Povežite se s nama

Međimurje

STRIPoblaČAK: Čakovec na tri dana postao glavno okupljalište stripoljubaca

Objavljeno:

- dana

Ljubitelji stripa iz svih krajeva Hrvatske od 13. do 15. rujna imali su priliku uživati u programima jubilarnoga, 5. strip festivala „STRIPoblaČAK“ u Čakovcu.

Tri lokacije

Izložba stripova, dječje radionice i projekcije filmova samo su dio bogatog programa koji se odvijao na čak tri lokacije – u Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec, tamošnjem Centru za kulturu (na Maloj sceni „Vinko Lisjak“) i Muzeju Međimurja Čakovec.

Festival stripa započeo je 13. rujna gostovanjem te izložbom stripova i ilustracija Igora Bojana Vilagoša, akademskog slikara-grafičara koji se ilustriranjem bavi više od 25 godina. Nakon izložbe u čakovečkoj je Knjižnici održao strip-radionicu za djecu.

– Predstavio sam se strip-albumom „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić Mažuranić i adaptacijom njezina poznatog djela „Sunce djever i Neva Nevičica“. Radovi su zapravo producentski napravljeni stripovi i jako su dobro prihvaćeni od strane publike, što me jako veseli – rekao je Ivan Bojan Vilagoš, čija djela krase predvorje Dječjeg odjela.

Radionice

Grafički dizajn usavršavao je na Staatliche Akademie der Bildenden Künste Stuttgart. Ilustrirao je, između ostaloga, knjige za djecu, školske udžbenike, slikovnice i stripove za brojne hrvatske izdavačke kuće.
Danas surađuje s filmskim studijima, kazališnim kućama i marketinškim agencijama te izrađuje filmsku i vizualnu pretprodukciju te promotivne i ambalažne ilustracije. Živi i radi u Zagrebu.

– Već sam izlagao i u drugim gradovima diljem Hrvatske te sam i više nego zadovoljan reakcijom publike. Organizirali smo i razne radionice izrade stripa te vjerujem da će i ova u Čakovcu biti uspješna. Djeca će sama osmisliti likove koji će ujedno biti glavni akteri tog stripa. Mislim da je to prvi korak koji je vrlo bitan za opće razmišljanje o stripu – rekao je ovaj poklonik stripa prije početka radionice.

Djeca su u čakovečkoj Knjižnici uživala u radionici crtanja stripa, a sve pod budnim okom Ivana Bojana Vilagoša

Ujedno je i otkrio da bi više volio raditi vlastite, autorske stripove nego one za šire mase jer je kod komercijalizacije umjetnosti sve podređeno općem ukusu, odnosno publika su svi ljudi, pa tako i stripovi moraju biti prilagođeni što većem broju ljudi.

– Najljepše bi mi bilo kad bih mogao raditi autorske radove, ali je problem naći izdavače koji će ih tiskati. Trenutno nisam angažiran ni na jednom projektu u polju stripa, ali to je jednostavno tako – rekao je Vilagoš, koji nakon Čakovca, u studenome ili prosincu, izlaže u Zagrebu.

Drugog dana festivala u prostoru Male scene „Vinko Lisjak“ posjetitelji su pogledali dokumentarni film „Jules“ autorice Tene Bošnjaković o međunarodno poznatom crtaču stripa Juliju Radiloviću Julesu, čiji su stripovi objavljivani u 15-ak europskih i izvaneuropskih zemalja.

Radilović će 25. rujna napuniti 90 godina te je za svoj rad dobio veći broj nagrada i priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo na 6. Salonu stripa u Vinkovcima 1996. te odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u promicanju hrvatske kulture 2001. godine.

Festival je završio u subotu, 15. rujna, otvorenjem retrospektivne izložbe Julesovih radova „Kroz minula desetljeća“ u izložbenom salonu Muzeja Međimurja.

Međimurje

FOTO Čakovec: Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije preselila u novi prostor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec obilježava 65. obljetnicu postojanja, a osim po jubileju, ovu će godinu pamtiti i po useljenju u vlastiti prostor.

Naime, Upravni odbor udruge početkom je godine donio odluku o pokretanju dobrotvorne akcije za kupnju prostora, a samo tri mjeseca kasnije Udruga je uselila u novi prostor na adresi u Gajevoj 6 u Čakovcu.

Kako kažu predsjednica Udruge gluhih i nagluhih Mirela Igrec te članica Upravnog odbora Nada Igrec, dobar dio sredstava za kupnju novog prostora Udruga je uspjela uštedjeti u zadnjih nekoliko godina, dio sredstava dobiven je beskamatnom pozajmicom od Hrvatskoga saveza gluhih i nagluhih Zagreb, dok je ostatak u iznosu od 50.000 kuna osiguran iz Proračuna Grada Čakovca.

U spomenutoj dobrotvornoj akciji građani su svojim donacijama skupili 8.000 kuna, koje su također dodane cjelokupnom iznosu za kupnju prostora.

Poštujući epidemiološke mjere, Udruga je u četvrtak organizirala kratku svečanost u dvorištu kraj novoga prostora na kojoj se okupila nekolicina članova. Novi radni prostor obišao je i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač koji je tom prilikom čestitao Udruzi – ne samo na jubileju i ostvarenju dugogodišnje želje, već i na odličnom radu Udruge koja nesebično pomaže osobama s oštećenjem sluha svih dobnih skupina.

Kovač je podsjetio i na Nagradu Grada Čakovca koju je Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije dobila 2018. godine.

Udruga trenutno broji 170 aktivnih članova, a djeluje s osnovnim ciljem prevladavanja posljedica teških komunikacijskih barijera koje se očituju u nepovoljnom socijalnom i kulturološkom položaju osoba oštećena sluha. Nudi i socijalne usluge poput preventivnih mjerenja sluha, tiskanja i izdavanja časopisa za gluhe, organizacije druženja i izleta za članove, tečajeva za znakovni jezik, prevođenja znakovnog jezika, kluba roditelja djece oštećena sluha te brojnih drugih.

Novi radni prostor Udruge gluhih i nagluhih u četvrtak je blagoslovio velečasni Leonardo Šardi, župnik u Svetoj Mariji i povjerenik Pastorala za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije.

Nastavite čitati

Međimurje

Liječnički pregledi sportaša ne smiju biti formalnost, najveća odgovornost je u rukama klubova i roditelja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Svi aktivni sportaši koji se nalaze u natjecateljskom sustavu bilo kojeg sporta dužni su prema Zakonu o sportu Republike Hrvatske svakih šest mjeseci obaviti liječnički pregled. Pregled najčešće uključuje mjerenje visine i težine, provjeru vida i krvnog tlaka te opći klinički pregled uz obavezno obavljanje EKG-a i spirometrije. Ovlašteni za obavljanje pregleda sportaša su specijalisti medicine rada i sporta. Utvrdi li se bilo kakvo odstupanje od normalnog stanja, osobu se šalje na dodatne specijalističke preglede.

Tako to propisuje Zakon, ali kako stvari uistinu funkcioniraju u praksi? Danas je situacija daleko uređenija nego što je to bio slučaj prije desetak godina, kada su pojedini nesretni slučajevi na sportskim borilištima, od kojih su neki, nažalost, imali i smrtnu posljedicu, pokazali sav kaos oko (ne)brige za zdravlje sportaša. Iako u Zakonu već godinama jasno stoji da liječničke preglede smije obavljati isključivo specijalist medicine rada i sporta (ranije su te ovlasti imali specijalisti sportske medicine, op. a.), nerijetko se događalo da su liječnička odobrenja ovjeravali doktori drugih specijalističkih grana medicine… S tim da ovjerene sportske iskaznice nisu nužno bile garancija da su pregledi uistinu i obavljeni.

Ipak, posljednjih godina stanje je daleko uređenije. Sami klubovi dužni su voditi brigu o redovitosti pregleda svojih članova, dok organizatori natjecanja moraju provjeriti valjanost liječničkog pregleda.

U Međimurskoj županiji registrirano je oko 16.000 sportaša, a njih oko 10.000 sudjeluje u nekom obliku sportskog natjecanja. Preslika li se primjena Zakona o sportu na Međimurje dolazimo do brojke od oko 20.000 liječničkih pregleda godišnje.

– U Međimurju smo sportskim klubovima vezano za liječničke preglede izašli u susret na način da već nekoliko godinama provodimo javni poziv putem kojeg tražimo ordinacije medicine rada i sporta u kojima će se obavljati pregledi. To se radi na način da uvjetujemo maksimalnu cijenu pregleda od 50 kuna. Sportski klubovi s ordinacijama koje zadovolje uvjete dogovaraju mjesto i vrijeme pregleda. Klubovi izravno ordinacijama plaćaju uslugu pregleda. Ukoliko to ne učine, Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije, kao i Zajednica sportskih udruga Čakovca, takvim klubovima obustavljaju isplatu dotacija – pojašnjava Tomica Jakopec, tajnik u objema međimurskim sportskim zajednicama.

Zdravlje nema cijenu!

Takva praksa se pokazala i više nego uspješnom pa već godinama u prekršaju nije uhvaćen niti jedan sportski klub ili sportaš individualac.

– Smatram da je svakome u interesu da se brine o vlastitom zdravlju ili zdravlju članova kluba koji predstavlja. To posebno vrijedi za mlade sportaše, djecu i mladež. Nijedna cijena pregleda ne bi smjela ili trebala biti razlog da se preskoči taj vrlo važni aspekt bavljenja sportom i sudjelovanja u natjecanjima – dodaje Jakopec.

Trošak liječničkih pregleda sportaša najčešći je razlog zbog kojeg se pokušava zaobići sustav. Jer cijene liječnički pregleda u ostalim ordinacijama medicine rada i sporta, odnosno poliklinikama koje nude ovu uslugu, dosežu i nekoliko stotina kuna. Klubovima koji broje 100, 200 ili više članova to može predstavljati prilični financijski trošak.

– Ponavljam, zdravlje nema cijenu! Znam da klubovi nisu u sjajnim financijskim situacijama, ali to ne može biti opravdanje da se ne vodi briga o zdravlju. Kako se nađu novci za sve ostale stvari, tako se mogu i moraju i za liječničke preglede. To posebno vrijedi za djecu i mlade. Roditelji su ti koji moraju prvi reagirati ako uoče da klub ne obavlja svoju dužnost ili ako to radi na nepravilan način – zaključuje Tomica Jakopec.

Vodeći se mišlju da je svatko odgovoran za vlastito zdravlje, u susjednoj Sloveniji briga o zdravlju i liječničkim pregledima stavljena je u ruke samih sportaša. Naime, u Sloveniji punoljetni sportaši sami dogovaraju i obavljaju preglede, a točnost podataka ovjeravaju potpisom, dok za maloljetne natjecatelje to rade njihovi roditelji.

Sportske zajednice: sktivnosti za poticanje zdravog stila života

Međimurski sportaši ne brinu samo o vlastitom zdravlju već svojim primjerom potiču i ostale stanovnike da se okrenu zdravim navikama. Već nekoliko godina Zajednica sportskih udruga Čakovca u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije provodi aktivnosti pod nazivom „Volonteri u parku“. Aktivnost „Volonteri u parku“ dio je projekta „Živjeti zdravo“ koji se provodi diljem Hrvatske, a u Međimurju ga organizira županijski Zavod za javno zdravstvo u suradnji s ustanovama, institucijama i udrugama s čakovečkog područja koje se žele uključiti u realizaciju projekta. Cilj aktivnosti je organizirati slobodno vrijeme za građane svih generacija u parku, poticati usvajanje zdravih stilova života, razvijati prosocijalno ponašanje, njegovati međugeneracijsku suradnju, omogućiti socijalnu integraciju djece s poteškoćama u razvoju te očuvati životnu okolinu.

Za zdravu i sportsku alternativu tijekom školskih praznika zadužen je projekt Ljetnih sportskih kampova koje čakovečka sportska zajednica provodi već 16 godina. Kampovi su namijenjeni osnovnoškolcima koji nisu uključeni u sustav sporta, a prošle godine u ponudi su bila čak 24 kampa iz 18 različitih sportova. Kampove redovito pohađa više od 400 učenika. O uspješnosti projekta govori podatak da ga posljednjih godina kopiraju i druge sredine.

Festival sporta „Čakovec živi sport“ je jedinstvena manifestacija u okviru obilježavanja Dana Grada Čakovca kada čakovečki središnji trg „zauzmu“ sportski klubovi. Oni tijekom dana odrađuju prezentacije sportova, a organizirano ga posjećuju čakovečki vrtićarci i učenici osnovnih škola s ciljem približavanja sportskih udruga i široke palete sportova najmlađima.

Gradska i županijska sportska zajednica nekoliko puta godišnje organiziraju i akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Akciji se redovito odazove veliki broj sportaša, trenera, klupskih djelatnika, ali ostalih građana koji su na bilo koji način vezani uz sport i sportske udruge.

Dvije zajednice veliku pažnju posvećuju i edukaciji trenerskog i upravljačkog kadra pa kroz razne radionice i predavanja ih upoznaju s novostima oko sportske medicine, sporta i medija, prijavama na natječaje, zakonsku regulativu i slično.

Grad Čakovec je u 2020. godini proglašen i Europskim gradom sporta, tek drugim takvim gradom u našoj zemlji. Nažalost, pandemija koronavirusa spriječila je održavanje brojnih planiranih aktivnosti, ali bolja perspektiva očekuje Međimursku županiju koja će u 2022. nositi prestižnu titulu Europska regija sporta. Međimurje će biti prva hrvatska i tek treća europska regija s tom titulom, a iz županijske sportske zajednice već pripremaju brojne događaje kojim će se obilježiti ta godina. Naglasak će biti stavljen na promociju kraja između Mure i Drave kao sportsko-turističke sredine te povećanja broja stanovnika koji se bavi sportom.

Nastavite čitati