukoliko se virus ovako nastavi širiti, prijeti nam ozbiljna i dugotrajna kriza. Imamo spremne mjere kako pomoći građanima i gospodarstvu, one će se uvoditi prema potrebi, a bit će, uz pomoć najugroženijima, usmjerene i na poticanje gospodarskih aktivnosti.

Ozbiljno razmišljamo i o smanjenju ili ukidanju prireza. Provodimo simulacije te ćemo, ukoliko one dopuste, ići na promjenu ili čak ukidanje ovog nameta koji građani Čakovca plaćaju više od 15 godina.

Vratimo se na aktualnu nagradu. Ovo nije prvo takvo priznanje, Čakovec kontinuirano, godinama dobiva odlične ocjene rad. Koja su još dijelovi poslovanja na koje ste ponosni? Što Vama osobno znači ovo priznanje?

– Kao što sam rekao na početku, ovo je priznanje svima stanovnicima Grada Čakovca. Svi koji ovdje živimo i radimo, svojim aktivnostima doprinosimo ukupnom boljitku našega grada i slici koju on ima u drugim sredinama. Čakovec je godinama predvodnik na mnogim poljima: bili smo jedna od prvih sredina koja je počela s odvojenim prikupljanjem otpada, bili smo prvi grad u zemlji s potpuno izgrađenom komunalnom infrastrukturom u svim dijelovima, godinama smo dobivali nagrade za najuređeniji grad, pri vrhu smo ljestvice najtransparentnijih gradova…

Naravno da sam ponosan što sam gradonačelnik hrvatskoga grada koji je po kvaliteti života najbolji u zemlji. Takvo priznanje dodatna je potvrda da su naše politike ispravne te da se Čakovec razvija.

Međimurje

Izmjene Zakona: dopuštena razina alkohola u krvi zasad se neće mijenjati, no regulirat će se pitanje električnih romobila

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na međimurskim i hrvatskim cestama proteklih su tjedana zaredale prometne nesreće.

Početkom travnja na Krku je došlo do slijetanja automobila u provaliju, pri čemu su poginula dvojica mladića. U srijedu, 21. travnja, na autocesti Goričan – Zagreb u visini mjesta Komin smrtno je stradao muškarac. Početkom travnja u Merhatovcu maloljetnik je teško ozlijeđen nakon što su on i mladi vozač s kojim je bio u automobilu vozilom sletjeli u odvodni kanal, a nedavno je automobil pokosio drveće i završio na plugu...

Pogledamo li statistiku poginulih na hrvatskim cestama za prva tri mjeseca i dio travnja 2021. godine i usporedimo li te rezultate s onima iz 2019. i 2020. godine, primijetit ćemo da je lani do velikoga pada došlo upravo u travnju. Nameće se logičan zaključak da je do toga došlo zbog prvog lockdowna u kojem veći dio stanovništva nije sudjelovao u prometu na uobičajenoj razini. No, zato u travnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji bilježimo porast broja poginulih od 142,9 posto – sa 7 na 17. Druge razlike koje možemo primijetiti pad je u siječnju ove godine u odnosu na prošle dvije, ali i blagi porast u ožujku. Što se tiče epidemiološke situacije, ona nije najbolja s obzirom na činjenicu da dnevno bilježimo i više od 3000 slučajeva, dok je po 35.000 ljudi u samoizolaciji. Unatoč tomu, nesreće i broj poginulih nisu se značajno smanjili.

Izmjena dopuštene razine alkohola?

Hrvatsko zakonodavstvo na razne je načine pokušalo doskočiti rješavanju problema smrtnosti i velikoga broja nesreća. Nedavno se kao jedno od rješenja počelo spominjati ponovno uvođenje nulte tolerancije na alkohol. Doduše, radi se samo o novome Nacionalnome planu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

– Brzina i alkohol predviđeni su kao predmet istraživanja u prvom razdoblju (2021.-2023.) provođenja programa Nacionalnoga plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine te je do završetka istraživanja nepotrebno spekulirati o eventualnoj implementaciji nepostojećih rezultata. U tom smislu nisu predviđene novosti u predstojećim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u koje će se ići.

Također možemo reći kako je određen broj vozača koji su prouzrokovali prometnu nesreću bio pod utjecajem alkohola, odnosno imao određenu koncentracije alkohola u krvi, te se alkohol u krvi ne kvalificira kao uzrok prometne nesreće. Razlog tome je što ista koncentracija alkohola u krvi ne djeluje na svakog čovjeka jednako pa se zato svaka od utvrđenih koncentracija alkohola u krvi, u slučajevima teških prometnih nesreća, dodatnim vještačenjima individualizira kako bi se točno utvrdilo kolika je mogućnost da je alkohol, odnosno njegova koncentracija bila uzrok nesreće – odgovorili su nam iz MUP-a.

Dakle, do 2023. godine provodit će se istraživanje te će se tek na temelju tih rezultata možda poduzimati kakve zakonske mjere. Podsjećamo, u Hrvatskoj je odredba o nula promila bila na snazi tijekom 3 i pol godine prvoga mandata Vlade Ive Sanadera. Ukinuta je sredinom 2008. godine, ali je ostala za kategorije mladih vozača.

Što se tiče drugih europskih zemalja, Mađarska, Češka i Slovačka već duže imaju nultu toleranciju na alkohol za upravljačem. U Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj vozači u krvi smiju imati 0,2 promila, dok je 0,5 promila dopušteno u mnogim državama, poput Austrije, Francuske, Njemačke, Slovenije, Škotske, Španjolske, Švicarske… Zanimljivo je da se u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj tolerira čak 0,8 promila. Naravno, većina spomenutih zemalja ima dodatna ograničenja za mlade i profesionalne vozače ili neke druge kategorije.

O najavljenim izmjenama i dopunama razgovarali smo s prometnim stručnjakom Dinom Posavcem, mag. ing. Posavec je u prošlom sazivu Hrvatskoga sabora bio i vanjski član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te je autor priručnika „Učim prometna pravila i pravilno se ponašati u prometu“ namijenjenog svim hrvatskim vozačima, ali i kandidatima za vozače koji se osposobljavaju u autoškolama. Bavi se problematikom povećanja sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu na području Republike Hrvatske.

– Svaka je pozitivna mjera koja doprinosi povećanju sigurnosti cestovnog prometa i smanjenju stradavanja dobrodošla. Međutim, ad hoc nešto napisati u Nacionalnome planu sigurnosti cestovnog prometa bez znanstvenog uporišta i provedbe raznih istraživanja je bespredmetno.
Republika Hrvatska je prije svega srednjoeuropska i mediteranska zemlja te bi iz perspektive gospodarstva i turizma smanjenje ili ukidanje tolerancije od 0,5 promila predstavljalo štetnu odluku, posebice ako želimo razvijati domaću enogastronomsku ponudu. Jedna od kvalitetnih preventivnih mjera bila bi, naprimjer, da vam kada posjetite vinsku kuću, pojedini vinski podrum, restoran ili disko klub, oni osiguraju prijevoz do kuće.

To bi uvelike doprinijelo povećanju sigurnosti cestovnog prometa, posebno u dane vikenda u kasnim noćnim satima. Ne smije se zanemariti i činjenica koju su potvrdila strana istraživanja da je mala količina alkohola u kombinaciji s drugim opojnim sredstvima itekako opasnija kod pojedinih osoba, a o tome se baš i ne priča. Svjedoci smo činjenice da mladi vozači u dane vikenda stradavaju u prometnim nesrećama upravo zbog konzumacija droga, lijekova i sl.

Ono na čemu je potrebno raditi su edukacija i prevencija, to jest promjena svijesti kod svih sudionika cestovnog prometa: ako vozač nije duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilom, da ne sjedne u vozilo i kreće se u prometu na cesti, bez obzira je li popio čašu vina ili piva. U Švedskoj je, primjerice, svijest na visokoj razini, tako da će osoba koja je tijekom večeri konzumirala alkoholna pića uzeti taksi ili koristiti drugi javni prijevoz kući. Kod nas je sasvim druga situacija: većina nas razmišlja samo da izbjegne plaćanje kazne prilikom nadzora u prometu. Upravo takvo razmišljanje dovodi nas do potencijalnih prometnih nesreća.

Problematika konzumiranja alkohola kod vozača se rješava jedino edukacijom i prevencijom i započinje od obiteljskog doma, odgojno-obrazovnih ustanova, autoškola i kasnije cjeloživotnim obrazovanjem – ističe Posavec.

Romobili i autonomna vozila

Uz izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama uredit će se i statusi nekih dosad neuređenih prometala kao što su električni romobili, segwayjevi, hoverboardovi i (polu)autonomna vozila.

U HRT-ovoj emisiji „Otvoreno“ od 7. travnja govorilo se i o temi autonomnih vozila. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija tada je rekao da će uvesti kaznu za vozače poluautomatiziranih vozila koji nisu za upravljačem.

– Ako je vozilo u potpunosti automatizirano, to je druga situacija. Međutim, nismo još u toj fazi. U toj fazi nije ni Europa, to još nije potpuno definirano – dodao je. Iz MUP-a su nam poslali obavijest povezanu i s tim dijelovima Zakona. Kažu da se predstojećim izmjenama i dopunama predlaže reguliranje kategorija prijevoznih sredstava koja trenutačno nisu regulirana zakonom – romobila i raznih drugih naprava na električni pogon, kako bi mogla sudjelovati u prometu na cestama. Dodaju da žele propisati tko njima smije upravljati, kako i pod kojim uvjetima.

– Prema našem sadašnjem prijedlogu vozači električnih romobila neće se smjeti kretati po kolniku već po biciklističkim stazama, odnosno trakama. Tamo gdje one ne postoje, moći će se kretati nogostupima, odnosno zonama kojima se kreću pješaci, ali će svakako morati voditi računa o pješacima te se neće smjeti kretati brže od pješačkog hoda.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je i uvođenje novog pojma koji označava potpuno automatizirano vozilo (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača), kako bi se u praksi mogla prepoznati razlika od vozila koja imaju ugrađene sustave za pomoć vozaču (djelomično autonomna vozila) te se propisuje sankcija za vozače koji koriste djelomično autonomna vozila na način da za vrijeme vožnje nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Naime, u prometu na cesti su se pojavili vozači koji upravljaju vozilima više i visoke klase, s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču za upravljanje vozilom bez korištenja upravljača, koji zloupotrebljavaju ugrađene sustave tako da tijekom vožnje ne sjede za upravljačem vozila te nisu u mogućnosti reagirati, odnosno preuzeti kontrolu nad vozilom u slučajevima nepredviđenih, odnosno incidentnih situacija. S obzirom na to kako na ovaj način može doći do prometnih nesreća s najtežim posljedicama, ovakva vrsta prekršaja smatra se izrazito teškim prekršajem počinjenim s izravnom namjerom te se stoga predlaže propisivanje sankcije u iznosu od 3000 do 7000 kuna – naglasili su iz MUP-a.

Na kraju su napomenuli i da se radi tek o prijedlozima za predstojeće izmjene i dopune Zakona kojima predstoji postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i daljnja procedura do konačnog usvajanja i donošenja. Svi su njihovi prijedlozi podložni promjenama pa odgovori na pitanja koja smo im postavili ne znače najavu konačnih odredbi Zakona.

Kako kaže ing. Posavec, u prošlome sazivu Hrvatskog sabora politička stranka Glas unutar Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu pokrenula je inicijativu za uređivanje statusa električnih romobila u zakonskoj formi.

– Navedeni prijedlozi nisu dobili zeleno svjetlo i vraćeni su na doradu te je dogovoreno da će MUP u 2021. pripremiti izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama te urediti to pitanje. Moje mišljenje, a i prijedlozi MUP-a, idu u tome smjeru da je električnim romobilima i sličnim vozilima prije svega mjesto na biciklističkoj stazi ili traci, a nikako ne na nogostupu ili kolniku.

Međutim, ukoliko ne postoji izgrađena biciklistička infrastruktura, električni romobili će se smjeti kretati nogostupom, odnosno pješačkom stazom, ali uz ograničenje brzine pješačkog hoda. Pritom će biti potrebno obratiti posebnu pozornost na najugroženije sudionike prometa: pješake, djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Naravno, postavlja se ključno pitanje: tko će kontrolirati brzinu električnog romobila na nogostupu? Opet se vraćamo na svijest i edukaciju, odnosno na razvijenu prometnu kulturu – zaključuje Posavec.

Nastavite čitati

Kultura

Sastanak predstavnika HSK-a te Ministarstva kulture: hoće li se KUD-ovima omogućiti probe na otvorenom?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Hrvatskoga sabora kulture nedavno su održali online sastanak s predstavnicima Ministarstva kulture i medija.

Glavne teme sastanka bili su opstanak i buduće odvijanje aktivnosti povezanih s kulturno-umjetničkim amaterizmom u doba pandemije koronavirusa. Hrvatski sabor kulture pritom su predstavljali tajnik institucije Dražen Jelavić, predsjednik Skupštine HSK-a Zdravko Obradović, predsjednik Upravnog odbora HSK-a Dejan Buvač, Krešimir Blažek, Milan Ostović, Josip Perčević i Vesna Papac.

Uime Ministarstva sastanku su prisustovali državni tajnik Krešimir Partl, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković te voditelj Službe za izvedbene umjetnosti Ivan Bete.

Probe na otvorenom?

– Na dnevnome redu sastanka, među ostalim, raspravljalo se i o održavanju proba udruga amatera u kulturi na otvorenom. Naime, HSK traži da se izjednače protuepidemijske mjere Stožera za udruge poput KUD-ova i onih sa sličnim predznakom s onima koje važe za sportske udruge, odnosno udruge sportske rekreacije, kad se jednom situacija poboljša. Zasad ne tražimo održavanje kulturnih manifestacija, jer najprije moramo omogućiti probe kako bi članice i članovi udruga mogli uvježbati programe. Dogovorili smo se da, vezano uz to, nakon što mjere budu ublažene, Hrvatski sabor kulture te Ministarstvo kulture i medija u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo radi na donošenju mjera na takvim probama.

Smatramo da već sada treba razmišljati o djelovanju amaterskih kulturnih udruga najesen u zatvorenim prostorima s adekvatnim epidemiološkim okvirom. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije zasad se još ne ide u smjeru da procijepljene osobe mogu obavljati svoje aktivnosti bez protuepidemijskih mjera, jer još nije utvrđeno mogu li procijepljene osobe dalje prenositi virus onima koji nisu cijepljeni.

Dejan Buvač, predsjednik UO HSK-a i predsjednik Zajednice HKUU Međimurske županije

Druga točka odnosila se na ostvarivanje potpora za očuvanje radnih mjesta u udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma i amaterskih plesnih aktivnosti, kao i na ostvarivanje prava na nadoknadu fiksnih troškova udruga kulturnog amaterizma s gospodarskom djelatnošću i obvezom plaćanja poreza na dobit. Neke udruge, na primjer, nisu ostvarile subvencije za plaće uz redovnu realizaciju javnih potreba u kulturi, odnosno ne ostvaruju potpore za očuvanje radnih mjesta za radnike s kojima imaju sklopljen ugovor u radu, dok udruge sportske rekreacije, primjerice, i dalje ostvaruju te potpore – objašnjava Dejan Buvač, inače i predsjednik Zajednice HKUU Međimurske županije.

Ministarstvo nije objavilo rezultate natječaja u kulturno-umjetničkom amaterizmu koji se odnose na manifestacije, s obzirom na činjenicu da se ti programi ne održavaju.

– Međutim, mi smo predložili da ipak donesu odluku, zato što organizatori neće na vrijeme znati hoće li organizirati događanja nakon što popuste mjere ako ne znaju jesu li dobili sredstva. Predložili smo da se neiskorištena sredstva iz fonda javnog poziva koji se odnosi na manifestacije prenamjenom iskoriste za informatizaciju udruga – dodaje Buvač. Naglašava i da su dobili informaciju da Ministarstvo sprema zakon o financiranju kulture.

– Ponukani time, objasnili smo da Hrvatski sabor kulture već godinama nudi svoj prijedlog Zakona o financiranju amaterske kulture. Prijedlog smo, kao i eventualna potrebna tumačenja, stavili na raspolaganje.

Ovisno o epidemiji

Kako kažu u Ministarstvu kulture i medija, dogovoreno je da će se razmotriti mogućnost da se kulturno-umjetničkim društvima omogući održavanje proba na otvorenom uz poštivanje protuepidemijskih mjera, kada to dopuste mjere nacionalnog i lokalnih stožera.

– Što se tiče pomoći oko pokrivanja fiksnih troškova, Ministarstvo kulture i medija uputit će dopis jedinicama lokalne samouprave s naputkom i molbom da oni koji su u vlasništvu prostora u kojima KUD-ovi obavljaju svoju djelatnost ne naplaćuju najamninu u razdoblju obustave djelatnosti – ističu iz Ministarstva.

Hrvatski sabor kulture Ministarstvu će uputiti popis svojih članova, to jest udruga koje obavljaju gospodarsku djelatnost, da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje razmotre mogući oblici pomoći. Ovisno o razvoju epidemiološke situacije, Ministarstvo će uskoro donijeti odluku o dodjeli sredstava za manifestacije te razmotriti preusmjeravanje sredstava na iskazanu potrebu za informatizacijom KUD-ova.

Posebni poziv

HSK je istaknuo da se obratio Uredu za udruge Vlade RH dopisom od 8. travnja 2021. godine, na što nije primio odgovor, a u kojem je predložio osmišljavanje posebnoga Javnog poziva na razini RH, s ciljem nadoknade dijela fiksnih troškova udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma zbog obustave njihova rada.

U protivnom, likvidacija ovih udruga bit će njihov neminovan potez, jer su tijekom spomenute skoro osmomjesečne obustave rada ostvarile troškove (najam poslovnih prostora, režijske troškove, troškove knjigovodstvenog servisa i bankarskih usluga), koje nisu uspjele platiti zbog neprikupljenih donacija kao posljedice neodržavanja svojih programa, značajno umanjenog ili obustavljenog financiranja jedinica lokalne samouprave i neskupljanja članarine.

Državni tajnik Partl zaključio je da je naknada za fiksne troškove bila isključivo usmjerena obavljanju gospodarske djelatnosti. Dodao je da će nazvati Ured za udruge te ih zamoliti da održe online sastanak s predstavnicima Hrvatskog sabora kulture i saslušaju spomenuti prijedlog.

Državni tajnik slaže se s prijedlogom HSK-a da se na mjesečnoj razini održavaju sastanci s predstavnicima HSK-a s cilju rješavanja drugih problema koji godinama opterećuju kulturnoumjetnički amaterizam. Hrvatski sabor kulture izrazio je zadovoljstvo konstruktivnom raspravom.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!