Povežite se s nama

U fokusu

DONOSIMO Evo kako je bilo na sučeljavanju kandidata za varaždinskog gradonačelnika

Objavljeno:

- dana

UOČI IZBORA

Svih sedmero kandidata za varaždinskog gradonačelnika te većina kandidata za njihove zamjenike okupili su se sinoć u kinu Gaj na javnom sučeljavanju u organizaciji Varaždinskih vijesti i VTV-a.

Svatko je na početku od moderatora Ivice Kruhoberca dobio tri minute za predstavljanje svojeg programa za razvoj gospodarstva u Varaždinu, što je istaknuto kao najvažnije područje u gradu u kojem je zaposlenost relativno visoka, ali su plaće ispod državnog prosjeka.

Nakon toga je sedmero kandidata i njihovih zamjenika predstavilo svoje programe i viziju razvoja komunalnog gospodarstva, kao i javne uprave te na kraju obrazovanja, kulture i sporta.

Sučeljavanje se odvijalo na način da je svaki kandidat uvodno govorio po dvije minute o svakoj od tema nakon čega su krenule replike, a na kraju su uslijedila i pitanja novinara.

U nastavku donosimo tijek jučerašnjeg sučeljavanja po temama.
 

RAZVOJ GOSPODARSTVA

Ivan Čehok (nezavisni)

Svaka gospodarska politika ovisi prije svega o politici obrazovanja i, naravno, komunalnoj infrastrukturi. Mi smo, nažalost, izgubili korak sa svijetom, jer nismo napravili informatički kampus koji je danas pretpostavka Tehnološkog parka. Sve što se događa sa zaostajanjem Aglomeracije je sramotno, odmah treba pokrenuti izgradnju kanalizacijsko-kolektorske mreže te krenuti u izgradnju zona Jalkovec i Brezje. Nažalost, Varaždin nema vremena. Ako hoćemo dobiti EU sredstva za financiranje zona moramo se javiti do 20. srpnja, a ako se hoćemo javiti za Tehnološki park, moramo to učiniti do 20. lipnja. Moramo napraviti dobar Tehnološki park s 1.200 mladih inženjera, trebamo njegovati varaždinsko obrtništvo, a jako je važno da imamo jaču gospodarsku diplomaciju te definitivno predstoje veća ulaganja u turizam i industriju usluga.

Rajko Dondur (Živi zid)

Hitno treba djelovati. Neću skupljati poene na obećanjima, koja se ne mogu ostvariti. Budući da je Varaždin grad s visokoobrazovanim kadrovima iz područja informatike, inženjerstva i tehnologije poticat ćemo vlastite snage i inovativnost, privlačit ćemo najbolje i nagrađivane inovatore iz cijele Hrvatske kako bi svoju proizvodnju razvijali u Varaždinu. Poticat ćemo domaću industriju koja se bazira prvenstveno na izvozu, a od niskoprofitabilne, izrabljivačke industrije, koja ne cijeni marljivost i znanje naših radnika, napravit ćemo odmak. Pružat ćemo podršku poduzetnicima, posebno mladima koji stvaraju novu vrijednost kroz povoljnije kreditiranje. Naravno, pružat ćemo stručnu podršku u cilju iskorištavanja sredstava iz EU na vrijeme, točnom i pravilnom dokumentacijom.

Damir Habijan (HDZ)

Grad Varaždin ne može biti poslodavac i nitko ne može ispred Grada obećavati povećanje plaća te da će zapošljavati. Nova gradska uprava mora stvoriti uvjete za dolazak investitora. Ovdje se zadnjih 10-ak godina razvija radno-intenzivna industrija zbog čega je Varaždin grad s visokom stopom zaposlenosti, ali moramo biti svjesni da ona generira ispodprosječne plaće. To treba promijeniti. Mi smo zacrtali razvoj IT industrije, zelene industrije, logistike. Grad Varaždin je, geostrateški gledano, idealan za poziciju logističkog centra. Moramo raditi i na razvoju studijskih programa, prema potrebama gospodarstva, jer nema potrebe stvarati radnu snagu koja je na burzi. Nažalost, četiri tisuće ljudi iz Varaždina svakodnevno odlazi u Zagreb na posao, a svakodnevno napuštaju i Hrvatsku te odlaze u Njemačku i Finsku.

Ladislav Ilčić (Hrast)

Nedavno je objavljeno da je Varaždin najpogodniji za život. Međutim, ljudi koji ovdje žive je premalo. Broj djece je pao za 25 posto, a mladi i sposobni ljudi nisu se počeli iseljavati samo u inozemstvo, nego u Trnovec, Sračinec i susjedne općine, gdje su mogli povoljno riješiti svoje stambeno pitanje. Varaždin je premalo činio za ljude. Nije Grad gospodarski subjekt, nego stvara uvjete. Ključno je ulagati u ljude. Ako uspijemo zadržati mlade visokoobrazovane poduzetne ljude, oni će sami otvarati radna mjesta, dizat će gospodarsku situaciju. Previše se zadnjih godina u infrastrukturu ulagalo, a premalo u ljude. Što se tiče investicija, vjerujem da imamo najjači tim za nove tehnologije.

Alen Kišić (SDP-HNS-HSS-HSU)

Srednjoročno i dugogoročno moramo poraditi na boljoj aktivaciji gospodarske zone Brezje. Tehnološki park može promijeniti Varaždin da više ne bude grad radno-intenzivne industrije, a kratkoročne mjere zahtijevaju bolje kreditne linije te garantne fondove. Treće, Odjel za gospodarstvo mora biti puno aktivniji i privlačiti investitore. Grad može stvarati okvire kako bi plaće porasle na 4.000 do 5.000 kuna, a ne da su kao danas od 2.500 do 3.000 kuna. Imamo 1.322 registriranih obrta i kroz subvenciju parkiranja, primjerice, možemo puno više napraviti kako bi podigli centar i pomagali gospodarstvu kroz indirektne mjere.

Natalija Martinčević (Reformisti)

Naš najvažniji resurs su europski fondovi, po čijem smo korištenju na samom začelju u Hrvatskoj. Na tome svi drugi grade svoj rast i razvoj. Moramo osnovati “Centar za investicije“ u kojem će investitori u roku od 24 sata dobiti sve informacije, a u roku od sedam i sve dozvole za investiranje, pri čemu bi Centar vodio projekte. To uključuje i gospodarsku diplomaciju, jer mi danas ne zapravo ni ne znamo koji su potencijali Varaždina. U Gospodarskoj zoni Brezje nećemo graditi skladišta koja ne zapošljavaju ljude. Tu će biti oaza zelene energije uz angažiranje visokoobrazovanih ljudi. Upravo će djelatnosti i zapošljavanje visokoobrazovanih biti uvjeti za poticanje onih koji će investirati u zonu Brezje.

Vlado Sevšek (nezavisni, Liga za Varaždin)

Gospodarska situacija je jako loša, jer je gospodarska klima katastrofalna. Jedan od naših ciljeva je privlačenje investicija od najmanje 700 milijuna kuna. Da bismo to postigli, nužno je prije dolaska investitora, posebno onih iz inozemstva, ukloniti balirani otpad na ulazu u grad. To je jedna od temeljnih pretpostavki za razvoj. Naravno da taj teren treba sanirati i potom izgraditi infrastrukturu kako bi se na tom mjestu izgradili pogoni u kojima ćemo zapošljavati ljude. Važno je istaknuti da nema razvoja ako ne smanjimo prirez. Prirez ćemo smanjiti za 10 posto, a ukinut ćemo sve parafiskalne namete  koje možemo, ukinuti sve birokratske prepreke koje stoje na tom putu da stvorimo nešto što će omogućavati ozbiljan razvoj grada. Naravno, jedna od temeljnih pretpostavki za sve to je obrazovanje.

RASPRAVA

Ladislav Ilčić: Želim shvatiti gospodina Kišića koji ima lijepe ideje, ali je SDP bio na vlasti zajedno s HNS-om, pa me zanima zašto onda te ideje nisu realizirali? Možda ste imali problema, jer ste iz Ludbrega, pa vas zločesti Varaždinci nisu htjeli slušati.

Alen Kišić: Baš je zgodno da vam u kampanji govore da ste iz Ludbrega i da imate puno kila. Što se tiče vašeg pitanja, vi ste podržavali ste Karamarka, a onda ste podržavali Plenkovića. Prije mene je bio netko drugi u gradskom SDP-u.

Damir Habijan: Kad je u pitanju broj obrta, moram ispraviti gospodina Kišića, jer je situacija puno gora. Imamo svega 700-tinjak obrtnika na gradskom području.

Alen Kišić: Iznio sam zadnji podatak o broju obrta na području Varaždina i desetak općina.

Denis Čupić: Moram vam reći da općine ne spadaju pod Grad Varaždin.

Davor Patafta: Ovako vam političari razgovaraju o gospodarstvu i, čim se počelo pričati, već su se počeli svađati. Činjenica da je u Varaždinu prirez 10 posto dokaz je nesposobnosti gradske uprave. Nebitno je iz kojeg je kraja gospodin Kišić, ali je to bliže Koprivnici u kojoj je prirez 0 posto. I u Samoboru je prirez 0 posto. Taj Grad ima manje stanovnika od Varaždina, ali veći prihod od poreza na dohodak, iznosi 110 milijuna kuna.

Alen Kišić: To što ćete vi smanjiti prirez za 10 posto je strahovito velika svota i vjerojatno će vašim radnicima, koji su na minimalcu, strašno pomoći. Živim godinu i pol u Varaždinu, ta priča vam ne drži vodu. Ako je to jedini problem, onda problema nemam.

Natalija Martinčević: Gospodin Kišić završava svoj mandat kao dožupan, ali sa županom Štromarom prije izbora ne reže nikakve vrpce i otvara objekte, jer ništa nisu napravili, pa nemaju što otvoriti.

Ladislav Ilčić: U politici je jako važno lučiti bitno od nebitnoga, ali je bitno da znamo snositi odgovornost. Ne bih htio da se bježi od toga.

Davor Patafta: Brezje ima 900.000 kvadrata, a smeće je na pet posto te površine. Današnji političari su mogli te tvrtke dovesti u cijelo Brezje. Međutim, ljudi moraju imati povjerenje. Dovedite investitore i pitajte ih imaju li povjerenje u političare u zadnjih 12 godina? Kako bi imalil povjerenje u gospodina Čehoka ako je bacio otpad nasred Brezja?

Alen Kišić: Slažem se s gospodinom Pataftom da treba dovesti investitore, ali nisam dosad bio na vlasti.

Davor Patafta: Vidjeli ste da, kad političari govore o projektu, on propadne. Timovi u Gradu se moraju fokusirati na Tehnološki park, kao i na to da dovedu srednje i malo poduzetništvo te da u zonu Brezje dođu nove tvornice. U Njemačkoj 80 posto BDP-a stvara malo i srednje poduzetništvo, to su tisuće djelatnosti. Mi u Varaždinu imamo deset djelatnosti, a svi skupa nismo svjesni koliko različitih djelatnosti bi moglo doći u ovamo, a što bi diglo prosječne plaće.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Rajko Dondur: Varaždin je došao u situaciju da se borimo s balama, s ekološkom bombom. Jedna gradska vlast je problem stvorila, a druga ga je povećala, svoj posao nisu obavljali kako treba. Problem nije bio u tehnologiji, nego u tome što su svi sudionici željeli enormno zaraditi. Problem bala ću riješiti u roku od godine dana, a to tvrdim zato jer imamo stručnjake s međunarodnim iskustvom koji to mogu riješiti. Jedan od ključnih problema u Varaždinu su i neusklađeni prostorni planovi. Jedan dan u tjednu organizirat ću poslijepodnevno radno vrijeme svih gradskih službi i poticat ću uštedu energije.

Damir Habijan: U programu smo dali iskreno, realno i održivo rješenje. Prvo treba raskinuti koncesiju iz 2013. godine, za koju Ministarstvo i Fond govore da je nezakonita, a na kojoj je bivša vlast SDP-HNS inzistirala. Ni danas mi nije jasno zašto. U razgovorima s resornim ministarstvom i Fondom za zaštitu okoliša jasno je dano do znanja da je financiranje moguće u iznosu od oko 70 posto. Moramo biti iskreni i reći da će određena sredstva iz gradskog proračuna morati izdvojiti. Rješenja od 0 kuna i rješenja za koja se kaže da ćemo čuti na drugoj sjednici Gradskog vijeća doista su neozbiljna. Pet dana je do izbora. Mislim da birači sad odlučuju za koga će glasovati i sada žele čuti rješenja. S druge strane, projekt Aglomeracije je definitivno doveden u pitanje, znamo svi zašto. U nekoliko navrata smo tražili da Uprava Varkoma podnese ostavku. U stambenim zgradama je veliki problem parkiranja, to treba riješiti. Prostorno planiranje je također veliki problem. Imamo Grabanice, primjerice, ali to naselje nema nikakvih sadržaja.

Ladislav Ilčić: Hrvoje Zekanović iz Hrasta je bio jedan od ključnih ljudi koji su u Šibenik doveli 73 milijuna kuna europskog novca za različite komunalne projekte, koji su povezivali kulturu, urbanizam, ali i promet. Ti projekti jako puno pomažu Gradu Šibeniku. Puno projekata se može riješiti na taj način. S druge strane, raspravljao sam puno puta u Gradskom vijeću o balama. Koncesija ne samo da je nezakonita, nego je i neostvariva. Kapacitet odlagališta u Davoru je premali da bi se zbrinule sve te bale. I slažem se s tim da mora postojati interes kod Fonda za sufinanciranje. Meni zapravo uopće nije jasno što se događalo zadnjih pet godina. Isto tako, moram iskreno reći da mi za komunal i infrastrukturu iz proračuna mislimo davati manje nego je dosad. To možda nije popularno, ali zaista mislimo da voditi brigu o Gradu značiti voditi brigu o ljudima.

Alen Kišić: Koncesija očito nije rješenje za bale, a mi ćemo rješenje predložiti na drugoj, trećoj sjednici Gradskog vijeća. Tražit ću ruku suradnje i pružiti je gospodinu Habijanu, upravo oko pomoći koja je obećana u razgovoru s resornim ministarstvom.  

Natalija Martinčević: Od Vlade sam kao saborska zastupnica tražila da se u državnom proračunu osigura 30 milijuna kuna za rješavanje bala, no župan Štromar je to onemogućio, najavio da će on to riješiti i još me je prozivao da ne znam matematiku. Koncesija je neodrživa i treba hitno raspisati natječaj za novu, pri čemu Ministarstvo treba dati upute kako koncesija treba izgledati. Uz to, moram izdvojiti dva nova projekta iz svojeg programa, a to je novo osvjetljenje Grada Varaždina, posebno osvjetljenje gradske jezgre i bedema Staroga grada. Već su ostvareni kontakti s Ministarstvom kulture, koje će to financirati i to će biti nova turistička atrakcija. Drugo je solarna rasvjeta po cijelom gradu, što je ekološki i štedljivo.

Davor Patafta: Gospodine Ilčić, u zajednici ponuditelja je bila i tvrtka Eko flor koja je imala oko 20 ugovora u RH. Zajednica ponuditelja je tužila Grad po prijedlogu bivše vlasti za 80 milijuna kuna u punom iznosu, a gospodin Habijan je iznio da odšteta može biti oko 40 milijuna kuna. Ako ćete koncesiju raskinuti, onda trebate znati da su i gradski odvjetnici na Gradskom vijeću rekli da Grad jako loše stoji te da će spor vjerojatno izgubiti. Nitko nije rekao da će u rješavanje problema uključiti struku, a upravo to mi ispred Lige za Varaždin. Pozovite struku da se takve gluposti više ne događaju, da Grad raspisuje koncesiju za posao koji je u nadležnosti Varkoma. Varkom je po rješenju inspekcije vlasnik tog otpada. Ako je to jednokratan posao, onda to nije koncesija. Koncesija se daje za trajni posao, a ne za jednokratni. Apsurd je to što je Grad napravio i za što će, nažalost, morati platiti odštetu ili se dogovoriti sa zajednicom ponuditelja. Istovremeno bih htio spomenuti, s obzirom da neki spominju da će bale negdje odvesti, sindrom „ne u mojem dvorištu“ koji će se prije ili kasnije će se javiti. Mi tražimo da se taj otpad obradi, u ovom MBO postrojenju ili u postrojenju u Austriji ili Sloveniji, da se napravi novi natječaj ako već nitko neće postići kompromis s ovim koncesionarom.

Zlatan Avar: Grad poželjan za život, naziv je inicijative koju smo uputili pred Gradsko vijeće. Svi su digli rukice u zrak, ali nitko to nije shvatio ozbiljno. Zalagat ćemo se za to da u gradu više nema prljave industrije. Nema kupovine MBO-a od Piškornice, to je u našem programu. Što se tiče bala, one mogu krenuti već u ljeto, prema informacijama s kojima raspolažem. Komunalni problem nisu samo bale. Kad idete po prigradskim naseljima, onda vidite da je kanalizacija završena na pola, ne postoje nogostupi ili su vrlo nekvalitetni. Djeca hodaju po cesti i sreća je da nitko nije stradao. Tu je prometna uređenost, biciklističke staze,… Važna stvar je povezivanje gruntovnice i katastra. A na ono na što je prošla gradska vlast trošila tri do četiri kune, trošit ćemo jednu. Svi dobro znamo koliko su se preplaćivali radovi.

JAVNA UPRAVA

Alen Kišić: Nitko dosad nije od mene čuo koliko će biti upravnih odjela u Gradu, a kamoli tko će ih voditi. To će Kišić znati poslije izbora. Hoće li se broj zaposlenih smanjiti za 30 posto, neću iznositi. To su ljudi, nemojte se s time igrati. Naravno, imat ćemo Upravni odjel za kulturu.

Natalija Martinčević: Uprava mora biti manja, jeftinija i učinkovitija. U novoj organizaciji gradske uprave dvije važne stvari su Centar za investicije te Odjel za EU fondove, koji će se baviti gradskim projektima, ali će biti i podrška poduzetnicima. Najveći resurs za uštedu su gradske tvrtke. Promjena broj jedan su kadrovske promjene u Varkomu. Kad je Termoplin u pitanju, nema prodaje. Štoviše, Grad mora preuzeti upravljačka prava.

Vlado Sevšek: Grad je konkurentan ako ima učinkovitu gradsku upravu, odnosno učinkovite gradske službenike. Prvo što moramo napraviti je ujediniti sve te službe na jednome mjestu, opremiti ih i smanjiti broj zaposlenih za najmanje 10 posto. Potom od njih treba tražiti sve što treba da bi Grad bio učinkovit, da bi građani bili zadovoljni, kao i poduzetnici. Moramo omogućiti da svaki zahtjev može biti apliciran elektronički, moramo omogućiti da ljudi u službama budu ljubazni, kao i to da, kad netko nekoga nešto pita u tim službama, da mu se odgovori, a ne da ga se otpremi bez odgovora i bez znanja kad može očekivati odgovor. Zahtjevi moraju biti obrađivani, moraju biti rješavani na vrijeme i na način da građani i gospodarstvenici osjete zadovoljstvo. U tom smislu uvest ću i slušanje telefonskih razgovora.

Ivan Čehok: Jasno je da se katkada male organizacije učinkovitije, kad se svi dobro poznaju. Tako je bilo kad sam vodio gradsku upravu. Nažalost, ona je danas preglomazna. Primjer je dogradnja svih sedam gradskih škola s dvoranama koju je vodilo i dovršilo pet ljudi. Ova vlast u šest godina vlasti nije uspjela jednu pseću kućicu napraviti. Apsolutnu depolitizaciju trebamo. Ljudi koji imaju rezultate će ostati, a oni koji nemaju, morat će otići. Treće, moramo smanjiti servis te spojiti gradske ustanove. Tu ćemo štedjeti. Ali sva uprava mora biti proaktivna, ne smije se dogoditi da u šest godina ne realiziramo nijedan EU projekt.

Rajko Dondur: U Varaždinu je jasno izražen problem korupcije i klijentelizma u gradskoj upravi. Naš glavni cilj je stati na kraj političkoj trgovini, koje su dosadašnje vlasti provodile. Gradska uprava ne smije biti u službi nezasitnih i svemoćnih tajkuna.

KULTURA, SPORT, OBRAZOVANJE

Ladislav Ilčić: Kao gradski vijećnik sam se izborio za besplatne udžbenike, kao i za dječje božićnice.  

Alen Kišić: Smanjit ćemo cijenu gradskog vrtića za 150 kuna te uvesti besplatno učenje stranog jezika u vrtićima. Imamo nedopustivu situaciju da 170 djece čeka na vrtić. U osnovnim školama ćemo preslikati ono što smo radili u Županiji. U kulturi je ključno poticati izvrsnost u kulturi, masovnost nije ključna.

Natalija Martinčević: Gospodine Kišiću, uporno reciklicirate Čačićeve projekte. U našem program je izgradnja dva nova vrtića, zatim obnova svih vrtića, jer neka djeca spavaju pod azbestnim pločama.

Vlado Sevšek: Ulaganje u obrazovanje danas daje efekte za deset, 15 godina, ali naravno da ne možemo čekati. Moramo obratiti pažnju na ulaganja već u dječje vrtiće, preko osnovnih škola, srednjih škola i fakulteta. Nužno je uvesti topli obrok za svu djecu kojoj je potrebno. Sveučilište Sjever moramo preseliti u Varaždin, grad mora biti sveučilišni centar. Imamo FOI, Geotehnički fakultet, moramo sve te institucije spojiti s gospodarstvom. U sportu puno želimo napraviti u području nogometa, tenisa, atletike, na području mnogih drugih sportova. Dravu želimo revitalizirati.

Ivan Čehok: Najbitnije je predškolsko obrazovanje, a tu smo najmanje učinili. Odmah ćemo to pokrenuti. U ljeto ide vrtić u Koprivničkoj u rekonstrukciji. Nećemo smanjiti cijenu prije nego uredimo vrtiće, nego nakon toga. OŠ imaju dobre uvjete, treba nastaviti s projektom jedne smjene, odnosno škole otvorenih vrata. Sveučilište Sjever nove programe treba, ne studij novinarstva, ali treba, primjerice, studij prehrambene tehnologije. Podržavat ćemo neovisno stvaralaštvo, više gledati umjetnike, nego na institucije. U sportu je nužna pravednija raspodjela novca, uvijek treba ići na mlade i na sportaše koji odlaze na natjecanja.

Rajko Dondur: U škole treba uvesti kvalitetniju prehranu, pri čemu treba koristiti naše OPG-ove. U sportu treba financirati kvalitetne sportaše i u njih ulagati.

Damir Habijan: Potrebna je izgradnja novih vrtića, ali prethodno je nužno podijeliti Dječji vrtić na dvije ustanove. Osnovne škole imaju zadnjih godina oko 450 prvašića, pa je pitanje ima li potrebe za novom školom ili je bolje napraviti novu mrežu. Što se tiče Sveučilišta Sjever, mi smo predlagali da sjedište bude u Varaždinu, a što se kulture tiče, osnovat ćemo Upravni odjela za kulturu.

Dubravka Lekić: Za vrtiće i škole puno je mogućnosti povlačenja novca iz EU fondova. Možemo po milijun kuna godišnje povući za prehranu. Naša ustanova je uspjela iz EU fondova povući 10 milijuna kuna.

Davor Patafta: Iz proračuna se oko 10 do 11 milijuna kuna izdvaja za sport. Smatramo da se taj iznos treba podići na minimalno 15 milijuna kuna i da treba utvrditi jasnije kriterije raspodjele sredstava. Do današnjeg dana nema jasnih kriterija koliko koje godine u koji sport odlazi. Po stranačkim ključevima se određuju voditelji. Treba odrediti jasne kriterije koliko će se za koji sport izdvajati.

 

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Ovogodišnji Špancirfest posjetilo je 230.000 ljudi, spasili ga domaći gosti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Turistička Zajednica Grada Varaždina u utorak, 21. rujna, izvijestila je javnost o rezultatima 23. Špancirfesta.

Naime, ovogodišnji Špancirfest posjetilo je 230.000 ljudi što je 70.000 manje nego rekordne 2019. godine.

No, budući da su za promociju samog festivala imali samo dva tjedna, rezultatima su iz TZ Grada Varaždina i više nego zadovoljni.

Broj turističkih dolazaka za vrijeme trajanja ovogodišnjeg festivala, registriranih kroz sustav eVisitor, samo je 15 % manji nego u rekordnoj 2019. godini, dok je pad u broju noćenja značajno manji i iznosi tek 5 % .

Prema dostavljenim službenim podacima, ukupni turistički promet u trgovini i ugostiteljstvu, uključujući i smještaj za vrijeme ovogodišnjeg Špancirfesta iznosio je 72.163.000 kuna, što je 6,94 %  više nego 2019. godine, kada je taj iznos bio 67.481.000 kuna.

Što se strukture gostiju tiče, u dolascima i noćenjima i dalje prednjače domaći gosti, no nisu zakazala ni tradicionalna tržišta Špancirfesta: Njemačka, Poljska, Italija, Slovenija i Austrija.

– Špancirfest je uspješan prije svega zbog timskog rada cijelog niza osoba, službi, institucija, ustanova i partnerskih poduzeća. Festivala, ovih optimističnih brojki, ali i nebrojenih trenutaka sreće koje posjetitelji, izvođači i organizatori dožive na njemu, ne bi bilo bez podrške, prije svega, Grada Varaždina, Hrvatske turističke zajednice, Varaždinske županije te sponzora, od kojih su neki uz festival od samih početaka. U organizaciji festivala pomogli su i djelatnici Javne vatrogasne postrojbe grada Varaždina, PU varaždinske, Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, Čistoće, Parkova i brojni drugi – istaknula je Jelena Toth, direktorica TZ Grada Varaždina.

Nastavite čitati

U fokusu

U Varaždinskoj županiji dosad popisano 16,4 % ili 27.064 osoba

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Do danas ujutro, 21. rujna, u Varaždinskoj se županiji samopopisalo 27.064 osoba, naglasio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak na današnjoj konferenciji za medije održanoj nakon radnog sastanka sa ravnateljicom Državnog zavoda za statistiku Lidijom Brković.

– Prva faza popisivanja stanovništva traje do 26. rujna, a potom izlaze na teren popisivači i ta će druga faza popisa trajati od 27. rujna do 17. listopada. Na području Varaždinske županije u popisivanju je angažirano 327 popisivača, četiri kontrolora, osam instruktora i dva koordinatora. Uz to, prisutni su i članovi županijskih povjerenstava, ispostava i popisnih centara te oko 50-ak osoba uključenih u provedbu popisivanja. Možemo reći da je u popis stanovništva na području Varaždinske županije uključeno oko 420 osoba. S obzirom na to da smo u prvoj fazi samopopisivanja, do danas ujutro popisalo se 27.064 osoba, odnosno 16.4 %, dakle skoro svaki šest građanin ove županije. Ispred nas su Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija, Istarska i Zagrebačka, stoga pozivam sve sugrađane da se samopopišu. I ja sam iskoristio tu mogućnost, samopopisao sam se još prošli tjedan – otkrio je župan Stričak.

Ravnateljica DZS-a Lidija Brković naglasila je da se u Hrvatskoj trenutno popisalo više od 720.000 osoba putem sustava e-građani te da su „više nego zadovoljni“.

Osvrnula se i na pojavu lažnih popisivača kojih zasad u Varaždinskoj županiji nije bilo, no u drugim županijama „operiraju“ po kućama ili stanovima predstavljajući se kao službene osobe. Stoga, na upit kako prepoznati prave popisivače, Brković odgovara:

– Nažalost, pojavili su se lažni popisivači i imali smo par nemilih situacija, koliko je meni poznato u Zagrebi i Rijeci. Građani moraju znati da naši popisivači na teren izlaze idući tjedan, tek 27. rujna, i prije toga se nitko ne smije predstaviti kao popisivač. Naši će popisivači biti prepoznatljivi, svi imaju službene akreditacije s logom Zavoda i potpisom, imenom i prezimenom. U potpunosti smo napustili papirnate obrasce, stoga svi imaju i prijenosna računala. Tu su i naše maske i majice s logom i potpisom – objašnjava ravnateljica DZS-a, koja je upozorila sve građane da budu dodatno oprezni.

Nadalje, dala je odgovor na pitanje što ako netko pogriješi s unosom podataka, mogu li se podatci naknadno ispraviti.

– Jedom kad se popisnica zaključa više nema izmjene podataka i to je nešto o čemu cijelo vrijeme komuniciramo s javnosti. Zbog toga je dozvoljeno da popisnica bude otvorena tijekom cijelog trajanja popisivanja, dakle, ako niste sigurni u neke podatke, popisnicu možete držati otvorenu tijekom cijelog trajanja popisivanja stanovništva i završit je onoga trena kada ste sigurni da ste je dobro popisali – naglašava Brković.

Odgovorila je i na sljedeći slučaj – što učiniti ako osoba nije kod kuće, a popisivač pokuca na vrata?

– Popisivači su dužni obilaziti kućanstva u više navrata i ako vas ne pronađu kod kuće ostavit će vam poruku da su bili i kontakt podatke na koje im se možete javiti i dogovoriti kad vama najviše odgovara da dođu i preuzmu šifru. Ako znate da vas neće biti doma dan-dva, šifru možete i zalijepiti na vrata ili je dati susjedu koji će to učiniti umjesto vas. Šifra se ne može zloupotrijebiti već je nama dokaz da se kućanstvo samopopisalo – zaključuje Brković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje