Povežite se s nama

Međimurje

Stjepan Kovač: “Nagrada je potvrda onog što Čakovčani odavno znaju – da smo najbolji grad u zemlji!”

Objavljeno:

- dana

Grad Čakovec nedavno je ponovo na svoju adresu primio priznanje za najbolji veliki hrvatski grad, čime je nastavljena tradicija dobivanja ove prestižne nagrade.

Najbolji grad birao se u velikom istraživanju portala gradonacelnik.hr, Jutarnjeg lista i agencije “Ipsos” u četirima područjima: to su gospodarstvo, obrazovanje i mladi, uspješnost u korištenju EU fondova te u zbirnom – kvaliteta života. Upravo je u zadnjoj kategoriji najboljim u Hrvatskoj proglašen Čakovec.

Tim smo povodom razgovarali s čakovečkim gradonačelnikom, saborskim zastupnikom Stjepanom Kovačem.

Što sve Grad Čakovec čini da bi mogao zasjesti na prvo mjesto najboljih gradova u Hrvatskoj, odnosno koja su to ulaganja i aktivnosti koje Čakovec čine najboljim mjestom za život u Hrvatskoj?

– Kao prvo i najvažnije, to nije priznanje koje je dobila samo Gradska uprava, već su za to zaslužni svi stanovnici našega grada. Drugo, rezultat je to višegodišnjih planskih i ciljanih aktivnosti i ulaganja u pojedine segmente javnog života koji su prepoznati kao izuzetno važni za razvoj neke sredine: to su prije svega odgoj i obrazovanje u širem smislu, izgradnja komunalne i društvene infrastrukture, potpora projektima i programima udruga, razvoj poduzetništva, briga za potrebite članove društva…

Tome treba pribrojiti i aktivnosti i rezultate gradskoga gospodarstva, ostalih dionika društvenog života i samih građana. Kod ocjenjivanja, koje je u obzir uzimalo 26 pokazatelja u razdoblju od triju godina, važni su bili i percepcija i stavovi stanovništva o sredini u kojoj žive i rade te o mogućnostima koja im ona pruža. Nagrada, dakle, ide svima nama koji u Čakovcu živimo i radimo te potvrđuje ono što već otprije znamo – da smo najbolji grad za život u zemlji.

Prijašnjih godina mnogo smo govorili o ulaganjima u mlade, obrazovne, društvene, kulturne i turističke aktivnosti. Kolika su gradska ulaganja u ova područja i koji su najznačajniji projekti?

– Ulaganja u sve segmente društvenog i javnog života i u ovoj su se godini nastavili. Čakovec ima izuzetno razvijen društveni život, ovdje djeluje velik broj udruga: s obzirom na broj stanovnika imamo ih najviše u zemlji, a ustanove kontinuirano provode velik broj programa i projekata. U zadnjih osam godina sa svakim proračunom povećavamo ukupni broj sredstava koja usmjeravamo u društveni život, a komisije koje obrađuju prijave nastoje za sufinanciranje predložiti one najbolje.

To se vidi i na terenu: u 2019. godini sufinancirali smo više od 500 programa, gradske ustanove u svojoj su režiji organizirale gotovo 1500, a tome treba pribrojiti i aktivnosti ostalih koji nisu posredno ili neposredno vezani uz gradski Proračun. Ono što mi je vrlo važno i što mi pokazuje da društveni život napreduje je činjenica da svi programi imaju svoju publiku te da se u pravilu kontinuirano održavaju.

Grad Čakovec je tijekom cijele 2020. godine bio veliko gradilište. Nije se samo ulagalo u građane: posebno vesele brojni komunalni projekti koji će gradu dati novi sjaj. Koji građevinski projekti se provode ili su realizirani tijekom ove godine i koja je njihova vrijednost?

– 2020. godina sigurno neće biti godina koju ćemo pamtiti po investicijama, već nažalost po koronavirusu. No, bez obzira na izazove koje je pandemija stavila pred sve lokalne zajednice, Grad Čakovec uspio je planirani investicijski ciklus ispuniti gotovo u cijelosti. Naime, financijske konstrukcije zatvorili smo lani prilikom izrade Proračuna Grada Čakovca za 2020. godinu. Već prije je u najvećem dijelu pribavljena potrebna dokumentacija, tako da smo bez problema mogli započeti planirano. Kako smo ove godine Europski grad sporta, velik broj investicija usmjeren je u sportsku infrastrukturu.

Završena je obnova stadiona SRC-a „Mladost“ u Čakovcu, nakon nove atletske staze obnovljene su i uređene tribine. Pred završetkom je uređenje pomoćnog igrališta s umjetnom podlogom te gledalištem, koje će biti jedino takvo u županiji te će brojnim nogometnim klubovima i njihovim članovima svih uzrasta omogućiti najkvalitetnije uvjete za treniranje i natjecanje. Krenuli smo s izgradnjom Regionalnoga društveno-teniskoga centra Čakovec, koji će nastavno na tradiciju i rezultate koji čakovečki tenisači postižu već više od stoljeća, biti središte razvoja bijelog sporta u ovom dijelu Hrvatske. Radovi na izgradnji otvorenih bazena u Čakovcu, što je višegodišnja želja naših građana, također su pred početkom.

Za promet smo otvorili i nadvožnjak u Kalničkoj ulici te novi kružni tok na njegovoj sjevernoj strani. Ovime smo znatno povećali sigurnost i protočnost prometa u središtu grada te rekonstruirali objekt u čiju obnovu desetljećima nije ulagano. Tu su i završena zona Brezje u Mihovljanu te izgradnja komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni Istok u Čakovcu, koja je u završnoj fazi.

FOTO: K.B. Studios

FOTO: K.B. Studios

Važnom smatram činjenicu da je velika većina tih investicija sufinancirana iz vanjskih izvora, a ne samo čakovečkim proračunskim sredstvima. Ukupno se o ove projekte uložilo oko 150 milijuna kuna.

Nastavkom ulaganja u zonu Brezje u Mihovljanu, šire gradsko područje dobilo je nove građevinske parcele. Grad se već istaknuo ulaganjima u poslovne zone i stvaranjem kvalitetnih uvjeta za obrtnike i poduzetnike. U čemu se očituje važnost ulaganja u stvaranje uvjeta za otvaranje stambenih zona?

– Zona Brezje najbolje pokazuje koliko je važno plansko ulaganje u infrastrukturu. U toj je zoni uređenja kompletna komunalna infrastruktura. U njoj se nalazi 107 gradilišta (mahom u privatnom vlasništvu), a tamo je pored kuća moguća i mješovita izgradnja. Uređenje prometnica i infrastrukture stajalo je oko 10 milijuna kuna, a oko 8 i pol je osigurano iz vanjskih izvora. Investicija je završena ljetos, a već sada je tamo tridesetak novih kuća ili gradilišta.

Ovo je najbolji pokazatelj atraktivnosti Čakovca za život, jer čim stvorimo mogućnost za gradnju bilo obiteljskih kuća, bilo stambenih zgrada, odmah imamo interes za gradnju. Kad se zona Brezje popuni, a to će, prema svemu sudeći, biti već za godinu-dvije, Mihovljan će dobiti novih 400-tinjak stanovnika, na 1.380 koliko ih ima prema posljednjem Popisu stanovništva. Siguran sam da će to biti uglavnom mlade obitelji, a to pred Grad stavlja obvezu gradnje dječjeg vrtića i škole, što smo već počeli planirati.

Gradi se i u ostalim dijelovima grada, procvat stanogradnje i dalje traje, a sve to ima višestruke pozitivne posljedice po život u gradu u cjelini. No, to ne bi bilo moguće bez višegodišnjega planskog ulaganja u infrastrukturu.

Grad Čakovec ponosno nosi titulu “Europskoga grada sporta 2020.”. Na ceremoniji primanja nagrade bile su najavljene brojne aktivnosti kojima će se predstaviti i promovirati ova titula, ali su iz objektivnih razloga mnoge od njih trebale biti otkazane. Ipak, Grad provodi vjerojatno svoja najveća ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu. O kojim je sve projektima riječ i koji je njihov značaj za Čakovec i cijelo Međimurje?

– O ulaganjima u sportsku infrastrukturu govorio sam ranije. Istina, mnogo smo aktivnosti planirali za ovu godinu, a koje su se odnosile na titulu Europskoga grada sporta. Zbog mjera uvedenih za suzbijanje širenja COVID-a 19, mnoge nismo uspjeli provesti ili smo iz održati u smanjenom obimu.

No, takva je situacija u cijeloj Europi te je ACES Europe odlučio da se status Europskoga grada sporta produži i na 2021. godinu. Vjerujem da ćemo do onda uspjeti pobijediti koronavirus te održati sve ono što smo planirali za ovu godinu.

Grad Čakovec je među prvima u Hrvatskoj donio mjere za pomoć građanima i poduzetnicima suočenima s posljedicama provođenja mjera za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa. O kojim je sve mjerama riječ i kako ocjenjujete njihov učinak?

– Već u ožujku kad je širom Europe počelo zatvaranje, uvidjeli smo da će virus, osim što će ostaviti posljedice na zdravlje, utjecati i na gospodarstvo te primanja građana. Upravo smo zato odmah krenuli s mjerama odgode plaćanja računa, obustave naplate poreznih i inih davanja koja su prihodi Gradskoga proračuna, a plaćaju ih gospodarstvenici, formirali smo posebni fond pomoći građanima iz kojeg pomažemo onima koji su zbog krize ostali bez posla. Mjere su se nadovezale na one koje je donijela država pa taj proljetni lockdown, barem prema pokazateljima kojima baratamo, nije ostavio velike posljedice na poslovanje i broj zaposlenih. Pokrenuli smo i projekt Online placa, koji se u to vrijeme pokazao punim pogotkom.

No, jesen je već drugi slučaj. Ukoliko se virus ovako nastavi širiti, prijeti nam ozbiljna i dugotrajna kriza. Imamo spremne mjere kako pomoći građanima i gospodarstvu, one će se uvoditi prema potrebi, a bit će, uz pomoć najugroženijima, usmjerene i na poticanje gospodarskih aktivnosti.

Ozbiljno razmišljamo i o smanjenju ili ukidanju prireza. Provodimo simulacije te ćemo, ukoliko one dopuste, ići na promjenu ili čak ukidanje ovog nameta koji građani Čakovca plaćaju više od 15 godina.

Vratimo se na aktualnu nagradu. Ovo nije prvo takvo priznanje, Čakovec kontinuirano, godinama dobiva odlične ocjene rad. Koja su još dijelovi poslovanja na koje ste ponosni? Što Vama osobno znači ovo priznanje?

– Kao što sam rekao na početku, ovo je priznanje svima stanovnicima Grada Čakovca. Svi koji ovdje živimo i radimo, svojim aktivnostima doprinosimo ukupnom boljitku našega grada i slici koju on ima u drugim sredinama. Čakovec je godinama predvodnik na mnogim poljima: bili smo jedna od prvih sredina koja je počela s odvojenim prikupljanjem otpada, bili smo prvi grad u zemlji s potpuno izgrađenom komunalnom infrastrukturom u svim dijelovima, godinama smo dobivali nagrade za najuređeniji grad, pri vrhu smo ljestvice najtransparentnijih gradova…

Naravno da sam ponosan što sam gradonačelnik hrvatskoga grada koji je po kvaliteti života najbolji u zemlji. Takvo priznanje dodatna je potvrda da su naše politike ispravne te da se Čakovec razvija.

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje