Robert Gotić u novoj aferi, europski istražitelji ga sumnjiče zbog posla od 44 milijuna eura
Jučer, 10. listopada, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu pokrenuo je istragu protiv dvojice hrvatskih državljana osumnjičenih za davanje...
UOČI IZBORA
Svih sedmero kandidata za varaždinskog gradonačelnika te većina kandidata za njihove zamjenike okupili su se sinoć u kinu Gaj na javnom sučeljavanju u organizaciji Varaždinskih vijesti i VTV-a.
Svatko je na početku od moderatora Ivice Kruhoberca dobio tri minute za predstavljanje svojeg programa za razvoj gospodarstva u Varaždinu, što je istaknuto kao najvažnije područje u gradu u kojem je zaposlenost relativno visoka, ali su plaće ispod državnog prosjeka.
Nakon toga je sedmero kandidata i njihovih zamjenika predstavilo svoje programe i viziju razvoja komunalnog gospodarstva, kao i javne uprave te na kraju obrazovanja, kulture i sporta.
Sučeljavanje se odvijalo na način da je svaki kandidat uvodno govorio po dvije minute o svakoj od tema nakon čega su krenule replike, a na kraju su uslijedila i pitanja novinara.
U nastavku donosimo tijek jučerašnjeg sučeljavanja po temama.
Ivan Čehok (nezavisni)
Svaka gospodarska politika ovisi prije svega o politici obrazovanja i, naravno, komunalnoj infrastrukturi. Mi smo, nažalost, izgubili korak sa svijetom, jer nismo napravili informatički kampus koji je danas pretpostavka Tehnološkog parka. Sve što se događa sa zaostajanjem Aglomeracije je sramotno, odmah treba pokrenuti izgradnju kanalizacijsko-kolektorske mreže te krenuti u izgradnju zona Jalkovec i Brezje. Nažalost, Varaždin nema vremena. Ako hoćemo dobiti EU sredstva za financiranje zona moramo se javiti do 20. srpnja, a ako se hoćemo javiti za Tehnološki park, moramo to učiniti do 20. lipnja. Moramo napraviti dobar Tehnološki park s 1.200 mladih inženjera, trebamo njegovati varaždinsko obrtništvo, a jako je važno da imamo jaču gospodarsku diplomaciju te definitivno predstoje veća ulaganja u turizam i industriju usluga.
Rajko Dondur (Živi zid)
Hitno treba djelovati. Neću skupljati poene na obećanjima, koja se ne mogu ostvariti. Budući da je Varaždin grad s visokoobrazovanim kadrovima iz područja informatike, inženjerstva i tehnologije poticat ćemo vlastite snage i inovativnost, privlačit ćemo najbolje i nagrađivane inovatore iz cijele Hrvatske kako bi svoju proizvodnju razvijali u Varaždinu. Poticat ćemo domaću industriju koja se bazira prvenstveno na izvozu, a od niskoprofitabilne, izrabljivačke industrije, koja ne cijeni marljivost i znanje naših radnika, napravit ćemo odmak. Pružat ćemo podršku poduzetnicima, posebno mladima koji stvaraju novu vrijednost kroz povoljnije kreditiranje. Naravno, pružat ćemo stručnu podršku u cilju iskorištavanja sredstava iz EU na vrijeme, točnom i pravilnom dokumentacijom.
Damir Habijan (HDZ)
Grad Varaždin ne može biti poslodavac i nitko ne može ispred Grada obećavati povećanje plaća te da će zapošljavati. Nova gradska uprava mora stvoriti uvjete za dolazak investitora. Ovdje se zadnjih 10-ak godina razvija radno-intenzivna industrija zbog čega je Varaždin grad s visokom stopom zaposlenosti, ali moramo biti svjesni da ona generira ispodprosječne plaće. To treba promijeniti. Mi smo zacrtali razvoj IT industrije, zelene industrije, logistike. Grad Varaždin je, geostrateški gledano, idealan za poziciju logističkog centra. Moramo raditi i na razvoju studijskih programa, prema potrebama gospodarstva, jer nema potrebe stvarati radnu snagu koja je na burzi. Nažalost, četiri tisuće ljudi iz Varaždina svakodnevno odlazi u Zagreb na posao, a svakodnevno napuštaju i Hrvatsku te odlaze u Njemačku i Finsku.
Ladislav Ilčić (Hrast)
Nedavno je objavljeno da je Varaždin najpogodniji za život. Međutim, ljudi koji ovdje žive je premalo. Broj djece je pao za 25 posto, a mladi i sposobni ljudi nisu se počeli iseljavati samo u inozemstvo, nego u Trnovec, Sračinec i susjedne općine, gdje su mogli povoljno riješiti svoje stambeno pitanje. Varaždin je premalo činio za ljude. Nije Grad gospodarski subjekt, nego stvara uvjete. Ključno je ulagati u ljude. Ako uspijemo zadržati mlade visokoobrazovane poduzetne ljude, oni će sami otvarati radna mjesta, dizat će gospodarsku situaciju. Previše se zadnjih godina u infrastrukturu ulagalo, a premalo u ljude. Što se tiče investicija, vjerujem da imamo najjači tim za nove tehnologije.
Alen Kišić (SDP-HNS-HSS-HSU)
Srednjoročno i dugogoročno moramo poraditi na boljoj aktivaciji gospodarske zone Brezje. Tehnološki park može promijeniti Varaždin da više ne bude grad radno-intenzivne industrije, a kratkoročne mjere zahtijevaju bolje kreditne linije te garantne fondove. Treće, Odjel za gospodarstvo mora biti puno aktivniji i privlačiti investitore. Grad može stvarati okvire kako bi plaće porasle na 4.000 do 5.000 kuna, a ne da su kao danas od 2.500 do 3.000 kuna. Imamo 1.322 registriranih obrta i kroz subvenciju parkiranja, primjerice, možemo puno više napraviti kako bi podigli centar i pomagali gospodarstvu kroz indirektne mjere.
Natalija Martinčević (Reformisti)
Naš najvažniji resurs su europski fondovi, po čijem smo korištenju na samom začelju u Hrvatskoj. Na tome svi drugi grade svoj rast i razvoj. Moramo osnovati “Centar za investicije“ u kojem će investitori u roku od 24 sata dobiti sve informacije, a u roku od sedam i sve dozvole za investiranje, pri čemu bi Centar vodio projekte. To uključuje i gospodarsku diplomaciju, jer mi danas ne zapravo ni ne znamo koji su potencijali Varaždina. U Gospodarskoj zoni Brezje nećemo graditi skladišta koja ne zapošljavaju ljude. Tu će biti oaza zelene energije uz angažiranje visokoobrazovanih ljudi. Upravo će djelatnosti i zapošljavanje visokoobrazovanih biti uvjeti za poticanje onih koji će investirati u zonu Brezje.
Vlado Sevšek (nezavisni, Liga za Varaždin)
Gospodarska situacija je jako loša, jer je gospodarska klima katastrofalna. Jedan od naših ciljeva je privlačenje investicija od najmanje 700 milijuna kuna. Da bismo to postigli, nužno je prije dolaska investitora, posebno onih iz inozemstva, ukloniti balirani otpad na ulazu u grad. To je jedna od temeljnih pretpostavki za razvoj. Naravno da taj teren treba sanirati i potom izgraditi infrastrukturu kako bi se na tom mjestu izgradili pogoni u kojima ćemo zapošljavati ljude. Važno je istaknuti da nema razvoja ako ne smanjimo prirez. Prirez ćemo smanjiti za 10 posto, a ukinut ćemo sve parafiskalne namete koje možemo, ukinuti sve birokratske prepreke koje stoje na tom putu da stvorimo nešto što će omogućavati ozbiljan razvoj grada. Naravno, jedna od temeljnih pretpostavki za sve to je obrazovanje.
Ladislav Ilčić: Želim shvatiti gospodina Kišića koji ima lijepe ideje, ali je SDP bio na vlasti zajedno s HNS-om, pa me zanima zašto onda te ideje nisu realizirali? Možda ste imali problema, jer ste iz Ludbrega, pa vas zločesti Varaždinci nisu htjeli slušati.
Alen Kišić: Baš je zgodno da vam u kampanji govore da ste iz Ludbrega i da imate puno kila. Što se tiče vašeg pitanja, vi ste podržavali ste Karamarka, a onda ste podržavali Plenkovića. Prije mene je bio netko drugi u gradskom SDP-u.
Damir Habijan: Kad je u pitanju broj obrta, moram ispraviti gospodina Kišića, jer je situacija puno gora. Imamo svega 700-tinjak obrtnika na gradskom području.
Alen Kišić: Iznio sam zadnji podatak o broju obrta na području Varaždina i desetak općina.
Denis Čupić: Moram vam reći da općine ne spadaju pod Grad Varaždin.
Davor Patafta: Ovako vam političari razgovaraju o gospodarstvu i, čim se počelo pričati, već su se počeli svađati. Činjenica da je u Varaždinu prirez 10 posto dokaz je nesposobnosti gradske uprave. Nebitno je iz kojeg je kraja gospodin Kišić, ali je to bliže Koprivnici u kojoj je prirez 0 posto. I u Samoboru je prirez 0 posto. Taj Grad ima manje stanovnika od Varaždina, ali veći prihod od poreza na dohodak, iznosi 110 milijuna kuna.
Alen Kišić: To što ćete vi smanjiti prirez za 10 posto je strahovito velika svota i vjerojatno će vašim radnicima, koji su na minimalcu, strašno pomoći. Živim godinu i pol u Varaždinu, ta priča vam ne drži vodu. Ako je to jedini problem, onda problema nemam.
Natalija Martinčević: Gospodin Kišić završava svoj mandat kao dožupan, ali sa županom Štromarom prije izbora ne reže nikakve vrpce i otvara objekte, jer ništa nisu napravili, pa nemaju što otvoriti.
Ladislav Ilčić: U politici je jako važno lučiti bitno od nebitnoga, ali je bitno da znamo snositi odgovornost. Ne bih htio da se bježi od toga.
Davor Patafta: Brezje ima 900.000 kvadrata, a smeće je na pet posto te površine. Današnji političari su mogli te tvrtke dovesti u cijelo Brezje. Međutim, ljudi moraju imati povjerenje. Dovedite investitore i pitajte ih imaju li povjerenje u političare u zadnjih 12 godina? Kako bi imalil povjerenje u gospodina Čehoka ako je bacio otpad nasred Brezja?
Alen Kišić: Slažem se s gospodinom Pataftom da treba dovesti investitore, ali nisam dosad bio na vlasti.
Davor Patafta: Vidjeli ste da, kad političari govore o projektu, on propadne. Timovi u Gradu se moraju fokusirati na Tehnološki park, kao i na to da dovedu srednje i malo poduzetništvo te da u zonu Brezje dođu nove tvornice. U Njemačkoj 80 posto BDP-a stvara malo i srednje poduzetništvo, to su tisuće djelatnosti. Mi u Varaždinu imamo deset djelatnosti, a svi skupa nismo svjesni koliko različitih djelatnosti bi moglo doći u ovamo, a što bi diglo prosječne plaće.
Rajko Dondur: Varaždin je došao u situaciju da se borimo s balama, s ekološkom bombom. Jedna gradska vlast je problem stvorila, a druga ga je povećala, svoj posao nisu obavljali kako treba. Problem nije bio u tehnologiji, nego u tome što su svi sudionici željeli enormno zaraditi. Problem bala ću riješiti u roku od godine dana, a to tvrdim zato jer imamo stručnjake s međunarodnim iskustvom koji to mogu riješiti. Jedan od ključnih problema u Varaždinu su i neusklađeni prostorni planovi. Jedan dan u tjednu organizirat ću poslijepodnevno radno vrijeme svih gradskih službi i poticat ću uštedu energije.
Damir Habijan: U programu smo dali iskreno, realno i održivo rješenje. Prvo treba raskinuti koncesiju iz 2013. godine, za koju Ministarstvo i Fond govore da je nezakonita, a na kojoj je bivša vlast SDP-HNS inzistirala. Ni danas mi nije jasno zašto. U razgovorima s resornim ministarstvom i Fondom za zaštitu okoliša jasno je dano do znanja da je financiranje moguće u iznosu od oko 70 posto. Moramo biti iskreni i reći da će određena sredstva iz gradskog proračuna morati izdvojiti. Rješenja od 0 kuna i rješenja za koja se kaže da ćemo čuti na drugoj sjednici Gradskog vijeća doista su neozbiljna. Pet dana je do izbora. Mislim da birači sad odlučuju za koga će glasovati i sada žele čuti rješenja. S druge strane, projekt Aglomeracije je definitivno doveden u pitanje, znamo svi zašto. U nekoliko navrata smo tražili da Uprava Varkoma podnese ostavku. U stambenim zgradama je veliki problem parkiranja, to treba riješiti. Prostorno planiranje je također veliki problem. Imamo Grabanice, primjerice, ali to naselje nema nikakvih sadržaja.
Ladislav Ilčić: Hrvoje Zekanović iz Hrasta je bio jedan od ključnih ljudi koji su u Šibenik doveli 73 milijuna kuna europskog novca za različite komunalne projekte, koji su povezivali kulturu, urbanizam, ali i promet. Ti projekti jako puno pomažu Gradu Šibeniku. Puno projekata se može riješiti na taj način. S druge strane, raspravljao sam puno puta u Gradskom vijeću o balama. Koncesija ne samo da je nezakonita, nego je i neostvariva. Kapacitet odlagališta u Davoru je premali da bi se zbrinule sve te bale. I slažem se s tim da mora postojati interes kod Fonda za sufinanciranje. Meni zapravo uopće nije jasno što se događalo zadnjih pet godina. Isto tako, moram iskreno reći da mi za komunal i infrastrukturu iz proračuna mislimo davati manje nego je dosad. To možda nije popularno, ali zaista mislimo da voditi brigu o Gradu značiti voditi brigu o ljudima.
Alen Kišić: Koncesija očito nije rješenje za bale, a mi ćemo rješenje predložiti na drugoj, trećoj sjednici Gradskog vijeća. Tražit ću ruku suradnje i pružiti je gospodinu Habijanu, upravo oko pomoći koja je obećana u razgovoru s resornim ministarstvom.
Natalija Martinčević: Od Vlade sam kao saborska zastupnica tražila da se u državnom proračunu osigura 30 milijuna kuna za rješavanje bala, no župan Štromar je to onemogućio, najavio da će on to riješiti i još me je prozivao da ne znam matematiku. Koncesija je neodrživa i treba hitno raspisati natječaj za novu, pri čemu Ministarstvo treba dati upute kako koncesija treba izgledati. Uz to, moram izdvojiti dva nova projekta iz svojeg programa, a to je novo osvjetljenje Grada Varaždina, posebno osvjetljenje gradske jezgre i bedema Staroga grada. Već su ostvareni kontakti s Ministarstvom kulture, koje će to financirati i to će biti nova turistička atrakcija. Drugo je solarna rasvjeta po cijelom gradu, što je ekološki i štedljivo.
Davor Patafta: Gospodine Ilčić, u zajednici ponuditelja je bila i tvrtka Eko flor koja je imala oko 20 ugovora u RH. Zajednica ponuditelja je tužila Grad po prijedlogu bivše vlasti za 80 milijuna kuna u punom iznosu, a gospodin Habijan je iznio da odšteta može biti oko 40 milijuna kuna. Ako ćete koncesiju raskinuti, onda trebate znati da su i gradski odvjetnici na Gradskom vijeću rekli da Grad jako loše stoji te da će spor vjerojatno izgubiti. Nitko nije rekao da će u rješavanje problema uključiti struku, a upravo to mi ispred Lige za Varaždin. Pozovite struku da se takve gluposti više ne događaju, da Grad raspisuje koncesiju za posao koji je u nadležnosti Varkoma. Varkom je po rješenju inspekcije vlasnik tog otpada. Ako je to jednokratan posao, onda to nije koncesija. Koncesija se daje za trajni posao, a ne za jednokratni. Apsurd je to što je Grad napravio i za što će, nažalost, morati platiti odštetu ili se dogovoriti sa zajednicom ponuditelja. Istovremeno bih htio spomenuti, s obzirom da neki spominju da će bale negdje odvesti, sindrom „ne u mojem dvorištu“ koji će se prije ili kasnije će se javiti. Mi tražimo da se taj otpad obradi, u ovom MBO postrojenju ili u postrojenju u Austriji ili Sloveniji, da se napravi novi natječaj ako već nitko neće postići kompromis s ovim koncesionarom.
Zlatan Avar: Grad poželjan za život, naziv je inicijative koju smo uputili pred Gradsko vijeće. Svi su digli rukice u zrak, ali nitko to nije shvatio ozbiljno. Zalagat ćemo se za to da u gradu više nema prljave industrije. Nema kupovine MBO-a od Piškornice, to je u našem programu. Što se tiče bala, one mogu krenuti već u ljeto, prema informacijama s kojima raspolažem. Komunalni problem nisu samo bale. Kad idete po prigradskim naseljima, onda vidite da je kanalizacija završena na pola, ne postoje nogostupi ili su vrlo nekvalitetni. Djeca hodaju po cesti i sreća je da nitko nije stradao. Tu je prometna uređenost, biciklističke staze,… Važna stvar je povezivanje gruntovnice i katastra. A na ono na što je prošla gradska vlast trošila tri do četiri kune, trošit ćemo jednu. Svi dobro znamo koliko su se preplaćivali radovi.
Alen Kišić: Nitko dosad nije od mene čuo koliko će biti upravnih odjela u Gradu, a kamoli tko će ih voditi. To će Kišić znati poslije izbora. Hoće li se broj zaposlenih smanjiti za 30 posto, neću iznositi. To su ljudi, nemojte se s time igrati. Naravno, imat ćemo Upravni odjel za kulturu.
Natalija Martinčević: Uprava mora biti manja, jeftinija i učinkovitija. U novoj organizaciji gradske uprave dvije važne stvari su Centar za investicije te Odjel za EU fondove, koji će se baviti gradskim projektima, ali će biti i podrška poduzetnicima. Najveći resurs za uštedu su gradske tvrtke. Promjena broj jedan su kadrovske promjene u Varkomu. Kad je Termoplin u pitanju, nema prodaje. Štoviše, Grad mora preuzeti upravljačka prava.
Vlado Sevšek: Grad je konkurentan ako ima učinkovitu gradsku upravu, odnosno učinkovite gradske službenike. Prvo što moramo napraviti je ujediniti sve te službe na jednome mjestu, opremiti ih i smanjiti broj zaposlenih za najmanje 10 posto. Potom od njih treba tražiti sve što treba da bi Grad bio učinkovit, da bi građani bili zadovoljni, kao i poduzetnici. Moramo omogućiti da svaki zahtjev može biti apliciran elektronički, moramo omogućiti da ljudi u službama budu ljubazni, kao i to da, kad netko nekoga nešto pita u tim službama, da mu se odgovori, a ne da ga se otpremi bez odgovora i bez znanja kad može očekivati odgovor. Zahtjevi moraju biti obrađivani, moraju biti rješavani na vrijeme i na način da građani i gospodarstvenici osjete zadovoljstvo. U tom smislu uvest ću i slušanje telefonskih razgovora.
Ivan Čehok: Jasno je da se katkada male organizacije učinkovitije, kad se svi dobro poznaju. Tako je bilo kad sam vodio gradsku upravu. Nažalost, ona je danas preglomazna. Primjer je dogradnja svih sedam gradskih škola s dvoranama koju je vodilo i dovršilo pet ljudi. Ova vlast u šest godina vlasti nije uspjela jednu pseću kućicu napraviti. Apsolutnu depolitizaciju trebamo. Ljudi koji imaju rezultate će ostati, a oni koji nemaju, morat će otići. Treće, moramo smanjiti servis te spojiti gradske ustanove. Tu ćemo štedjeti. Ali sva uprava mora biti proaktivna, ne smije se dogoditi da u šest godina ne realiziramo nijedan EU projekt.
Rajko Dondur: U Varaždinu je jasno izražen problem korupcije i klijentelizma u gradskoj upravi. Naš glavni cilj je stati na kraj političkoj trgovini, koje su dosadašnje vlasti provodile. Gradska uprava ne smije biti u službi nezasitnih i svemoćnih tajkuna.
Ladislav Ilčić: Kao gradski vijećnik sam se izborio za besplatne udžbenike, kao i za dječje božićnice.
Alen Kišić: Smanjit ćemo cijenu gradskog vrtića za 150 kuna te uvesti besplatno učenje stranog jezika u vrtićima. Imamo nedopustivu situaciju da 170 djece čeka na vrtić. U osnovnim školama ćemo preslikati ono što smo radili u Županiji. U kulturi je ključno poticati izvrsnost u kulturi, masovnost nije ključna.
Natalija Martinčević: Gospodine Kišiću, uporno reciklicirate Čačićeve projekte. U našem program je izgradnja dva nova vrtića, zatim obnova svih vrtića, jer neka djeca spavaju pod azbestnim pločama.
Vlado Sevšek: Ulaganje u obrazovanje danas daje efekte za deset, 15 godina, ali naravno da ne možemo čekati. Moramo obratiti pažnju na ulaganja već u dječje vrtiće, preko osnovnih škola, srednjih škola i fakulteta. Nužno je uvesti topli obrok za svu djecu kojoj je potrebno. Sveučilište Sjever moramo preseliti u Varaždin, grad mora biti sveučilišni centar. Imamo FOI, Geotehnički fakultet, moramo sve te institucije spojiti s gospodarstvom. U sportu puno želimo napraviti u području nogometa, tenisa, atletike, na području mnogih drugih sportova. Dravu želimo revitalizirati.
Ivan Čehok: Najbitnije je predškolsko obrazovanje, a tu smo najmanje učinili. Odmah ćemo to pokrenuti. U ljeto ide vrtić u Koprivničkoj u rekonstrukciji. Nećemo smanjiti cijenu prije nego uredimo vrtiće, nego nakon toga. OŠ imaju dobre uvjete, treba nastaviti s projektom jedne smjene, odnosno škole otvorenih vrata. Sveučilište Sjever nove programe treba, ne studij novinarstva, ali treba, primjerice, studij prehrambene tehnologije. Podržavat ćemo neovisno stvaralaštvo, više gledati umjetnike, nego na institucije. U sportu je nužna pravednija raspodjela novca, uvijek treba ići na mlade i na sportaše koji odlaze na natjecanja.
Rajko Dondur: U škole treba uvesti kvalitetniju prehranu, pri čemu treba koristiti naše OPG-ove. U sportu treba financirati kvalitetne sportaše i u njih ulagati.
Damir Habijan: Potrebna je izgradnja novih vrtića, ali prethodno je nužno podijeliti Dječji vrtić na dvije ustanove. Osnovne škole imaju zadnjih godina oko 450 prvašića, pa je pitanje ima li potrebe za novom školom ili je bolje napraviti novu mrežu. Što se tiče Sveučilišta Sjever, mi smo predlagali da sjedište bude u Varaždinu, a što se kulture tiče, osnovat ćemo Upravni odjela za kulturu.
Dubravka Lekić: Za vrtiće i škole puno je mogućnosti povlačenja novca iz EU fondova. Možemo po milijun kuna godišnje povući za prehranu. Naša ustanova je uspjela iz EU fondova povući 10 milijuna kuna.
Davor Patafta: Iz proračuna se oko 10 do 11 milijuna kuna izdvaja za sport. Smatramo da se taj iznos treba podići na minimalno 15 milijuna kuna i da treba utvrditi jasnije kriterije raspodjele sredstava. Do današnjeg dana nema jasnih kriterija koliko koje godine u koji sport odlazi. Po stranačkim ključevima se određuju voditelji. Treba odrediti jasne kriterije koliko će se za koji sport izdvajati.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Mali grad za velike stvari. Tako bi najkraće mogli opisati Prelog, koji se iz godine u godinu naočigled razvija, a jedan je od rijetkih gradova koji nema negativan prirodni prirast. Tome sigurno doprinose demografske mjere gradonačelnika Ljubomira Kolareka i njegovih suradnika, ali i činjenica da je Prelog gospodarski sve razvijeniji.
U povodu proslave Dana grada razgovarali smo s gradonačelnikom Preloga Ljubomirom Kolarekom koji se osvrnuo na proteklu godinu, koja je unatoč svim izazovima bila itekako uspješna.
Obilaznica, novi POS stanovi, brojni europski projekti… Puno toga se ove godine realiziralo.
Tako je, ove godine zaista se puno radilo. Istaknut ću tri stvari. Izgrađena je zgrada POS – a u Prelogu. Na taj se način povećao broj stambenih jedinica, podijeljeno je 16 ključeva novim stanarima, mahom mlađim obiteljima. Građevina je projektirana kao stambena zgrada s jednom podzemnom i tri nadzemne etaže. Kupoprodajna cijena stana iznosila je 1350 eura po četvornom metru, što je daleko niže od cijena na tržištu. Imamo ideje za dalje, za možda i novu zgradu rađenu na ovaj način. Konačno je pred nama projekt izgradnje zaobilaznice Preloga, koja će donijeti puno Prelogu, njegovim stanovnicima, a posebno gospodarstvu Preloga. Eto, što se tiče termina, uvedeni su izvođači u posao, u ovom projektu Hrvatskih cesta vrijednom oko 9,45 milijuna eura. Obilaznica Preloga jedan je od ključnih projekata koji će se u sljedećih godinu i pol realizirati na području Preloga i Međimurske županije. A tu je i završetak projekta Aqua adventures, kojeg smo provodili sa mađarskom općinom Kistolmács, a sufinancirala ga he Europska unija u sklopu programa INTERREG Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. Tu su iznosi puno puta ponavljani, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.547.535 eura, a dio koji se odnosi na Grad Prelog iznosio je 888.490 eura. Mislim da smo unatoč kritikama, odradili dobar posao i da će se, kada sve to skupa zaživi, dodatno urediti taj prostor i bit će jedan centar društvenog života našeg kraja.
Kakvo je stanje u Gospodarskoj zoni Sjever koja se i dalje širi?
Gospodarska zona Sjever se proširila i jedan veliki njezin dio danas je veliko gradilište. Ja često ističem i ponosan sam na naše gospodarstvo. Podatak da u 319 gospodarskih subjekata na području Grada Preloga, koji broji blizu osam tisuća stanovnika radi 3969 ljudi govori puno. Dodamo li tome 123 obrta sa minimalno tristotinjak zaposlenih zatim 425 registriranih poljoprivrednih gospodarstava na području Preloga, onda je jasno zašto često ističemo da je gospodarstvo lokomotiva razvoja Preloga i zašto ovakvu važnost dajemo našem Gospodarskom forumu, kojeg tradicionalno organiziramo krajem godine. Drago mi je da se i ove godine okupio veliki broj gospodarstvenika, da su razgovarali, razmijenili iskustva i čuli dosta novosti. Grad smo bez prireza, ulažemo upravo najviše u uvjete koji omogućuju našem gospodarstvu bolji rad, kvalitetnije uvjete za radnike i u konačnici bolji život za cijeli naš Prelog.
Pred gospodarstvom su brojni izazovi, a jedan od njih je nedostatak radne snage. Grad Prelog se aktivno uključio u rješavanje izazova zajedno s POU.
Prema Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, u POU su aplicirali 25 programa, te su za 23 dobili pozitivna mišljenja, dok se za dva programa čeka pozitivna verifikacija. Vezano uz to potpisani su ugovori o poslovnoj suradnji s 12 poslovnih subjekata, što sa tvrtkama, što sa školama i drugim institucijama. Za izdavanje odobrenja za početak rada i provedbu programa obrazovanja potreban je stručni nastavnički kadar koji će pokriti sve sektore i programe. Tako je i u tom segmentu odrađen dobar posao. Moja prva misao prilikom osnivanja bila je biti na usluzi gospodarstvenicima. Usavršavanje, prekvalifikacije i mikrokvalifikacije te učenje jezika bit će temelji Učilišta. Strani radnici za koje gospodarstvenici procijene da će ovdje ostati duže moći će učiti hrvatski jezik, dok će primjerice, voditelji pogona imati prilike učiti ili usavršiti engleski jezik radi lakše komunikacije sa stranim radnicima, ali i klijentima – dobavljačima i kupcima. Prekvalifikacije će se ponajviše odnositi na metaloprerađivačku struku te se na taj način prilagođavamo potrebama našeg gospodarstva.
Grad vodi brigu o stambenom zbrinjavaju, otvorena je POS-ova zgrada… Što dalje?
U planu je i nova stambena izgradnja. Ispod radara, da tako kažem prošla je jedna mjera koju smo ovih dana donijeli. To je Odluka o financiranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada, kojom Grad Prelog preuzima obvezu financiranja troškova zbrinjavanja građevnog otpada za građevni otpad koji je nastao aktivnostima građenja i rušenja stambenih objekata i pomoćnih objekata na stambenim česticama. Cilj ove Odluke je poticanje vlasnika stambenih napuštenih, ruševnih zgrada da iste uklone ili da se urede, odnosno privedu svrsi. Ovom Odlukom osjetno se smanjuju troškovi uređenja stambenih čestica na području Grada Preloga. Odluka o financiranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada samo je jedan segment u opredjeljenja Grada Preloga da se ruševni objekti koji postoje na području Grada Preloga urede ili uklone, odnosno privedu svojoj svrsi. Jedan dio odnosi se na poticanje uređenja odnosno uklanjanja ruševnih objekata, a drugi dio na povećanje novčanih kazni zbog neodržavanja i uređivanja građevina. Tako je u proceduri donošenja Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu na području Grada Preloga kojom se predlaže smanjenje jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa za 50 % kod uklanjanja ruševina zgrade zbog građenja nove zgrade ili se vrši rekonstrukcija ruševine zgrade u svrhu njezine obnove. Istovremeno je u postupku donošenja i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu kojom se maksimalno povećavaju kazne za vlasnike ili korisnike građevina koji ne uređuju vanjske dijelove građevina.
Puno pažnje posvećuje se razvoju turizma na prostoru SRC Marina. Što se sve napravilo i što još slijedi na tom prostoru?
Mislim da smo odradili dobar posao na Marini. No, uređenje Marine ne ovisi samo o nama. Ovisi i o zahtjevima Hrvatske elektroprivrede, ovisi o Međimurskoj županiji, ovisi o županijskim prostornim planovima. Moram ovdje istaknuti Festival balona, jednu sjajnu turističku manifestaciju i atrakciju. Nestvarni, prelijepi prizori iz Preloga, mogli su se vidjeti u svakom kutku Hrvatske. Preko 20 balona iz svih dijelova Europe stiglo je u Međimurje. Piloti koji su stigli iz Slovenije, Austrije ali i Engleske, Litve, Latvije i Nizozemske poletjeli su iznad velikog dravskog jezera, ali i polja i dolina donjeg Međimurja. Ljepote Preloga i Međimurja oduševile su balonaše u toj mjeri da se sljedećih godina najavljuju i prava europska i svjetska balonaška natjecanja.
Stanje škola na području Preloga tema je koja vas muči.
Odgovor je kratak i na neki je način apel. Dajte da se brinemo za naše. Jer nebriga za prije svega sportsku dvoranu u Prelogu i zgradu Osnovne škole Prelog je vidljiva sada već i slučajnom prolazniku, a kamoli onima koji te prostore koriste svakodnevno. O energetskoj obnovi sportske dvorane slušamo već godinama, ništa. O projektima o proširenju školske zgrade slušamo već godinama, pa ništa. Netko tu skuplja političke bodove na naš račun, a to nije dobro za stanovnike Preloga.
I na kraju, jedna je tema dosta aktualna, nekima i apstraktna, zelena tranizicija. Gdje je tu Prelog?
Idemo redom. Grad Prelog na prvom mjestu, Koprivnica, Krk i Osijek jedina su četiri grada koja su prošle godine dostigla stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljili EU direktive. Prelog drži poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada, a zajedno s Koprivnicom i jedinog koji je uspio ostvariti zacrtani cilj za 2022. i premašiti i 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Prelog uspješno drži poziciju uvjerljivo najnaprednijeg hrvatskog grada kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada. Naravno, sve to zahvaljujući Gradskom komunalnom poduzeću Pre-kom d.o.o. iz Preloga.
Ova godina bila je puna izazova, ali sigurno će biti zabilježena kao godina u kojoj se napokon došlo do konkretnog rješenja za bale u Brezju. Taj problem koji seže 18 godina unatrag gradonačelnik Neven Bosilj naslijedio je od svojih prethodnika, baš kao i sporove koji su uz bale vezani.
– Unatoč svim podmetanjima, lažima, sabotažama, prijavama, političkim igrokazima i smicalicama, uspjeli smo skinuti veliki teret i sramotu koje je Varaždin nezasluženo nosio 18 godina. Kao što sam već rekao, razbili smo mit da se bale ne mogu riješiti. Vlada je odlukom preuzela obavezu financiranja sanacije deponije u punom, stopostotnom iznosu. Dakle, umjesto sufinanciranja od 40 posto kako je prvotno bilo planirano, Vlada, odnosno Fond, to financira sto posto. Međutim, bale mogu krenuti tek nakon potpisivanja ugovora s Fondom – rekao nam je, među ostalim, varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj. Bale su sigurno bile prioritet, ali Grad je ove godine pokrenuo niz projekata. Neki od njih bi doduše već bili u fazi realizacije da se pola godine nije čekao proračun. O projektima, planovima, ali i izazovima koji su pred ovom gradskom vlasti, razgovarali smo s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem ususret proslavi Dana grada.
Ovo je zaista bila turbulentna godina, a više puta ste ponovili da bi se puno toga već odradilo da nije pao proračun.
Da nije srušen proračun i bale bi već bile riješene, ali ne samo bale, već niz drugih projekata. No, potpuno je jasno da je proračun pao zbog sitnih političkih interesa. Nekim gradskim političarima bale su politička hrana. Kad odu bale neki od gradskih političara čija je politička karijera označena otpadom i balama, ostat će bez političkog kisika, više neće imati o čemu pričati i kao takvi će izgubiti smisao političkog djelovanja. Unatoč svemu i svima, stigli smo do cilja. Ovaj uspjeh nije samo uspjeh mene i moga tima. Rekao bih da je to uspjeh brojnih manje ili više znanih pojedinaca koji su bili uključeni u cijeli ovaj proces. Naposljetku, ovo je uspjeh i svojevrsna pobjeda svih građana Varaždina koji su istrpjeli ovih 18 godina političkih gluposti omotanih u bale, ali i živjeli uz ekološku bombu uz sami grad.
Bale su pred rješenjem, ali grad i dalje ima teret sporova.
Upravo zbog tih sporova Grad mora ishoditi bankovnu garanciju. Država i Fond sasvim jasno ne žele na sebe preuzeti odgovornost sporova koji su nas dočekali zajedno s balama. Naslijedili smo sporove vezane za ugovor iz 2008. godine i koncesiju 2013. godine. Samo spor za koncesiju iz 2013. godine je u ovom trenutku s kamatama oko 100 milijuna kuna. Visoki upravni sud je nedavno poništio odluku prethodnog saziva Gradskog vijeća kojom je koncesija stavljena izvan snage. Tu nam prijeti težak mač nad vratom. Dodatno situaciju komplicira i pravomoćna presuda prema kojoj je ugovor iz 2008. između T7 VIS-a i Varkoma važeći. Moja želja je, na čemu radimo već šest mjeseci, da do sjednice Gradskog vijeća 19. 12., kad se bude izglasavao i proračun, dogovorimo jedno sveobuhvatno rješenje svih sporova uz rješenje bala. Kao čovjek, a ne samo kao gradonačelnik, ne bih se osjećao dobro kad ovaj posao ne bih dovršio do kraja, kad bih ostavio nekom budućem gradonačelniku gomilu problema i sporova kakve sam zatekao od prethodnika.
Podsjećam da smo sličnu situaciju imali i u brojnim sporovima vezanim uz zemljišta koje smo uspješno riješili. Nadam se da ćemo uspjeti do te sjednice pronaći i prihvatljivo rješenje, te pripremiti sve potrebne materijale kako bismo konačno riješili i preostale sudske sporove. Nakon toga nam slijedi i potpisivanje ugovora, odnosno stavljanje točke na kraj ove dugogodišnje ružne i neugodne priče. Konkretno, Grad prvo treba ishoditi bankovnu garanciju od 29 milijuna eura, a tek nakon te garancije i potpisanog ugovora s izvođačem se može potpisati ugovor s Fondom.
Želio bih da se sve to odradi do 31. prosinca kako bi konačno nakon 20-ak godina ovaj Grad imao “clean start” u novu proračunsku godinu bez ikakvih mačeva, sudskih sporova nad glavom, bez dubioza i bez nepotrebnih kredita koje će vračati buduće generacije. Izvođač radova je produžio valjanost ponude do 31. siječnja i to je krajnji rok da cijelu ovu priču zatvorimo. Rok za izvođače je 18 mjeseci, ali prema njihovom planu kapaciteti MBO-a za bale su oko 6000 tona mjesečno, što znači da bi oni u roku od 16 mjeseci uspjeli maknuti i obraditi sve bale.
Ove godine imali smo i izvanredne izbore, a moramo priznati da sad imate puno mirniju situaciju u Gradskom vijeću
Izbore su izazvali upravo oni koji su bili protiv konačnog rješenja za bale. Nezamislivo je što se tih dana, tjedana i mjeseci radilo iz tabora naše gradske oporbe, potpomognute i dijelom županijskih političara. Nisu prihvatili niti jedan argument, niti jedan razlog za prihvaćanje rješenja za bale. Njihova opstrukcija je zakočila odnosno odgodila za skoro pola godine neke vrlo važne projekte i odluke. Od vrtića u Hraščici, pa do povećanja plaća za zaposlene u vrtićima, vatrogasce, knjižničare… Zbog izbora se čekalo da se poveća naknada umirovljenicima za uskrsnice i božićnice, besplatni javni prijevoz umirovljenika, besplatni produženi boravak za naše osnovnoškolce… Da je bilo imalo odgovornosti danas bi ono brdo bala bilo prepolovljeno.
Građani su prepoznali tko je u toj priči bio odgovoran i konstruktivan, a kome je na pameti bilo samo podmetanje i politikanstvo. SDP-ova lista koju sam predvodio na tim izvanrednim izborima premoćno je pobijedila i ostvarila povijesno najbolji rezultat stranke u Varaždinu. Sadašnja stabilnost u Gradskom vijeću osigurava nam mogućnost da realiziramo planirane projekte, a rješenja bala je bilo naše najveće obećanje koje je pred realizacijom. I sami znate da nisam klasičan političar, dolazim iz privatnog sektora i u početku mi je bilo jako teško prihvatiti da se neki projekti i planovi jednostavno ne mogu brže realizirati, što zbog politike, što zbog birokracije.
Što se samih sjednica tiče, sjećate se onog folklora početkom prošle godine. Sjednice su trajale i po deset sati jer su neki valjda bili željni pažnje. Ti isti se vjerojatno i dalje potajno nadaju da bi se u samom finalu rješenja za bale nešto moglo okrenuti njima u korist. Svoj ego hrane negativnim pričama i projiciranim iluzijama. Ne mogu razumjeti politiku i političare kojima su oni sami sebi svrha. To nije moj put, to nije moj način razmišljanja i rada. Kad kažem da je Varaždin iznad svih, onda to iskreno mislim i osjećam. Varaždin je bitniji od bilo kojeg političara, bilo koje interesne grupe, od bilo koje stranke ili nezavisne liste.
Često spominjete riječ transparentnost, a bila je ključna i u vašim kampanjama. Što je napravljeno po tom pitanju?
Transparentnost nije samo puka parola. Ona je i stav i proces. Napravili smo aplikaciju Transparentni Varaždin, koja je, siguran sam, među najkvalitetnijim aplikacija transparentnosti u Hrvatskoj. Vide se apsolutno svi računi i bruto-plaće gradske uprave, ali i svih javnih ustanova od 2017. godine do danas.
Nemam razloga bilo što skrivati. Sve stvari vezane uz trgovačka društva, javne ustanove, odluke Grada, su vidljive građanima. Smatram da je to jedino ispravno jer se radi o novcu naših građana koji imaju pravo znati na koji se način troše njihove kune, odnosno sada euri.
Osim transparentnosti u gradskim financijama, i cijeli naš je rad otvoren javnosti. Ostvarili smo naše predizborno obećanje o transparentnosti rada gradske uprave, kako kroz spomenutu aplikaciju, tako i kroz svakodnevni rad. Uostalom, i najveći projekt u našem mandatu, ali i u posljednjih barem deset godina, rješavanje bala je bio potpuno otvoren i javan. Ni u jednom trenutku nisam ništa skrivao, baš naprotiv. O svakom sam koraku u postupku na vrijeme i u potpunosti informirao javnost, svi su dokumenti objavljeni na mrežnim stranicama Grada. Uostalom, i sada kad govorim o preostalim koracima koje je potrebno napraviti do konačnog rješenja to činim otvoreno i javno, bez ikakvih skrivanja ili muljanja. To je jedini ispravni način i građani to prepoznaju.
Pripremate proračun za narednu godinu. Koje bi bile ključne stvari?
Kad radite planove ili projekcije za naredno proračunsko razdoblje prije svega je ključno, ne samo zadržati standard, nego ga nastojati i poboljšati. Pod tim mislim na standard u školama i vrtićima, koji je u odnosu na druge dijelove Hrvatske zapravo nadstandard, ali mislim i na komunalnu infrastrukturu, odnosno uređenja ulica, dječjih igrališta i slično. To je sve ono što traže i trebaju naši sugrađani u samom centru grada, ali i kvartovima i prigradskim naseljima. Zato i imamo participativni proračun koji smo dali na raspolaganje sugrađanima na način da nam svojim prijedlozima i zahtjevima diktiraju na koji način ćemo potrošiti sredstva za te male komunalne projekte.
Što se spomenutih škola i vrtića tiče, podsjetimo da smo prvi u Hrvatskoj uveli zdrave i besplatne obroke u škole, što je kasnije prepoznala i država i odlučila financirati. Tu su i zdravi obroci za naše najmlađe u vrtićima.
Također, osigurali smo sredstva za produženi boravak, imamo besplatne higijenske uloške u osnovnim školama, a studentima smo povećali iznos stipendije i uveli stipendiranje studenata prve godine za deficitarna zanimanja.
Prvi smo u Hrvatskoj osigurali sredstva za zapošljavanje psihologa u školama. I jedan takav nadstandard za koji smatramo da je nužan, nastojimo iz godine u godinu još poboljšati. No, za sve to potrebno je imati sredstva u proračunu.
Proračun se radi za tekuću godinu, a projekcije dvije godine unaprijed.
I onda Vlada krajem godine donese set poreznih mjera, za koje tvrdi da su reforme, a zapravo zadiru u proračune lokalnih samouprava, odnosno potencijalno narušavaju standard svih građana. Grad Varaždin ukidanjem prireza ostaje bez gotovo 4 milijuna eura, a izmjenom neoporezivog dijela dohotka gubi još 1,8 milijuna eura.
Mi imamo ozbiljan proračun koji se ne može mijenjati kako si je Vlada zamislila. No, Vladi unatoč i predizbornim potezima vladajuće stranke koji dobro zvuče na papiru, uspjet ćemo zadržati nadstandard.
Što se velikih projekata tiče, s ministrom regionalnog razvoja i premijerom ovih dana potpisujem ugovor za ITU mehanizam vrijedan 22 milijuna eura, a nakon toga mogu se raspisivati natječaji. U prvom kvartalu ćemo ciljano raspisati natječaj za uređenje Centra kreativnih industrija (nekadašnje kino Dom). Među ostalim tamo će biti multifunkcionalna dvorana, a tu ćemo dobiti i prostor za Pučko otvoreno učilište i coworking places. Imamo pripremljene i natječaje za Varaždinsku kuću, koja treba spojiti Usku i Gajevu ulicu. Također, ide natječaj za konstrukcijsku i statičku obnovu sinagoge koja je obnovljena izvana, a iznutra ju drže skele da se ne raspadne. Potom ide natječaj zajedno sa FOI-jem za Centar za predinkubaciju u pametnoj industriji, Gradska komponenta treba biti od 15-30 posto, a ostatak se financira europskim novcem.
Dalje se planira intenzivno komunalno uređenje grada, kako u centru, tako i u prigradskim naseljima. Kod takvih projekata najbitnija nam je koordinacija između svih izvođača, HEP, Termoplin, Varkom i ostali, a bitno je da se sljedećih 10 godina te ulice ne diraju i ne raskopavaju.
Pred kraj godine počinje uređenje na Belim kipima te također početni radovi za projekt uređenja parka sa šumom na rijeci Dravi. Riječ je o projektu InterACT Green koji je odobren u Bruxellesu, pa će za tu svrhu Grad dobiti bespovratnih 80 posto od ukupno 5,1 milijun eura, koliko je ukupna vrijednost projekta. Projekt će se realizirati u suradnji s građanima koji će nam dati svoje prijedloge.
Što se tiče velikih projekata koje radimo s državom, tu je energetska obnova Starog Grada vrijedna milijun eura, kao i gradnja državnog arhiva, a izgraditi će se i dva rotora umjesto semafora na ulazima u grad iz smjera Maribora i Ivanca.
Od tekućih projekata, tu je i završetak dječjeg vrtića u Hraščici, koji bi trebao biti gotov do jeseni, zajedno s popratnim igralištem. U planu je i postavljanje polupodzemnih spremnika, koji imaju za cilj pravedniji sustav naplate za otpad. Pred nama je i natječaj za zamjenu voznog parka Čistoće, a u planu je i nabava šest električnih autobusa, ali čekamo da država objavi taj natječaj.
U planu je izgradnja tribine NK Varteks u Hraščici, a cilj je da to bude klub gdje će se kaliti talenti za NK Varaždin. Želimo stabilnog prvoligaša i drugoligaša gdje bi se talentirana djeca kalila te se više ne bi morala slati u Međimurje ili čak Dugopolje kao do sad.
U Gojancu ćemo urediti njihov objekt na nogometnom igralištu koji ima i društvenu namjenu za to naselje.
Pripremamo i projekt rješavanja Balona 1 u Graberju, želimo zajedno sa Županijom tamo napraviti čvrsti objekt, odnosno dvoranu.
Tu je i projekt kamere za nadzor prometa u centru. One će bilježiti registracije dostavnih vozila i svih vozila koja ulaze u centar. Bit će povezani sa sustavom MUP-a i automatski će se generirati kazne onima koji neovlašteno ili izvan vremena ulaze u centar grada.
Naravno, među ključnim projektima je i Kućanska rampa. Čekamo da DKOM odluči o žalbi i nadam se da ćemo do nove godine potpisati ugovor za izradu glavnog projekta. Onda bi krajem druge godine išao natječaj za izvođača radova. Time bi se napokon krenulo u rješavanje problema Kućanske rampe.
Ima tu još niz projekata, kao što je zamjena za led rasvjetu na svih gotovo 7000 rasvjetnih stupova, pa solarne elektrane na svim osnovnim školama, gradnja novog POS naselja iza Konzuma kod Groblja… Svim tim projektima je cilj da imamo stabilan i razvojan proračun, a da naši sugrađani budu zadovoljni i imaju standard kakav zaslužuju.