Povežite se s nama

Život i društvo

Tihomir Hunjak: Vladajući kažu da nitko neće osjetiti posljedice sloma Agrokora, no svi ćemo to platiti!

Objavljeno:

- dana

Profesor s FOI-a

Od akademske godine 2003./2004. na FOI-ju informatike Varaždin izvodi se poslijediplomski specijalistički studij Menadžment poslovnih sustava (MPS).

Studij je namijenjen svima koji žele steći znanja neophodna za donošenje kvalitetnih odluka u poslovnim sustavima, no zašto se uopće krenulo s tim studijem, koja konkretna znanja polaznici stječu i kako komentira aktualnu situaciju vezanu uz Agrokor razgovarali smo s voditeljem poslijediplomskoga specijalističkog studija MPS Tihomirom Hunjakom, prof. emer.

Znanje i praksa

Koliko je dosad polaznika završilo studij i kakva su njihova iskustva? 
Kroz studij je dosad prošlo 100-tinjak polaznika koji su stjecali znanja i vještine koje im mogu biti od pomoći u sustavima u kojima rade. Naši polaznici dolaze iz velikih sustava poput Podravke, Vindije, MIV-a, Leda, banaka i osiguravajućih društava, informatičkih tvrtki, Grada, Županije i javnih ustanova poput Hrvatskih šuma i Carine. Značajan je broj i polaznika koji su se upustili u vlastite poduzetničke projekte.

Zbog čega se uopće krenulo s izvođenjem specijalističkoga poslijediplomskog studija MPS i kome je namijenjen? 
Prije je na FOI-ju postojao sličan znanstveni studij, ali smo procijenili da je veća potreba za studijem s primjenjivim sadržajima temeljenima na rezultatima znanstvenih istraživanja nego za obrazovanjem za znanstvena istraživanja. Studij je namijenjen svima koji žele steći znanja neophodna za donošenje kvalitetnih odluka bez obzira na posao ili trenutnu poziciju u organizacijskoj strukturi sustava u kojoj rade. Kompetencije koje se stječu omogućavaju im da cjelovitije sagledavaju probleme u čijem rješavanju participiraju. Ta znanja su jednako potrebna menadžerima i onima koji su odgovorni za pripremu odluka.

Vladajući kažu da nitko neće osjetiti posljedice kraha Agrokora, što je smiješno. Agrokor ćemo svi platiti.

Koja konkretna znanja mogu dobiti polaznici?  
Najkraće rečeno, mi im dajemo ključna znanja za rješavanje složenih problema. Kompleksnost problema s kojima se danas suočavaju prvenstveno menadžeri, a onda i ostali sudionici procesa odlučivanja, ima više dimenzija, od kojih su najvažnije organizacijska, informacijska i analitička. Zbog toga polaznici dobivaju aktualna znanja o suvremenim organizacijama s ciljem prepoznavanja ključnih faktora uspješnosti različitih organizacijskih struktura kako bi mogli dizajnirati najučinkovitiji ustroj sustava u kojem djeluju. Globalizacijski trendovi izvor su novih rizika i povećavaju cijenu krivih odluka. S tim rizicima ne može se uspješno upravljati ako se ne raspolaže s pravovremenim informacijama. S problemima preopterećenosti informacijama, sigurnošću i modernim cyber-prijetnjama ne može se izaći na kraj ako se ne posjeduju aktualna znanja iz područja informacijskih znanosti. Na FOI-ju imamo za to eksperte. 

Jesu li krive odluke dovele i do kraha najvećega poslovnog sustava, Agrokora? 
Mislim da je rizično stavljati se u ulogu komentatora ovog skandala s ograničenim informacijama s kojima raspolažemo. Mogu pokušati odgovoriti onako, “profesorski”. Definitivno je ta afera dijelom posljedica toga da vlasnik nije djelovao u transparentnim uvjetima zdrave konkurentnosti. Strateške odluke nisu donošene temeljem kriterija poslovne održivosti, već se okruženje političkim lobiranjem podešavalo. Pokazalo se da se nikakvima legalnima ni ilegalnima naporima tako velik sustav ne može izolirati od globalnih utjecaja. Oni koji su bili aktivni sudionici u tom kolektivnom zločinu pokazuju da nisu imali znanja koja bi im omogućila da sagledaju dugoročne posljedice odluka u čijem donošenju su sudjelovali. Naravno, dio njih nije ni bio zainteresiran za dugoročne posljedice, već su odluke donosili temeljem kratkoročne osobne koristi. 

Kakve će biti posljedice sloma Agrokora na gospodarstvo? 
Pitanje prevaljivanja posljedica na gospodarstvo se izbjegava. Vladajući kažu da nitko neće osjetiti posljedice. To je smiješno. Ne žele se suočiti s grubom istinom: svi ćemo to platiti.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

U Petrijancu održana prva radionica u sklopu projekta “Budimo spremni”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Održana je prva radionica u sklopu projekta “Budimo spremni” kojeg provodi Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin.

Radionica je bila održana za članove udruga civilnog društva. Zahvaljujemo svim sudionicima na radionice kao i dobrim predavačima i naravno pozivamo sve sudionike na iduću radionicu.

Predavači Nenad Vidović i Mario Musolin održali su zanimljiva predavanja i radionicu na temu “Budimo spremni – Upoznajmo naše područje”. Uz članove 11 udruga koje su bile prisutne na radionici, na predavanju je bio nazočan i načelnik Općine Petrijanec Željko Posavec.

Prisutni su imali priliku pobliže upoznati ključne rizike svog područja, postupanja u slučaju krize ili ugroze.

Dogovoreni termini sljedećih radionica za općinu Petrijanec u sklopu projekta “Budimo spremni” :

• 30.9.2022. (petak) u 17:00 – tečaj “Budimo spremni – Naučimo prvu pomoć”
• 14.10.2022. (petak) u 18:00 – radionica “Budimo spremni – Pripremimo se prije”
• 4.11.2022. (petak) u 18:00 – radionica “Budimo spremni – Volonteri u pomoć zajednici”

Nastavite čitati

Život i društvo

U Svibovcu Topličkom pokopane 72 ekshumirane žrtve masovnih partizanskih likvidacija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nedjelju su na groblju Svibovec, nakon gotovo 80 godina, pokopani posmrtni ostaci žrtava Drugog svjetskog rata, ekshumiranih 2014. godine s lokacije Leskovec, predio Jakšenica.

Misu za 72 ekshumirane žrtve masovnih likvidacija na području sjeverne Hrvatske koje su se dogodile nakon zauzimanja Varaždinskih Toplica od strane partizanskih postrojbi 29. rujna 1943. godine,  predvodio je  mons. Vlado Košić u koncelebraciji sa župnikom Jurajem Kopjarom.

– Dao Bog da se svi tragovi totalitarnih režima što prije uklone iz naše zemlje i da budemo slobodno društvo sa svojom budućnošću koje mrtve štuje, a gradi si budućnost u slobodi i miru – rekao je Košić.

Izaslanica ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri kazala je da se ispravlja nepravda kako ove žrtve više ne bi bile u crnoj zemlji zabačene u šumi.

– U dvije grobne jame pronađene su 72 osobe, odnosno 71 muška te jedna ženska, a uglavnom se radi o mlađim odraslim osobama, u dobi od 20 do 40 godina. Antropološkom obradom utvrdili smo na minimalno 37 lubanja ozljede nastale u trenutku smrti ili neposredno prije ili poslije nje, što dokazuje da su žrtve stradale nasilnom smrću – opisala je Paltrinieri naglasivši  kako je prioritet ministarstva da se pronađu sve osobe stradale u Domovinskom ratu za koje se još ne zna gdje su te kako se i dalje istražuju grobišta u kojima se nalaze žrtve poraća.

Tim ljudima nije bilo ni suđeno!

Izgradnju zajedničke grobnice financirao je Grad Varaždinske Toplice, a gradonačelnica Dragica Ratković naglasila je kako je ovaj komemorativan skup održan radi svih žrtava, kako bi im se vratilo dostojanstvo i poštovanje predstavljajući ih kao ljudska bića, a ne kao statistiku i broj.

-Teško je danas održati govor, naći prave riječi za sve ljude, znane i neznane, kojima je uništen i zadnji djelić ljudskog dostojanstva i bez njihove krivnje, pravo na život. Povijest ne možemo promijeniti, ne možemo promijeniti tragične povijesne činjenice, ali moramo ustrajati u potpori svima, kako bi se na temelju činjenica utvrdila povijesna istina. Jer to je naš dug prema nevinim žrtvama, istini i pravednosti. I to nas obvezuje – rekla je Ratković izrazivši najdublje poštovanje prema svim nedužnim žrtvama koje su patile i  u neljudskim uvjetima izgubile svoje živote.

– Neka njihove kosti u ovoj našoj zemlji, na ovom mjestu,  počivaju u miru – dodala je.

Zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec  naglasila je kako ovaj događaj mora služiti kao podsjetnik da je ljudski život vrjedniji od bilo čega, te da svatko ima pravo na dostojan ukop i na uređeno posljednje počivalište.

-Tim ljudima nije bilo ni suđeno, nisu imali pravo na obranu niti na pomilovanje već su lišeni života. No ono što je najgore, ti ljudi nisu imali ni pravo na dostojan ukop i ispraćaj pa današnjim danom to ispravljamo jer su nedužne žrtve to zaslužile – rekla je Zagorec.

Spomenula je kako je 1991. godine, nakon osamostaljenja Hrvatske, donesen Zakon o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava te godinu kasnije osnovana i istoimena komisija koja je s radom u Varaždinskoj županiji započela 1997. godine, a godinu kasnije i u Međimurju.

Predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Franjo Talan u svom je govoru kazao kako na području Varaždinske biskupije postoji stotinjak lokacija na kojima se nalaze žrtve poraća, te naglasio kako je Društvo dosad na dostojan način obilježilo desetak lokacija.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje