Povežite se s nama

U fokusu

Suša je ostavila trag pa je urod krumpira na tek 40 posto prošlogodišnjih rezultata!

Objavljeno:

- dana

Izražene klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti postaju sve veća prepreka domaćim poljoprivrednicima u planiranju radova i upravljanju poslovnim rezultatima.

Ovu sezonu radova na poljima obilježila je velika suša tijekom lipnja i srpnja koja je ostavila ogroman trag te smanjila prinose pojedinih poljoprivrednih kultura i za više od 70 posto.

Cijena

Vremenskih (ne)prilika nisu pošteđeni ni međimurski proizvođači krumpira. Dok je prošla godina sve iznenadila velikim urodom, ove će se, kako sada stoje stvari, zbrajati minusi.

– Urod je ove godine na razini od 40 posto lanjskoga. Već sada možemo reći da je sezona podbacila – rekao nam je Danijel Janušić, međimurski poljoprivrednik i tajnik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Naime, u vrijeme intenzivne vegetacije temperatura zraka debelo se penjala iznad 30, čak i 35 stupnjeva Celzijevih. U uvjetima kada se ni temperatura zemlje ne spušta ispod 28 stupnjeva Celzijevih, krumpir gubi velike količine vlage i zaustavlja se njegov rast.

– Iako se na poljima intenzivno navodnjavalo i zalijevalo, to ipak nisu dostatne količine vlage kojima bi se krumpiru nadomjestilo ono što dobiva nakon redovitih padalina. Neke manje količine smo spasili, ali daleko je to od godišnjih prosjeka u normalnim okolnostima – dodaje Janušić.

Otkupna cijena trenutačno se kreće od 2,20 do 2,50 kuna po kilogramu. Kakva će biti najesen i tijekom zime, ovoga je trenutka teško prognozirati.

– Puno ovisi o planovima trgovačkih lanaca. Znamo da je većina njih u stranom vlasništvu i mnogi ne razmišljaju lokalno pa se vrlo često na policama nalazi uvozni krumpir. No, ove godine će biti teško naći krumpir na stranim tržištima. Nevolja koje su zadesile hrvatske poljoprivrednike nisu bili pošteđeni ni naši kolege u drugim europskim zemljama. Austrija, Njemačka i druge zemlje iz okruženja su također bile pogođene ekstremnim toplinskim valom pa i oni zbrajaju štete. Dakako, cijena u velikoj mjeri ovisi i o otkupljivačima i posrednicima – otkriva tajnik međimurske Udruge.

Nisu pomogli ni kišni dani krajem srpnja i početkom kolovoza koji su za uzgajivače krumpira stigli ipak prekasno.

– Nešto bolje rezultate imaju uzgajivači krumpira u Istri. Oni s radovima i sjetvom počinju ranije, orijentirani su na ranije sorte, pa su u većoj mjeri izbjegli sušni period. Mada, u razgovoru s njima saznao sam da ni oni nisu na prošlosezonskim prosjecima.

Robna marka

Štete pretrpljene u jednoj sezoni u pravilu se nadoknađuju nekoliko godina. Naime, ulaganja, posebno u mehanizaciju i skladišne prostore, sve su veća, a njihova otplata planira se u nekoliko godina.

– Ulaganja su uistinu velika pa se iz tog razloga ne možete seliti s jedne poljoprivredne kulture na drugu. Mehanizacija je uglavnom specijalizirana i teško da se može koristiti u drugim vrstama uzgoja. Morate znati da ljudi koji se odluče na uzgoj krumpira, ali i bilo koje druge poljoprivredne kulture, apsolutno ovise o sjetvi svake godine. Kalkulacije se rade na petogodišnjim ili desetogodišnjim planovima pa i samo jedna podbačena sezona može biti pogubna za cjelokupno poslovanje – zaključuje Janušić.

U Međimurskoj županiji se uzgojem krumpira bavi više od 800 proizvođača. Na oko 2500 hektara međimurskih polja u normalnim godinama proizvede se oko 60.000 tona krumpira, što pokriva oko 70 posto potreba domaćeg tržišta. Naime, prema statističkim pokazateljima, hrvatsko domaćinstvo godišnje u prosjeku pojede 40 kilograma krumpira.

Upravo iz tog razloga Međimurska županija je uspješno provela inicijativu zaštite međimurskog krumpira, najprepoznatljivijeg poljoprivrednog proizvoda najsjevernije hrvatske županije. Dobivanjem robne oznake “Međimurski kalamper” proizvođačima su olakšani brendiranje i plasman na tržište, dok se kupcima jamči visoka kvaliteta domaćeg krumpira. Provođenje sustava robne marke “Međimurski kalamper” još prije dviju godina dodijeljena je Udruzi međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Gradnja modernih skladišnih kapaciteta

Izgradnja modernih skladišnih prostora za krumpir postala je prioritetom nakon što je Europska komisija donijela uredbu o zabrani korištenja klorprofama, koji se upotrebljavao kao zaštita od klijanja krumpira u skladištima. Zabrana je na snagu stupila 31. srpnja 2019. godine, ali je državama članicama ostavljen prostor za prilagodbu zaključno s 8. listopadom 2020. godine.

Proizvođači su se našli u situaciji hitne potrebe za preorijentacijom na nova rješenja za skladištenje i čuvanje krumpira u boks paletama, uz brzu izgradnju modernih objekata za skladištenje i ugradnju sofisticirane opreme za hlađenje i provjetravanje skladišta.

U tom im je pomogla država, dodijelivši samo za proizvođače iz Međimurske i Varaždinske županije 12 ugovora ukupne vrijednosti 53 milijuna kuna za sufinanciranje gradnje i opremanje skladišta. Ukupna vrijednost svih radova je 78,5 milijuna kuna.

– Ugovori su potpisani krajem ožujka ove godine, a prema mojim saznanjima radovi dobro napreduju. Neka skladišta su već i u funkciji, ostala će biti do jeseni. Iako, s obzirom na skromni urod, veliko je pitanje hoćemo li ove godine imati što za skladištenje. No, u svakom slučaju, riječ je o dugoročno isplativim investicijama koje domaćim proizvođačima krumpira omogućuju da se na tržištu ravnopravno natječu s kolegama iz drugih europskih zemalja – rekao je Danijel Janušić.

U fokusu

FOTO Prva gimnazija Varaždin: otvoreni laboratoriji za molekularnu biologiju te izradu holograma

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija

Prva gimnazija Varaždin jučer, 22. listopada, svečano je proslavila svoj 385. rođendan. U trećoj najstarijoj gimnaziji u Hrvatskoj tim su povodom otvoreni kemijski i biološki kabinet te laboratoriji sa suvremenom opremom, kakvu nema nijedna škola u državi.

Laboratorij za molekularnu biologiju opremljen je PCR uređajem koji omogućuje istraživanja na razini DNA molekule, te mnogim uređajima koji omogućuju siguran rad u području stanične biologije i mikrobiologije. U novom laboratoriju za izradu holograma „Hololabu“ zainteresirani učenici naučit će kako izraditi vlastiti hologram te ga prikazati na svom pametnom telefonu, odnosno na holoprojektoru.

Varaždinska županija je kao osnivač škole uložila 1.148.000 kuna u uređenje kabineta i nabavu opreme, koja će učenicima omogućiti stjecanje vještina i znanja, provođenje istraživanja i najbolju moguću pripremu za STEM fakultete.

Nove prostore i opremu su, uz ravnateljicu Prve gimnazije Janju Banić, župana Anđelka Stričaka i njegovu zamjenicu Silviju Zagorec, razgledali i gosti, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać, gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, predstavnica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Biljana Vranković, a pridružili su im se djelatnici škole i drugi uzvanici.

Time i svečanom sjednicom Nastavničkog vijeća na kojoj su prvi put korišteni hologrami, Prva gimnazija Varaždin je na poseban način obilježila 385. obljetnicu osnivanja, ali i još dvije obljetnice, 75. godišnjicu osnivanja Školskog sportskog društva Srednjoškolac te 15. godina od početka provođenja programa International Baccalaureate Diploma, programa međunarodne mature. 

– Čestitam Prvoj gimnaziji Varaždin tri velike i značajne obljetnice. Treća najstarija gimnazija u Hrvatskoj danas je jedna od najrelevantnijih srednjih škola u državi. Pomičemo granice i uvodimo novine, čemu svjedočimo i danas kad smo otvorili novouređene kabinete i jedinstvene laboratorije. Prva gimnazija je postala prva škola u Hrvatskoj s ovakvom suvremenom opremom, koju će koristiti učenici i polaznici dvaju centara izvrsnosti. Ovo je iskorak iz redovne nastave prema istraživanju, pa s ponosom možemo reći da stvaramo mlade znanstvenike. Učenici Prve gimnazije to itekako zaslužuju jer osvajaju nagrade gdje god se pojave, od državnih do međunarodnih natjecanja. Ova škola će i dalje biti perjanica obrazovanja Varaždinske županije i cijele Hrvatske, škola u kojoj se obrazuju budući veliki znanstvenici i umjetnici – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

Ulaganje u kabinete i laboratorije ne samo da je bilo financijski obimno, nego je škola dobila opremu koju nemaju ni visokoškolske ustanove, napomenula je ravnateljica Prve gimnazije Janja Banić.

 – Ovo je bilo veliko ulaganje i zbog njega smo uistinu sretni. Vjerujem da će naši mentori i učenici, koji su zajedničkim snagama osmišljavali ove laboratorije, to itekako znati iskoristiti. Zato se veselim našem Festivalu informatike u travnju, kao i Festivalu znanosti, na kojima će učenici centara izvrsnosti iz informatike i biologije pokazati što su naučili, posebno u Laboratoriju za molekularnu biologiju s izuzetno vrijednim uređajima koji se koriste i u medicinskim ustanovama. Da nije bilo našeg osnivača, Varaždinske županije, ova investicija vrijedna više od 1,1 milijun kuna ne bila moguća. Zahvaljujem im na tome, ali i na dodatnim ulaganjima vrijednima 776 tisuća kuna, čime je, primjerice, saniran cijeli sustav grijanja u starom dijelu škole – rekla je Janja Banić.

Uz gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja, rođendan je Prvoj gimnaziji čestitala i ravnateljica AZOO-a.

– Danas otvorene učionice nisu zanimljive samo za Varaždinsku županiju, nego za obrazovni sustav Republike Hrvatske, pogotovo zato što uz ovu školu postoje i centri izvrsnosti, što je još uvijek netipično za veći dio našeg obrazovnog sustava – navela je dr. sc. Brezak Stamać.  

O programu međunarodne mature u 3. i 4. razredu, kojim se stječe svjetski priznata svjedodžba, govorila je koordinatorica IB DP-a Ksenija Kipke-Horvat. Prva gimnazija je trenutno jedna od tri javne hrvatske škole s takvim programom, koji je uveden 2006. godine. O radu ŠŠD Srednjoškolac, koji je osnovan još 1946. godine, govorila je voditeljica Društva Tatjana Ostović Šlehta.

Prva gimnazija je sjedište centara izvrsnosti za informatiku i biologiju te Regionalnog obrazovnog centra. PCR uređaj, mikrobiološki kabinet i brojna druga oprema poput autoklava, inkubatora i sterilizatora u Laboratoriju za molekularnu biologiju učenicima će omogućiti da kroz Klub istraživača, odnosno Centar izvrsnosti za biologiju provode prava znanstvena istraživanja, a time će i prije upisa na fakultet steći iskustva koja će im omogućiti brzo napredovanje.

U Hololabu će učenike, uz to kako izraditi holograme na različitim programima, upoznati i s tim kako holograme primjenjivati u različitim područjima znanosti te ih motivirati na razvoj projekata specifičnih za pojedina prirodoslovna i tehnička područja te područja primjene u nastavi.

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši varaždinski župan postao savjetnik za sigurnost na cestama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Županijskoj palači u Varaždinu konstituiran je Savjet za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije, a osim formalnog dijela konstituiranja, članovi Savjeta kojem je predsjednik dr.sc. Zvonimir Sabati, županijski vijećnik raspravljali su i o analizi stanja sigurnosti prometa u našoj Županiji, a dana je i informacija o pripremama za održavanje cesta u zimskom razdoblju 2021./2022.

Članove Savjeta je pozdravio te im zaželio konstruktivan i plodonosan rad župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dok je predsjednik Savjeta Sabati naglasio kako će ovo savjetodavno tijelo biti svojevrsna podrška izvršnoj vlasti.

– Svojim savjetima te konstruktivnim prijedlozima, ali i inicijativama nastojati ćemo utjecati na to da se pojača sigurnost prometa na cestama, kako bi svi sudionici u prometu, pješaci, biciklisti  pa i vozači bili što sigurniji. Stoga je sinergija svih institucija , od policije, ŽUC-a, Hrvatskih cesta te predstavnika općina i gradova jako važna –rekao je dr.sc. Zvonimir Sabati.

Voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske Danijel Posavec  je naznačio kako je u 2010. godini u Varaždinskoj županiji bilo 16 poginulih osoba u prometnim nesrećama, a 2020. godine četvero poginulih čime je ostvaren cilj zacrtan NPSCP-om (Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa od 2011. do 2020. godine), odnosno kako je rekao, broj poginulih osoba u prometnim nesrećama smanjenje je za 75%, a što našu Županiju svrstava u dvije županije u kojima je zabilježeno najveće smanjenje broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama u spomenutom razdoblju.

– U 2020. godini u Varaždinskoj županiji bila je najmanja stopa smrtnosti u prometnim nesrećama u Hrvatskoj u odnosu na 100 tisuća stanovnika, odnosno broj poginulih iznosio je 2, 3 poginule osobe u odnosu na zacrtanih 5 poginulih osoba na 100 tisuća stanovnika – istaknuo je Posavec.

Cilj je zadržavanje pozitivnih trendova što se tiče smanjenja broja poginulih osoba u prometnim nesrećama te smanjenje broja prometnih nesreća s teško ozlijeđenim osobama, ali i smanjenje udjela alkohola u prometnim nesrećama te smanjenje broja prekršaja zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće, a to su brzina, korištenje mobitela, te ne vezanje pojasom.

Sjednici Savjeta nazočio je i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Mladen Jakopović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje