Povežite se s nama

U fokusu

Sutra hitna sjednica Gradskog vijeća Varaždina, pred vijećnike stiže treći prijedlog proračuna

Objavljeno:

- dana

GLAVNA TEMA – NOVI VRTIĆI

Za sutra je sazvana hitna sjednica Gradskog vijeća Varaždina. Na njoj bi se trebalo raspravljati o davanju suglasnosti Gradu Varaždinu i Dječjem vrtiću Varaždin za prijavu projekata izgradnje novih vrtića u Donjem Kučanu i Hrašćici na mjeru 7.4.1. iz Programa ruralnog razvoja.

Međutim, gradonačelnik Goran Habuš je predložio da se na dnevni red uvrsti i prijedlog proračuna za 2017. godinu, što će biti već treći pokušaj donošenja temeljnog financijskog dokumenta.

Puno nejasnoća…

Sutra je zadnji dan za donošenje proračuna prije lokalnih izbora u svibnju budući da 31. ožujka završava privremeno financiranje.

– Da će projekti izgradnje vrtića proći za sufinanciranje iz EU fondova, jamči samo donošenje proračuna za 2017. godinu. Dobili smo mišljenje Ministarstva poljoprivrede, iz kojeg proizlazi da se projekti mogu prijaviti, ali će prijava najvjerojatnije biti odbačena, jer nemamo sredstva osigurana u proračunu. Isto tako, pitanje je može povjerenik, kojeg će imenovati Vlada, uopće prijaviti projekt na natječaj nakon 18. travnja. Samo donošenje proračuna jamči da će projekti proći, a time bismo i novom gradonačelniku omogućili da dođe na jasnu situaciju – rekao je Habuš na konferenciji za novinare.

Za izgradnju vrtića u Hrašćici Grad bi osigurao 1,2 milijuna kuna, a 6,3 milijuna kuna osiguralo bi se iz EU fondova i državnog proračuna. Za vrtić u Donjem Kučanu iz gradskog proračuna bi bilo izdvojeno 1,65 milijuna kuna, a 5,3 milijuna iz EU i državnog proračuna.

Gradonačelnik Habuš će pred vijećnike s prijedlogom proračuna izaći treći put, pri čemu je ovaj prijedlog identičan onome iz veljače, uz razliku od svega oko 100.000 kuna.

Habijan: Prijedlog proračuna opet “5 do 12”

Odmah nakon konferencije za novinare u Gradskoj vijećnici, konferenciju je sazvao i Damir Habijan, predsjednik varaždinskog HDZ-a.

– Neozbiljno je da gradska vlast ponovno predlaže proračun „5 do 12“. Sjednica je sutra, a mi opet ne znamo što se sve proračunom predlaže – reagirao je.

Naveo je da će o odluku o tome, ali i o suglasnostima za gradnju vrtića večeras donijeti Gradski odbor stranke.

– Odluku ću prepustiti njima, ali moram ponoviti ono na što sam prvi put upozorio još prije godinu i pol dana. Dječji vrtić Varaždin je, sukladno zakonu, potrebno podijeliti na dvije ustanove, jer skrbi o prevelikom broju djece. Točno je da će jedan projekt sad prijaviti Grad Varaždin, a drugi Dječji vrtić. Međutim, Grad će, sukladno Pravilniku o mjeri 7.4.1., projekt prenijeti na Vrtić. Bojim se da prijedlog za sufinanciranje izgradnje vrtića neće proći, jer Dječji vrtić već sad brine o prevelikom broju djece. Nažalost, na to nitko od gradskih vijećnika nije reagirao prije godinu i pol kad sam prvi put na to upozorio – rekao je Habijan.  

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Najaktivniji u Saboru bio Stričak, a porezne obveznike najviše je stajala Ban Vlahek

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatski sabor redovito objavljuje podatke o svom radu, točnije o tome koliko su zastupnici bili aktivni na sjednicama te koliko je proračunskog novca potrošeno na njihov rad.

Posljednja takva izvješća objavljena su početkom siječnja za 10. saziv Sabora, razdoblje od 22. srpnja do 18. prosinca 2020. godine.

Provjerili smo navedene podatke za saborske zastupnike III. izborne jedinice s područja Varaždinske i Međimurske županije, a radi se o deset ljudi.

Rekorder

Zastupnik Miro Bulj (Most) apsolutni je rekorder aktualnoga saborskog saziva jer je do 4. siječnja bio aktivan 519 puta.

HDZ-ov saborski zastupnik iz Varaždinske županije Anđelko Stričak dosad je bio najaktivniji te je prema službenoj statistici aktivan bio 111 puta, od čega je odgovor na repliku davao 48 puta, a repliku 46 puta. Po aktivnosti ga slijedi stranački kolega Damir Habijan, koji je bio aktivan 82 puta, a na trećem mjestu je reformistica Natalija Martinčević, koja je imala što za reći 39 puta.

Najmanje aktivan u dosadašnjem sazivu Sabora bio je SDP-ov gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač, koji je bio aktivan samo jednom, i to kada je replicirao. Dva puta je bio aktivan u Saboru HDZ-ov gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, a na trećem mjestu po slaboj aktivnosti je HNS-ov Predrag Štromar, koji je bio aktivan 11 puta, i to najčešće kao predstavnik Kluba zastupnika.

Trošilo se…

Hrvatski sabor također redovno, dva puta godišnje, objavljuje polugodišnje troškove rada zastupnika nastale u sklopu obavljanja njihovih službenih dužnosti i u skladu s nadležnim propisima. Kako je 10. saziv Hrvatskog sabora konstituiran 22. srpnja 2020., pregled objavljenih troškova daje uvid u troškove nastale u razdoblju od tog datuma do 18. prosinca 2020. godine, kada je zaključeno ovogodišnje zasjedanje.

Sumirano gledano, porezne obveznike najviše je stajala Boška Ban Vlahek, a najmanje Predrag Štromar. Ali sami pogledajte troškove. Troškove donosimo abecednim redom.

Na SDP-ovu zastupnicu iz Varaždinske županije Barbaru Antolić Vuporu u navedenom je razdoblju potrošeno ukupno 21.810 kuna, a najviše na stanarinu (11.483 kune) i troškove auta (5288 kuna).

Umjesto Matije Posavca u Sabor je otišla SDP-ova Boška Ban Vlahek, a na njezine troškove u manje od šest mjeseci otišlo je 23.759 kuna. I ovdje najviše na stanarinu, 11.100 kuna, te na auto 5556 kuna.

Na HDZ-ovog predsjednika Gradskog vijeća Varaždina Damira Habijana potrošene su 11.572 kune, a većina iznosa za troškove automobila. Na njegova stranačkog kolegu i gradonačelnika Novog Marofa Sinišu Jenkača potrošene su 12.842 kune, a najviše na stanarinu, 9303 kune.

Ljubomir Kolarek porezne je obveznike za svoj rad u Saboru, bez plaće, stajao 8032 kune, a najviše je otišlo na stanarinu, malo manje od 5500 kuna.

Ukupni troškovi za Stjepana Kovača u navedenom razdoblju iznosili su 14.439 kuna, a najveći trošak je stanarina od 11.906 kuna.

Stanarina i auto najveći su troškovi i za međimursku SDP-ovku Andreju Marić, a ukupno je na nju potrošeno 21.885 kuna. Na Nataliju Martinčević potrošena je otprilike petina iznosa SDP-ovke, odnosno ukupno 4875 kuna, najveći dio toga na auto.

Anđelko Stričak “potrošio” je 12.319 kuna, sve na auto i cestarinu. Na bivšeg župana i ministra Štromara proteklog su polugodišta potrošene 2033 kune, od čega 1900 kuna na auto.

Svi nabrojeni saborski zastupnici dobili su i 2533,30 kuna za odvojeni život, osim Habijana, Martinčević, Stričaka i Štromara.

Nastavite čitati

U fokusu

Poslovanje u pandemiji: 1085 tvrtki nije tražilo državne mjere, među njima 72 poduzeća iz Varaždina i Međimurja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Financijske agencije (FINA) pokazala je da u Hrvatskoj 1251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza te se na rejting skali svrstava u A razrede. Razred A dijeli se na tri podrazreda, a uključuje poduzetnike sa zanemarivom vjerojatnosti zastoja u plaćanju (A1), poduzetnike s najnižom vjerojatnošću zastoja u plaćanju (A2) i poduzetnike s vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju (A3).

S druge strane skale nalaze se poduzetnici svrstani u razred D, a u koji spadaju oni koji se nalaze u blokadi, nad kojima je pokrenut stečajni postupak ili su pak u procesu likvidacije.

Od ukupnog broja poduzetnika s minimalnim rizikom u poslovanju njih 1085 nije apliciralo na mjere Vlade Republike Hrvatske za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije koronavirusa.

– Upravo time su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima – poručuju iz Fine.

Metodologija Fine za izračun kreditnog rejtinga poduzetnika temelji se na procjeni vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza kao osnovnog faktora rizika i usklađena je s Basel III smjernicama. Ocjena kreditnog rejtinga Fine usporediva je s rejting ocjenama svjetskih bonitetnih kuća Moody’s i S&P, a izračunava se na temelju predanih godišnjih financijskih izvještaja, podataka o stanju blokade te statusu stečaja, predstečaja i likvidacije.

Najstabilniji su srednji poduzetnici i prerađivačka industrija

Od spomenutih 1085 poduzetnika, najviše njih posluje u prerađivačkoj industriji (263) i u trgovini na veliko i malo (259). Promatra li se veličina poduzeća, najstabilniji su srednji poduzetnici (715), a slijede veliki (183), mikro (181) i mali (6).

Očekivano, najviše tvrtki ima sjedište u Gradu Zagrebu (487), nakon kojeg slijede Zagrebačka županija (81), Istarska (65) i Splitsko-dalmatinska (64). U Varaždinskoj županiji nalaze se 42 najstabilnije hrvatske tvrtke, u Međimurskoj županiji njih 30, dok ih je u Koprivničko-križevačkoj 16.

Varaždinske tvrtke koje su se našle na popisu su: Koka, Knauf Insulation, Gumiimpex, TP Varaždin, Colas Hrvatska, Press Glass, Termolin, WE – KR, Calzedonia Croatia, Comprom plus, Comet, Ivančica, Varkom, Drvodjelac, Vis promotex, Wam product, Lim-mont, PZC Varaždin, Derma, Mipcro, Stolarija – pilana Antun Pečenec, ZTB gradnja, Kaming, Inoxmont-VS, Metal Obad, Ciglana Cerje Tužno, Vodogradnja, Jedinstvo kartonaža, Vis konfekcija, Parkovi, Centar Kovačić, Soing, Sta-kon, Solar tim, Invest, ETCH, Esto, Eco plan, Avus, Didim, Visio build i Castro.

Tvrtke sa sjedištem u Međimurju su: LPT, Metss, Perutnina Ptuj – Pipo, Muraplast, Hilding Anders, Eko Međimurje, Međimurje-plin, Haix obuća, Tvornica stočne hrane, Đurkin, Toni, Ferro-Preis, Midi, Promming, TMT, Komet, Tegra, Vlado, Čateks, Pib extra, Bat, Šestan-Busch, Međimurka BS, Izgradnja Domašinec, Bioinstitut, Neores, Strojarstvo Branilović, Kontus, Geodet No. 1 i Tehit-K.

Nastavite čitati