Povežite se s nama

Međimurje

Lana Hohnjec strast prema “underground” crtežu pretvorila u profesiju

Objavljeno:

- dana

KARIKATURISTICA IZ STRAHONINCA

Otkad zna za sebe, Lana stalno nešto crta. Nekad su to bile črčkarije po školskim torbama, a danas su to ponajviše karikature prijatelja, ilustracije i kratki stripovi u kojima je glavni junak njezin dečko Andrija, ljubitelj vintage bicikala.

No posljednju godinu dana svoj hobi Lana Hohnjec iz Strahoninca pored Čakovca polako pretvara u svoju novu profesiju. Iako je završila Pedagoški fakultet, jasno joj je da od zvanja učiteljice razredne nastave i nastavnice informatike “nema kruha”. Nekoliko je godina radila u školama na zamjenama, ali je prije nekih godinu dana ostala bez posla i otad se posvetila crtanju te postala član Hrvatskog društva karikaturista. Njezine su prve mušterije prijatelji, kojima za posebne prilike poput rođendana i proslava izrađuje crno-bijele ilustracije – karikature. Njezin su rad primijetili članovi Udruge “Mladi za Marof”, pa su u prosincu prošle godine prilikom preseljenja u nove prostorije organizirali izložbu Laninih crteža u Novome Marofu.

Američki old school underground stil je kojim se mogu opisati Lanini crteži

– Najviše me traže upravo karikature. Ljudi mi pošalju sliku, kratko opišu svoj karakter i hobije i nacrtam im karikaturu – ilustraciju koja odražava njih i njihove životne zanimacije – govori nam Lana i pokazuje svoje najdraže crteže, koji su uglavnom izrađeni crnim markerima ili kombinacijom markera i akvarela. Među crtežima su i stripovi s junakom Andre Bicijem. – Slike u boji rađene su zbog “viška vremena”, a strip je više karikatura nastala prema istinitim događajima inspiriranima doživljajima Andrije, pošto je strastveni ljubitelj vintage bicikala. Tako je i nastao strip junak Andre Bici. Ostale ilustracije s motivima životinja, voća i dječjih likova napravljene su prema raspoloženju – opisuje Lana svoje radove kroza smijeh. Crteže potpisuje “umjetničkim” imenom Lanchy Bananchy, a ime je nastalo od njezina školskog nadimka, jer su je u školi, kaže, svi zvali Lana Banana. U okolini je svi podržavaju u njezinu naumu da se bavi crtanjem, posebice dečko Andrija, koji joj je ponajviše dao vjetar u leđa. – On je sve malo i isforsirao. Govorio mi je, “hajde, pokreni se, crtaj, jer to ti ide” – govori Lana. Za mišljenje o svom crtačkom stilu i umijeću te za savjet u kojem smjeru da nastavi svoju crtačku karijeru obratila se i našem poznatom strip-crtaču Daliboru Talajiću, koji danas crta stripove za američku izdavačku kuću Marvel.

– Kazao mi je da crtam kao što se nekada radilo i opisao je moj stil kao američki old school underground. Najviše su mu se svidjeli moji crteži s dječjim likovima i motivima i sugerirao mi je da se obratim nakladnicima slikovnica, dječjih knjiga i udžbenika – kaže Lana, kojoj su počele stizati narudžbe od firmi koje od nje traže naslovne grafike za potrebe reklamiranja, pa svoju budućnost vidi više u nekoj kreativnoj agenciji.

HOBI I VELIKA STRAST

Lanin strip ANDRE BICI nadahnut je likom i djelom njezina dečka Andrije i njegovom ljubavlju prema starim vintage biciklima

Izvor:
Foto:

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati