Povežite se s nama

Kolumne

Što konkretno rade zastupnici u Europskom parlamentu?

Objavljeno:

- dana

AKTUALNO IZ BRUXELLESA

Kako bi hrvatske građanke i građani 25. svibnja ove godine mogli donijeti informiranu odluku o tome kojih 11 žena i muškaraca žele poslati kao svoje direktno izabrane predstavnike u Europski parlament, moraju znati koja je uloga i zadatak onih koji će ih zastupati od 2014. do 2019. godine.

Kada govorimo o konkretnom radu u Europskom parlamentu, on se za svakog zastupnika u načelu dijeli na dvije osnovne komponente: plenarna zasjedanja u Strasbourgu i rad u parlamentarnim odborima koji se redovito odvija u Bruxellesu. Što to zapravo znači?

Krenimo od rada u odborima. To je, po meni, osnovna i najvažnija razina zastupničkoga rada. Nakon izbora, svaki zastupnik postaje punopravni član jednog i zamjenski član drugog odbora. Razmještaj po odborima stvar je internog i međusobnog dogovora klubova zastupnika, ali je načelno pravilo da pojedini zastupnici sjede u odborima koji odgovaraju njihovom stručnom profilu i obrazovnim kvalifikacijama.

Budući da je moja obrazovna pozadina ekonomske naravi, a stručni profil bankarstvo, financije i hotelijerska industrija, na neki je način vrlo logično da sam postao stalni član Odbora za proračune i zamjenski član Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku.

Ukratko, u odborima započinje povijest bilo kojeg zakonodavnog akta koji će biti izglasan na plenarnim zasjedanjima Parlamenta. Drugim riječima, članovi parlamentarnih odbora su stručnjaci koji stvaraju i «bruse» određeni zakonski okvir prije nego što se on pojavi pred njihovim kolegama na općem zasjedanju i prije nego što je on dan na raspravu svima. Odbor odrađuje najvažniji posao i to na način da svaki zakonski akt ima svog izvjestitelja, tj. jednog zastupnika ili zastupnicu koji ga od početka do kraja vodi. Zato se u radnoj formi svi zakonski akti Europskoga parlamenta zovu prema svojim izvjestiteljima. Slikovito rečeno, mi zastupnici, umjesto da svaki put izgovaramo naslove zakonodavnih akata koji su često kilometarski, dokumente zovemo «Izvješće Butikofer», «Izvješće Macovei», ili «Izvješće Jeggle», ovisno o tome koja je zastupnica ili zastupnik u njegovom stvaranju imao presudnu ulogu.

Kada se pojedino izvješće, zakonodavni akt ili rezolucija «izbrusi» u odboru koji je za njega zadužen, ono odlazi na daljna čitanja na plenarnim zasjedanjima. Kako im i samo ime govori, na plenarnim su zasjedanjima prisutni svi zastupnici Europskoga parlamenta. Ovisno o tome koliko je pojedini dokument dobro pripremljen i raspravljen u odboru, najčešće ovisi i koliko će brzo biti izglasan i prihvaćen na općem zasjedanju.

Zaključak je, dakle, sljedeći: glavna zadaća Europskoga parlamenta jest da donosi zakone po kojima će Europska unija funkcionirati uređeno i skladno.
Sukladno tome, glavna zadaća svakog europarlamentarca jest da aktivno sudjeluje u donošenju zakona i zakonodavnih akata na europskoj razini, i to prije svega doprinoseći radu stručnih odbora kojima je član.

Izvor:
Foto:

Kolumne

Kolumna Denisa Peričića: Nemam se razloga šekspiriti, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

mr. sc. Denis Peričić, književnik

Zapanjuje odjek koji su izazvale ne samo nagrađene nego i svih 19 riječi u širem izboru natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa „Jezik“. Priznajem, neke od njih doista su čudne, ali nije na meni da komentiram procjene povjerenstva, tim više što sam na tom natječaju sudjelovao više puta, jednom i s lijepim uspjehom.

Čini se da je problem u percepciji. Ljudi su, iz nejasnih razloga, valjda pomislili da će te riječi biti propisane kao obvezne. Pa tako s jednog portala vrišti naslov: „Hoćemo li govoriti velepošast, hihobran i društvostaj uskoro?“

Ma nećemo! Iz dva razloga: prvo, jer mudra HINA ne zna vijest prenijeti kako treba (naime, nije „hihobran“, nego „kihobran“), a drugo, te riječi nemaju nikakav normativni, tj. obvezujući karakter.

Osobno, najviše mi se sviđa riječ „šekspiriti se“. Šteta je što mediji nisu prenijeli cjelovito autorsko obrazloženje, a koje glasi: „na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom, i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol ‘šekspiriti se’ izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola ‘šepiriti se’.“


Šteta je i što su objavljena samo imena autora nagrađenih a ne i ostalih riječi u širem izboru. Ima tu i nešto u vezi (nematerijalnih) autorskih prava, a što se ne bi smjelo ignorirati. Naime, ako su se oko tog „šekspirenja“ Boris Beck i Hrvoje Hitrec upustili čak i u oštru polemiku, zašto ne bismo saznali tko se „drznuo“ smisliti nešto tako „sporno“?

Nemam se razloga šekspiriti, ali ni ičega sramiti, pa koristim, kad već mogu, ovu priliku kako bih objavio (a što je lako provjerljivo kod organizatora) da smo riječ „šekspiriti se“ skovali i na natječaj je predložili – moja supruga i ja.

I pritom smo se odlično zabavili!

Nastavite čitati

Kolumne

KOLUMNA Brexit i Kujundžić: viša matematika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čita čovjek svašta, pa sam u ponoći svijeta pročitao i zabrinjavajući podatak da će Brexit svaku britansku obitelj stajati 1000 funti godišnje.

To je 8321 kuna godišnje po obitelji. Ne znam koliko članova ima prosječna britanska obitelj; recimo – četiri. To je 2080 kuna po Britancu. Godišnje. Mjesečno je to 173 kune po čovjeku. Tjedno 43 kune. I to u zemlji gdje je prosječna plaća otprilike tri puta veća nego u Hrvatskoj. Strašno! Ali neka im, sada će i ti perfidni Britanci iskusiti cijenu slobode!
Da bi platio cijenu slobode, krvavo izvojevane na ratištima Bruxellesa i Strasbourga i nekakvih referenduma, svaki će se Britanac tjedno morati odreći… pa, otprilike, jedne ili dviju kutija cigareta.Da, cigarete su tamo jako skupe.

Ali, molim lijepo, kaj bi mi Hrvati bili lošiji?! Ni govora: sada će i u Hrvatskoj cigarete biti podjednako skupe! Mi imamo tri puta nižu prosječnu plaću i naravno da ćemo to podnijeti! Zora puca, bit će dana! K’o što bi rek’o maršal: „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja koju svaki đavo ‘oće da porobi!“
Jer, kaže ministar Kujundžić o poskupljenju cigareta i alkohola: „Najmanje 100 posto, to je jedina učinkovita mjera. Stopostotno povećanje cijena cigareta i alkoholnih pića smanjuje za 60 posto ulazak djece u svijet pušenja i alkohola.“

Pa zašto onda odmah ne poskupe za 200 posto? Tako će se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola, ako ja znam računati, smanjiti za 120 posto. Iako bi i smanjenje od 100 posto bilo sasvim dovoljno. To ću svakako podržati. I ja ću se u tom slučaju ne samo odreći pušenja nego se i aktivno uključiti u antipušačku kampanju. I nek’ me za to plate iz onih 20 posto zarade koja će im preostati nakon što se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola smanji za punih 100 posto.
Ili da me barem prime na Hitnu kad je hitno… dragi ministre.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje