Povežite se s nama

U fokusu

Suosnivač prvog hrvatskog Bitcoin portala na FOI-ju: iskustva iz inozemstva su važna, no ostajem u Hrvatskoj

Objavljeno:

- dana

– Mislim da su Erasmus programi razmjene jedna od najvažnijih stvari za studente.

Kad boravite u drugim zemljama i upoznate studente iz svih zemalja, različitih kultura i ideja prošire vam se vidici i shvatite koliko je svijet veliki, nudi puno prilika i mogućnosti. Mi smo uzeli znanje i vratili se u Hrvatsku i pokušavamo napraviti super priču u “tuzemstvu” – rekao je Luka Klancir, bivši student FOI-ja i jedan od osnivača prvog hrvatskog Bitcoin portala, digitalne valute koja je u zadnje vrijeme jako popularna.

“Šteka” dolazna mobilnost

Luka je uz brojne druge goste danas u sklopu Dana međunarodne suradnje održao predavanje “Od Erasmusa do vlastitog poduzeća” kako bi motivirao studente da se prijave za Erasmus programe, a njegova je priča započela s Erasmus razmjenom na Karl Franzens sveučilištu u Grazu.

Luka Klancir, bivši student FOI-ja i jedan od osnivača hrvatskog Bitcoin portala

– Počeo sam studirati 2011. godine i oduvijek sam tražio dodatne stvari koje mogu raditi uz studij i tu mi je dosta pomogao Dan međunarodne suradnje i Erasmus projekti. Zajedno s kolegom otišao sam u Graz. Kad sam se vratio počeo sam raditi na nekim svojim projektima iz kojih je na kraju nastala moja tvrtka u kojoj trenutno radi petero ljudi, svi s FOI-ja, te hrvatski Bitcoin portal. Stvorio sam super tim, tvrtku koja radi naveliko i ostajemo u Hrvatskoj – rekao je Luka danas u Varaždinu.

Iako Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržava projekte razmjene, Marko Košiček, glavni savjetnik iz Ministarstva upozorava kako se znanstvenici i institucije slabo prijavljuju za Erasmus programe.

– Kada gledamo Erasmus općenito naša uspješnost je 12 posto i nešto je niža od europskog prosjeka koji iznosi 13,5. Prema istraživanju kojeg smo proveli o tome zašto naši znanstvenici nisu zaintresirani za Erasmus,  jedan od odgovora je bio da su nedovoljno informirani, a drugi da da imaju strah od neuspjeha, odnosno velike konkurencije, što je u neku ruku dobro jer to je i cilj europskih projekata: odabrati najbolje. Hrvatska mora poraditi i na mobilnosti studenata, posebno u dolaznoj fazi, u čemu smo trenutno dosta slabi, odnosno još uvijek smo relativno neprivlačni za strane studente koji bi došli u Hrvatsku – rekao je glavni savjetnik u Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Glavni tajnik Ministarstva Marko Košiček i dekan FOI-ja Neven Vrček

Da se treba puno truditi da studenti iz inozemstva dođu u Hrvatsku potvrdio je i dekan prof. dr. sc. Neven Vrček.

– FOI već godinama radi na podizanju međunarodne mobilnosti, no to je proces koji ne može ići brzo jer treba stvoriti preduvjete da bi strani studenti uopće mogli biti kod nas, od smještaja do kolegija na stranim jezicima. Iako se treba jako puno truditi da dobijete studente i da naši odu u inozemstvo, mogu reći da polako u tome uspijevamo. Ovdje dana imamo goste iz Francuske, Amsterdama i Slovačke. Sve su to ljudi koji žele da naši studenti dođu k njima, ali i da njihovi studenti dođu k nama, pa ćemo tako u idućoj akademskoj godini imati 15-ak studenata iz Francuske – najavio je prof. dr. sc. Vrček.

Prodekanica za znanstveno-istraživački rad izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep ističe kako su na FOI-ju zadovoljni trenutnim brojem aktivnih projekata u području međunarodne suradnje.

– Ako gledamo statističke podatke od prošle akademske godine, FOI je sudjelovao u 41 projektu, što je izuzetno veliki broj s obzirom na broj zaposlenika. Od 150 zaposlenika čak 80 ih je uključeno u različite europske i domaće projekte, s time da smo posebno ponosni da ukupan budžet tih projekata koji iznosi oko 60 milijuna eura, od čega FOI-ju pripada 2,6 milijuna eura. Što se tiče međunarodne suradnje, prošle godine smo revidirali naše Erasmus partnerske ugovore i trenutno imamo 20 aktivnih za mobilnost studenata i nastavnika. Posebno smo ponosni što svake godine povećavamo broj profesora i studenata koji odlaze u inozemstvo i koji dolaze k nama. Stoga nam je želja kroz Dan međunarodne suradnje još više informirati naše studente o svim mogućnostima koje Erasmus pruža našim studentima i profesorima da odu u naše partnerske institucije u inozemstvo, a onda vrate stečeno znanje na fakultet – rekla je prodekanica za znanstveno-istraživački rad.

U sklopu ovogodišnjeg 11. Dana međunarodne suradnje održane su brojne radionice i predavanja. Predstavljena su partnerska sveučilišta iz Francuske, Slovačke, Španjolske, Slovenije i Rumunjske, a cijeli tjedan u Varaždinu su boravili nastavnici iz Kirgistana, njih 20-ak. Za nastavnike FOI-ja organizirana je edukacija za poboljšanje vještina održavanja nastave na engleskom jeziku i u multikulturalnom okruženju s obzirom da već iduće godine očekuju veći  priljev studenata iz inozemstva. Radionicu su održale Andreia Carita i Chie Misumi, stručnjakinje za interkulturalnu komunikaciju iz Amsterdama.

U fokusu

Zbog krize u Njemačkoj drvoprerađivači smanjili proizvodnju, Požgaj grupa našla nova tržišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.

Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.

Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.

Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.

– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.

No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje