Povežite se s nama

Život i društvo

Svaki Hrvat u godinu dana „proizvede“ čak 71 kilogram otpada od hrane

Objavljeno:

- dana

Ovoga su tjedna predstavljeni rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane.

Projekt je obuhvatio istraživanje nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključena su bila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Dosadašnji podaci o količinama otpada od hrane po zemljama Europske unije značajno se razlikuju zbog donedavnog nepostojanja jedinstvene metodologije za izračun količina. Sukladno postojećim podacima procjenjuje se da na razini Europske unije u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane (53%).

S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Tijekom 2018. i 2019. doneseni su novi europski propisi kojima se regulira otpad od hrane kako bi se dobili usporedivi podaci te doprinijelo ostvarenju globalnog cilja smanjenja otpada od hrane. Novim propisima uspostavljena je zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane.

U novom Zakonu o gospodarenju otpadom prenesene su odredbe novih propisa Europske unije o otpadu, te je u skladu s navedenim odredbama i odlukama Europske komisije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo projekt „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“ kako bi se dobili relevantni podaci.

Rezultate istraživanja predstavio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić. Rezultati pokazuju da u Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku.

Oko 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14% u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5% u ugostiteljskoj djelatnosti, 3% u preradi i proizvodnji i 2% u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

U kućanstvima 60% otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. Jestivi dio čini 40%, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Kada bi se u potpunosti spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane, količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio bi se za 4%.

Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić rekao je kako ovi podaci pokazuju da svaki pojedinac može učiniti mnogo na svakodnevnoj razini u cilju smanjenja količine otpada od hrane, što doprinosi nacionalnim, ali i globalnim ciljevima, te u konačnici značajno pomažu postizanju klimatske neutralnosti. Također, poslovni sektor se više nego ikad treba okrenuti principima kružnog gospodarstva i implementirati održive modele poslovanja.

Otpad od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad, nešto više od trećine. Slijede odlaganje u komposter te bacanje u biootpad. Dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. Svakodnevno to čini 22% kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11% kućanstva. Što češće kućanstva kupuju hranu, ujedno time i bacaju veće količine hrane.

Rezultati ovog istraživanja koristit će se za izvješćivanje prema tijelima Europske komisije, u svrhu osiguravanja informacija stručnoj i široj javnosti o otpadu od hrane, te pripreme i provedbe mjera za sprječavanje nastanka otpada od hrane.

Život i društvo

Varaždinske mažoretkinje osvojile čak 29 zlatnih medalja u Karlovcu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinske su mažoretkinje godinu obilježavanja svoga velikog jubileja – 30. obljetnicu osnutka i postojanja započele na najbolji mogući način. Proteklog su vikenda na motivacijskom natjecanju Prvi i viši korak u Karlovcu osvojile čak 29 zlatnih medalja.

Riječ je o natjecanju koje se provodi po regijama kako bi se djevojčice mlađeg uzrasta u kategoriji Prvi korak, i one starije u kategoriji Viši korak motivirale za daljnje aktivnosti na način da se kratko predstave rezimirajući savladane mažoret elemente i vještine.

– Ovo je ujedno rezultat uspješnih i sveobuhvatnih priprema za svibanjsko državno Prvenstvo u mažoret plesu, kojemu će Varaždinske mažoretkinje prvi puta biti domaćini – ističe voditeljica Varaždinskih mažoretkinja Anita Mikac Grabarić.

Ovo je natjecanje tim vrednije jer se događa u godini kad Varaždinske mažoretkinje obilježavaju svoju 30. obljetnicu. Udruga je osnovana u travnju 1994. uz još dvije hrvatske prvoosnovane mažoret udruge u Cavtatu i Vrbovcu, tako da Varaždinske mažoretkinje spadaju među pionire hrvatskog mažoret pokreta – napominje voditeljica, prisjećajući se osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Anđelka Zorkovića po kojem se danas zove visoka nagrada Hrvatskog Mažoret Saveza koja se dodjeljuje za vrhunska postignuća u mažoret plesu.

– Obzirom da smo u jeku priprema za nastup na državnom prvenstvu, i to s duetima, solo i ekipnim nastupima, pojačano treniramo kako bi sve na vrijeme dovršile te naš Varaždin predstavile u najboljem mogućem mažoret svjetlu – zaključuje voditeljica.

Varaždinske mažoretkinje kao članice Hrvatskog Mažoret Saveza u godini obilježavanja 30. obljetnice svoga postojanja će u dane vikenda 11. i 12. svibnja biti domaćini Prvenstva Hrvatske u mažoret plesu, koje će okupiti 1500 natjecateljica iz cijele zemlje. Središnji će program obilježavanja svoga velikog jubileja upriličiti uz Reviju mažoret timova, koja će ove godine biti održana u subotu 31. kolovoza.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Već tradicionalno na Veliki petak podijeljeni obroci u Pučkoj kuhinji biskupijskog Caritasa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski biskup Bože Radoš tradicionalno je na Veliki petak, 29. ožujka, u društvu ravnatelja Biskupijskog Caritasa Ante Šole posjetio Pučku kuhinju Caritasa Varaždinske biskupije na Banfici. Biskupu su se uime Varaždinske županije pridružile predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

Ispred Grada volontere i korisnike Caritasove pučke kuhinje posjetio je gradonačelnik Neven Bosilj i predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Lovro Lukavečki.

Prije podjele toplih obroka i prigodnih uskršnjih paketa biskup Radoš je predvodio molitvu i blagoslovio jelo. Podsjetio je biskup kako je Veliki Petak, dan Isusovoga križnoga puta, dan Njegove muke i smrti.

– Kao Crkva to činimo kroz djelovanje našega Caritasa, po vrijednim rukama  naših volontera, vodstva Caritasa i u suradnji sa Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom. Ne samo da njima činimo dobro, nego s njima idemo prema najvećoj radost koju čovjek može doživjeti, osjetiti – a onda i posvjedočiti: ‘Sretni smo jer je Isus uskrsnuo’ a i drugima čestitati, poželjeti: I vama želimo da budete sretni jer je Isus živ, uskrsnuo – rekao je biskup Bože Radoš.

– U ovim blagdanskim danima već tradicionalno zajedno s varaždinskim biskupom mons. Božom Radošem te predstavnicima Grada Varaždina, sudjelujemo u podjeli blagdanskog objeda. Naravno uz nas su tu i volonteri bez čijeg angažmana ne bi bilo ovog zajedništva, empatije i solidarnosti. Varaždinska županija kontinuirano sufinancira Caritasovu pučku kuhinju u Varaždinu, a ove godine smo za njen rad izdvojili više od 13 tisuća eura. I kroz samu godinu pomažemo još na nekoliko načina jer je važno pomagati, pokazati  dobru volju i humanost. Svim potrebitima, ali i svim ljudima dobre volje želim mirne i radošću ispunjene Uskrsne blagdane – poručila je predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje Kiđemet-Piskač.

U preduskrsno vrijeme tradicionalno se ovom simboličkom gestom pridružujemo našem Biskupu i njegovim suradnicima u podjeli blagdanskih obroka. Grad Varaždin podupire rad Caritasa Varaždinske biskupije sa preko 60 tisuća eura godišnje.

– Zahvalni smo Caritasu na svemu što radi i što omogućuje našim sugrađanima slabijeg imovinskog stanja da ipak dostojno žive – rekao je gradonačelnik Bosilj nakon podjele toplih obroka i uskršnjih paketa.

Spomenimo kako Caritasova pučka kuhinja svakodnevno priprema oko 300 obroka koje dio korisnika blaguje u za to opremljenoj blagovaoni, dok dio korisnika obroke nosi kućama. U Pučkoj kuhinji pripremaju se obroci koje pojedinim korisnicima dostavlja Crveni križ, te obroci za Sigurnu kuću.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje