Povežite se s nama

U fokusu

Svako od šest trnovečkih naselja dobiva novi, prepoznatljivi trg

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Dva mjeseca prije isteka svoga prvoga načelničkog mandata, Zvonko Šamec je odlučio podnijeti račune četverogodišnjeg rada.

I pritom može biti ležeran, jer u četiri godine je u Trnovec Bartolovečki uloženo više od 50 milijuna kuna, od čega je Općina platila četiri milijuna, dakle manje od 10 posto, a od svibnja 2013. do ožujka 2017. odrađeno je puno, i to u svim dijelovima Općine.

U četiri godine je u Trnovec Bartolovečki uloženo više od 50 milijuna kuna

Novac nije došao lako. Trebalo je napraviti dobru projektnu dokumentaciju, kvalitetno je prezentirati i biti ustrajan u lobiranju. – Mora se biti uporan. Projekata je puno, novaca manje. Ne mogu nabrojiti koliko sam puta bio u raznim ministarstvima i javnim poduzećima kako bih prezentirao potrebe Općine – govori Zvonko Šamec. Upornost mu se očigledno isplatila.

Kvaliteta života

U Općini se radilo na kilometrima i kilometrima cesta te na projektima javne rasvjete, energetske učinkovitosti i komunalnim projektima. Svi su projekti znatno povećali općinski standard i direktno utjecali na kvalitetu života u Trnovcu Bartolovečkom. Ipak, od svih kapitalnih projekata jedan je najveći. To je završetak kanalizacije u Trnovcu, koja ukupno vrijedi stotinjak milijuna kuna.

– Priča se odugovlačila dulje od desetljeća. Sustav se počeo graditi još 2002. godine, posao je stajao, problem nas je dočekao, ali eto, uspjeli smo ga riješiti – govori načelnik Zvonko Šamec.

Svi su projekti znatno povećali općinski standard i direktno utjecali na kvalitetu života u Trnovcu

Još da su objavljeni natječaji iz mjera sedam, bilo bi toga i više. Čim je otvoren natječaj 7.2. Trnovec Bartolovečki je kandidirao radove na 15 cesta, vrijedne 3, 8 milijuna kuna. Papirologija je spremna već dulje vrijeme. U toj, najočekivanijoj mjeri na raspolaganju je samo 50 milijuna kuna za cijelu Hrvatsku, pa Općina ništa drugo nije prijavljivala. – To je jako skroman novac za cijelu Hrvatsku. Hvala Bogu pa mi imamo vrtiće, ali čekamo neki natječaj za energetsku obnovu kako bismo ih prijavili.

Izgradnja kanalizacije je uzela svoj danak. Trebat će desetak milijuna kuna da bi se 14 ulica vratilo u prvobitno stanje. – Sad čekamo natječaj na koji ćemo prijaviti projekt – najavljuje načelnik Šamec.

Osim ovih praktičnih projekta, potrebnih za svakodnevno funkcioniranje, Općina se sprema napraviti i veliki projekt za društveni život mještana. Svih šest naselja Trnovca Bartolovečkog dobit će svoj novi, prepoznatljivi trg. Za to se u sljedeće četiri godine planira potrošiti oko milijun kuna. Zasad je gotov idejni projekt trga u Bartolovcu, koji će se prvi raditi. Svaki trg će biti drukčijega vizualnog izgleda – etno, klasik ili moderan – u skladu sakarakteristikama naselja. Tako se zna da će Šemovec imati trg tradicionalnog štiha.

Svih šest naselja ubuduće će tako biti vizualno prepoznatljivo. Na njima će se družiti mještani, kojih će, nada se načelnik, za razliku od ostatka Hrvatske, biti svake godine sve više. U Trnovcu sve rade da tako bude. 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Glas poduzetnika Varaždin traži smanjenje prireza i komunalne naknade te ukidanje poreza na potrošnju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga Glas poduzetnika regionani ured Varaždin uputila je Županiji, gradovima i općinama zahtjeve za ukidanje pojedinih nameta ne bi li se barem malo amortizirali gubitci, a sve u cilju očuvanja radnih mjesta i osiguravanja plaća radnicima.

Njihove zahtjeve prenosimo u nastavku.

Iza nas je jedna izgubljena godina, a od mnoštva stabala – Vladinih mjera, provedbi istih, kojekakvih ideja sa svih strana i koncepata – ne vidimo šumu!

UGP Varaždin stoga predlaže:
1) ukidanje poreza na potrošnju za područje Varaždinske županije
2) smanjenje 50 % prireza porezu na dohodak kroz sljedeće 4 godine od gradskih i lokalnih uprava i samouprava
3) osnivanje/ povećanje bespovratnih potpora za poduzetnike, obrtnike, OPG iz županijskih, gradskih, lokalnih uprava i samouprava
4) smanjenje 50 % komunalnih naknada i doprinosa za sve poduzetnike, obrtnike, OPG-ove za vrijeme trajanja COVID-19 krize i vremena oporavka gospodarstva minimalno do 31.12.2021.
5) uključivanje gradova i općina pomoći stradalom području Sisačko-moslavačke županije po načelu obnove jedan grad=jedna kuća (prijedlog UGP tipska kuća)

Birokracija i korupcija koje svi građani godinama nose na leđima, neizvjesnost i onemogućavanje rada pojedinim djelatnostima već sad imaju nepovratne posljedice, od rasta nezaposlenosti pa do sve većeg zaduživanja države i pada konkurentnosti.

Nama je cilj stvaranje novih vrijednosti, podizanje konkurentnosti, ostvarivanje profita na tržištu, što uostalom i puni gradski, županijski i državni proračun, a najmanje što očekujemo je efikasan javni servis bez korupcije,smanjenje birokracije i digitalizaciju sustava.

Stoga vjerujemo da će većina gradonačelnika, načelnika, kao i župan podržati naše prijedloge jer bi nam svima trebao biti zajednički cilj – da napredujemo, a da naša županija i dalje ostane pri vrhu po razvijenosti.

Glas Poduzetnika je udruga mikro, malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, samozaposlenih i svih zaposlenika u privatnom sektoru, čiji je cilj konkretnim prijedlozima nužnih i hitnih ekonomskih mjera i reformi upućenih Vladi i državnim institucijama, ubrzanje ekonomskog oporavka cijelog društva te izgradnja zdravih temelja za Hrvatsku 2.0.

Nastavite čitati

U fokusu

Svaki četvrti hrvatski poduzetnik očekuje stečaj ako se koronakriza nastavi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (CROMA) te hrvatska konzultantska tvrtka Best Advisory na kraju prosinca 2020. godine objavili su rezultate istraživanja provedenog u Hrvatskoj na temu utjecaja krize uzrokovane COVID-om-19 na mikro, malo i srednje poduzetništvo.

Ovim kategorijama pripada 99,7 % svih poduzeća u Hrvatskoj, a u anketi su o koronavirusu i gospodarstvu svoje mišljenje dali vodeći ljudi 226 tvrtki u našoj zemlji.

Gotovo svi ispitani poduzetnici misle da je hrvatsko gospodarstvo slabo. Rekli su da pandemija ima golem utjecaj na smanjenje prihoda gotovo polovice poduzetnika u Hrvatskoj. Njih 46 % reklo je da im je prihod smanjen u velikoj mjeri, a o ne toliko značajnom smanjenju prihoda izjasnilo se 26 % anketiranih.

Zaključci o 2020.

Svaki četvrti hrvatski poduzetnik očekuje stečaj ako se kriza nastavi, a polovica njih ako im se prihodi smanje 10 do 30 %. Najveća zabrinutost oko mogućnosti stečaja zbog krize u Hrvatskoj obilježava mikropoduzeća. Velik postotak mikropoduzeća izjasnio se da postoji mogućnost stečaja čak i ako prihodi ostanu na trenutnoj razini. Ovo se može protumačiti i činjenicom da je izravna pomoć države u obliku financijske pomoći kao nadomjestak izgubljenih prihoda poduzeća nužna za njihov opstanak. Najugroženijima zbog pada poslovnih prihoda osjećaju se poduzetnici u djelatnostima prijevoza, turizma, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti te umjetnosti, rekreacije i zabave.

Najviše poduzeća problema je imalo s financiranjem plaća zaposlenika, njih čak 43 %. U prosjeku je 22,5 % europskih poduzetnika nailazilo na problem plaćanja zaposlenika i njihova razvoja, dok je taj postotak kod ispitanih hrvatskih poduzetnika skoro dvostruko veći i iznosi već navedenih 43 %.

– Ta činjenica nije iznenađujuća uzmemo li u obzir da brojni poduzetnici, čak i u vrijeme koje nije vezano za pandemiju, apeliraju na vrlo visok porezni klin kod plaćanja svojih zaposlenika. Važno je napomenuti da je u Hrvatskoj velik broj poduzeća iskoristio državne mjere pomoći koje su se odnosile upravo na pomoć za plaće zaposlenika. Uzimajući ove podatke u obzir, ne čudi nas što čak i u trenutku pisanja ovog izvještaja postoje razne inicijative poduzetnika (kao i državne mjere koje su odgovor na njih) koje se tiču različitih odgoda i oprosta plaćanja raznih davanja – piše u istraživanju.

Investicije

Strah od odgode poslovnih investicija u Hrvatskoj dvostruko je veći od europskog prosjeka. Mjere za očuvanje radnih mjesta u krizi bile su prijeko potrebne u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi. Službeni podaci govore da je najveći dio potpora u Hrvatskoj isplaćen mikropoduzetnicima, njih 40,9 %. Također, 22,9 % isplaćeno je malim poduzetnicima, 18,5 % srednjim, a 17,6 % velikim poduzetnicima. Prema zadnjim službenim podacima, u Hrvatskoj je bilo 1.655.000 zaposlenih, što znači da su mjere za očuvanje radnih mjesta isplaćene za otprilike 30,4 % zaposlenog stanovništva. U situaciji u kojoj je gotovo svako treće radno mjesto u Hrvatskoj sačuvano uz pomoć države, vrlo je očito da bi bez mjera državne pomoći situacija na tržištu rada bila znatno lošija nego što jest.

Velik broj poduzetnika vjeruje da neće morati otpuštati radnike. Važno je reći da da cjepivo protiv virusa budi poslovni optimizam kod poduzetnika.

Nastavite čitati