Katastrofalna suša posve sigurno će utjecati na daljnji skok cijena hrane, prije svega voća i povrća.

Zbog rasta cijena energenata i rata u Ukrajini, proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani, bile su veće za 22 %. Cijena žitarica skočila je čak 65 %, a povrća za 30 %, javlja HRT. Kako će nezapamćena suša utjecati na cijene hrane, vidjet ćemo idućih tjedana i mjeseci.

Sunce i visoke temperature osušili su voće i povrće i prije berbe. Povrće na tvrdom i suhom tlu, a voćke na granama polako propadaju; poljoprivrednici zbrajaju troškove.

I dok strahujemo od poskupljenja voća i povrća, poljoprivrednici na požeškoj i zagrebačkoj tržnici, kažu, cijene neće podizati.

Moglo bi Vas zanimati:

Dijelovima Hrvatske prijeti nestašica vode, evo kakva je situacija na varaždinskom i ivanečkom području

Budući da su vode u kršim područjima ovisnije o količini oborina, ako i dalje ne bude kiše dostupnost pitke vode...

Voće je u Hrvatskoj ove godine poskupjelo za gotovo 7 %. Na obali ponegdje i znatno više.

Urod jabuke, primjerice, ove je godine smanjen za 12 % u odnosu na prošlu. Troškovi rastu. Gnojivo je poskupjelo za 70 %, kemijska zaštita za 35, a cijena radne snage viša je za 25 %.

– Kada se pogleda rast cijena ulaznih troškova koje su proizvođači imali kod proizvodnje, a naročito sada kod ovog što će biti u berbi i sama obrada, transport, logistika koja slijedi da bi mi tu jabuku dobili u trgovačkom centru odnosno na placu ili bilo gdje. Tu je rast troškova i do 60 % – rekla je savjetnica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji Zvjezdana Blažić.

Kupci itekako osjete više cijene. Strahuju od jeseni i njihova daljnjeg rasta.

Zbog suše i visokih temperatura urod će zasigurno biti skromniji, no voćari i povrtlari tvrde – nestašice neće biti.

Hrvatski vatrogasci u mirovinu odlaze po posebnim propisima. Oni im daju staž s produljenim trajanjem i poboljšanja u izračunu mirovine, ali i umanjenje iznosa koji će im sjesti na račune.

Sezona požara je u punom jeku. Vatrogasci se bore obuzdati vatrene stihije diljem priobalja, pa i u Zagrebu, uz druge dužnosti koje njihov posao nalaže. Pritom svoje živote stavljaju na kocku, jedan vatrogasac je ove godine poginuo, a uvjeti u kojima rade su iznimno teški, piše portal Mirovina.hr.

Nakon teškog i napornog radnog vijeka, odlaze u mirovinu. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ih u svojim statistikama navodi kao posebnu skupinu. I vatrogasci, naime, spadaju u povlaštene skupine umirovljenika.

Njima se mirovina određuje dijelom prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a dijelom prema Zakonu o vatrogastvu iz 2019. godine.

Moglo bi Vas zanimati:

Zašto nema spasilačke službe na Aquacityju? Tvrtka koja je odabrana nema dovoljno zaposlenika

Potaknuti nedavnim tragičnim događajem utapanja 25-godišnjeg mladića na jezeru Motičnjak na neuređenom dijelu plaže u blizini kupališta Aquacity, provjerili smo...

Prema podacima HZMO-a, prema tom je Zakonu mirovinu za lipanj ove godine dobilo 280 vatrogasaca, od kojih su četiri žene. Isplaćeno je 278 starosnih i dvije obiteljske mirovine. Prosječna neto mirovina za vatrogasce iznosi 5.384,10 kune, a ostvarena je za 44 godine, devet mjeseci i 15 dana staža.

Za hrvatske pojmove dug radni vijek posljedica je zakonske odredbe o stažu s produljenim trajanjem. U slučaju vatrogasaca se 12 odrađenih mjeseci piše kao 15 mjeseci staža. Profesionalni vatrogasci mogu u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako su u toj kategoriji proveli najmanje 20 godina staža.

To ostvaruju i vatrogasci koji nisu profesionalni, već pripadaju dobrovoljcima, ali samo ako su skupili najmanje 30 godina staža, od čega 20 u svojstvu profesionalnih vatrogasaca.

Uz potpis glavnog vatrogasnog zapovjednika, u mirovinu mogu i vatrogasci koji su nakupili 30 godina staža, od čega 20 godina staža s produljenim trajanjem. U tom slučaju njihovo umirovljenje ne ovisi o dobi.

Više o svemu pročitajte OVDJE