IZVORMeđimurska županija
GibiGib

Nakon 450 godina obilježavanja Sigetske bitke te brojnim drugim obilježavanjima značajnih događaja za povijest našeg kraja, Međimurje obilježava stotinu godina najvećega dana svoje povijesti – Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države i pripojenja matici zemlji.

Obilježavajući stotu obljetnicu Spomendana, u prijepodnevnim satima položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, po mnogima jednog od najzaslužnijih Međimuraca prilikom oslobođenja.

– Dr. Ivan Novak bio je istaknut borac, vizionar koji je zahvaljujući snažnoj želji, upornosti i borbi Međimurje sa svojim sugrađanima 9. siječnja 1919. pripojio matici Hrvatskoj, kamo je oduvijek i pripadalo – istaknuo je Darko Dania, načelnik općine Nedelišće koji je sa svojim zamjenicima Željkom Kacunom i Nikolom Novakom te predsjednikom Općinskog vijeća Ljudevitom Bošćakom položio vijenac i zapalio svijeću podno spomenika uz prisustvo brojnih mještana te izaslanstva Županije predvođenog međimurskim županom Matijom Posavcem, predsjednikom Skupštine Međimurske županije Mladenom Novakom te saborskom zastupnicom Bernardom Topolko.

Dr. Ivan Novak bio je dijete tipične međimurske skromne, marljive i pobožne obitelji. Mladi pravnik, iskusni političar, književnik i intelektualac europskih obzora bio je svjestan da bez nacionalne slobode ne može biti uspostavljena ni socijalna pravda. Zato nastavlja svoju borbu za nacionalno oslobođenje Međimurja, te 1907. objavljuje brošuru „Istina o Međimurju“. Premda već otprije uvažen u književnim krugovima zbog svoga darovitoga, jezično i stilski izgrađenoga te kritički smjelog pera, Novak istinski ugled u književnom životu stječe postavši urednikom glasila “Hrvatski đak”, koje je uređivao do 1910. godine. Tada stječe bliska poznanstva sa mnogim hrvatskim književnicima, koji će mu se javljati pismima i poslije, kad je Međimurje, oslobođeno od Mađara, još više trebalo njegove političke i pravne sposobnosti.

S mnogo poštovanja obraćali su mu se Ivo Vojnović, Antun Gustav Matoš, Milan Begović, Marija Jurić Zagorka, Ljubo Wiesner i mnogi drugi. Uz to, objavljuje brošuru „Samoodređenje naroda i Mađari“ u punom jeku rata, 1918. godine. Dr. Ivan Novak umire 20. veljače 1934. godine. Veličanstveni pogreb što su ga priredili njegovi štovatelji odavao je brojnošću mještana da nikakva politička sjena ne može ocrniti svjetlost koju je svojom misijom za Međimurje upalio. Stoga je u jednom od nadgrobnih govora Novakov rodni Macinec s pravom nazvan međimurskim Betlehemom.

Iz tog razloga, međimurski saborski zastupnici na inicijativu Dragutina Lesara uputili su prijedlog da Hrvatski sabor proglasi 9. siječnja spomendanom u Republici Hrvatskoj.

Na grob dr. Ivana Novaka i njegove supruge Mile 1998. je vraćen spomenik u obliku lava, djelo kipara Frana Kršinića dovršeno 1935. godine, koji su pripadnici mađaronske ekstremističke organizacije “Strelasti križevi” srušili 1941. godine.

– Pripremajući se za obilježavanje stote obljetnice donošenja Rezolucije, odlučili smo izraditi repliku spomenika te je postaviti ovdje na vječnom počivalištu dr. Ivana Novaka i njegove supruge. Sačuvani oskvrnuti originalni spomenik pohranit ćemo u Muzeju Međimurja Čakovec, gdje bi trebao biti dio postava posvećenog Međimurskoj revoluciji te oslobođenju od Mađara. Djelo i životni put dr. Ivana Novaka možda još nisu dovoljno istraženi, no mi Međimurci – Hrvati trebamo njemu biti vječno zahvalni – rekao je gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač.

Repliku originalnog spomenika izradio je akademski kipar Mihael Štebih, a svečanost otkrivanja spomenika nastupom su oplemenili Henrik Šimunković i Blanka Tkalčić. Program je vodio Dejan Buvač. Vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici Grada Čakovca, Međimurske županije, Družbe “Braća hrvatskoga zmaja” i Zrinske garde. Svečanost obilježavanja nastavlja se misnim slavljem u 17 sati u čakovečkoj Župnoj crkvi sv. Nikole biskupa te Svečanom akademijom u Centru za kulturu Čakovec u 18 sati, gdje će po prvi puta na sceni biti uprizoren i sam događaj od 9. siječnja 1919. godine, u kojem će sudjelovati više od 120 glumaca i glazbenika. Najavljeno je da će Akademiji prisustvovati i predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović.

Komentari

Komentara