Povežite se s nama

U fokusu

Svako od šest trnovečkih naselja dobiva novi, prepoznatljivi trg

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Dva mjeseca prije isteka svoga prvoga načelničkog mandata, Zvonko Šamec je odlučio podnijeti račune četverogodišnjeg rada.

I pritom može biti ležeran, jer u četiri godine je u Trnovec Bartolovečki uloženo više od 50 milijuna kuna, od čega je Općina platila četiri milijuna, dakle manje od 10 posto, a od svibnja 2013. do ožujka 2017. odrađeno je puno, i to u svim dijelovima Općine.

U četiri godine je u Trnovec Bartolovečki uloženo više od 50 milijuna kuna

Novac nije došao lako. Trebalo je napraviti dobru projektnu dokumentaciju, kvalitetno je prezentirati i biti ustrajan u lobiranju. – Mora se biti uporan. Projekata je puno, novaca manje. Ne mogu nabrojiti koliko sam puta bio u raznim ministarstvima i javnim poduzećima kako bih prezentirao potrebe Općine – govori Zvonko Šamec. Upornost mu se očigledno isplatila.

Kvaliteta života

U Općini se radilo na kilometrima i kilometrima cesta te na projektima javne rasvjete, energetske učinkovitosti i komunalnim projektima. Svi su projekti znatno povećali općinski standard i direktno utjecali na kvalitetu života u Trnovcu Bartolovečkom. Ipak, od svih kapitalnih projekata jedan je najveći. To je završetak kanalizacije u Trnovcu, koja ukupno vrijedi stotinjak milijuna kuna.

– Priča se odugovlačila dulje od desetljeća. Sustav se počeo graditi još 2002. godine, posao je stajao, problem nas je dočekao, ali eto, uspjeli smo ga riješiti – govori načelnik Zvonko Šamec.

Svi su projekti znatno povećali općinski standard i direktno utjecali na kvalitetu života u Trnovcu

Još da su objavljeni natječaji iz mjera sedam, bilo bi toga i više. Čim je otvoren natječaj 7.2. Trnovec Bartolovečki je kandidirao radove na 15 cesta, vrijedne 3, 8 milijuna kuna. Papirologija je spremna već dulje vrijeme. U toj, najočekivanijoj mjeri na raspolaganju je samo 50 milijuna kuna za cijelu Hrvatsku, pa Općina ništa drugo nije prijavljivala. – To je jako skroman novac za cijelu Hrvatsku. Hvala Bogu pa mi imamo vrtiće, ali čekamo neki natječaj za energetsku obnovu kako bismo ih prijavili.

Izgradnja kanalizacije je uzela svoj danak. Trebat će desetak milijuna kuna da bi se 14 ulica vratilo u prvobitno stanje. – Sad čekamo natječaj na koji ćemo prijaviti projekt – najavljuje načelnik Šamec.

Osim ovih praktičnih projekta, potrebnih za svakodnevno funkcioniranje, Općina se sprema napraviti i veliki projekt za društveni život mještana. Svih šest naselja Trnovca Bartolovečkog dobit će svoj novi, prepoznatljivi trg. Za to se u sljedeće četiri godine planira potrošiti oko milijun kuna. Zasad je gotov idejni projekt trga u Bartolovcu, koji će se prvi raditi. Svaki trg će biti drukčijega vizualnog izgleda – etno, klasik ili moderan – u skladu sakarakteristikama naselja. Tako se zna da će Šemovec imati trg tradicionalnog štiha.

Svih šest naselja ubuduće će tako biti vizualno prepoznatljivo. Na njima će se družiti mještani, kojih će, nada se načelnik, za razliku od ostatka Hrvatske, biti svake godine sve više. U Trnovcu sve rade da tako bude. 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Liga za Varaždin: Ukidanje prireza je uvjet za sastavljanje gradske većine! I točka.

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Liga za Varaždin izlazi na predstojeće lokalne izbore i najavljuje potpuno ukidanje prireza u Gradu Varaždinu.

PRIREZ U VARAŽDINU = NULA KUNA

— Ili ćemo samostalno sastavljati gradsku većinu ili ćemo onome koji će ju sastavljati našu podršku uvjetovati potpunim ukidanjem prireza. I točka — rekao je prvi čovjek Lige za Varaždin, gospodarstvenik Davor Patafta.

Objasnio je i zašto:

— Aktivacija trenutno neaktivne imovine Grada Varaždina, koja otprilike vrijedi tri milijarde kuna, godišnje može nositi prihod od jednog cijelog proračuna. Zašto da onda građani plaćaju prirez? Nekome to svake godine može biti novi televizor, a nekome jednom godišnje nova investicija.

U gradu s prosječno najnižim plaćama, a onda i mirovinama, prirezom se građanima dodatno izbija iz džepova još najmanje dva milijuna eura. Sramotno i točka.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinka Marta Divjak nakon smrti djevojčice: Oduzeti roditeljska prava na vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinka je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

Cijelu Hrvatsku šokirao je slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške. Ova dvoipolgodišnja djevojčica podlegnula je ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Višednevni napori liječnika, nažalost, nisu bili uspješni. Ozljede glave bile su preteške. Preminula je na Uskrs. Malenu Nikoll roditelji su prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Slučaj je pokazao svu manjkavost sustava.

Reakcija

Zbog toga se na noge podignula javnost, ali i mnoge inicijative i udruge.

Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“ sa svojom kolegicom Antonijom Skender sudjelovala je na sastanku s ministrom rada i socijalne politike Josipom Aladrovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem.

– Na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem dogovorili smo izmjenu Zakona o udomiteljstvu. Važno je pokrenuti izmjene tog zakona i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva – ističe Marta Divjak.

Dodala je da je važno žurno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara te nadležnih sudova.

– Za djecu koja su ranjiva oformiti stručne nadzorne timove koji će se sastojati od psihologa, medicinskog djelatnika i socijalnog radnika. U zakone i postupke vezane za djecu unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili, još gore, u nasilnim obiteljima. Neophodno je raslojiti rad centara za socijalnu skrb tako da se odvoje odjeli za slučajeve vezane za djecu te da djelatnici tih odjela budu maksimalno angažirani. Također, nužno je osnovati sustavan nadzor rada i svih oblika djelovanja socijalnih radnika i drugih stručnjaka te samih centara za socijalnu skrb – objasnila je Marta zahtjeve koje su iznijele premijeru Plenkoviću i ministru Aladroviću.

No, je li možda rješenje da biološki roditelji koji ga se odreknu nikad više ne mogu ponovno dobiti svoje dijete?

Pravovremena reakcija

– Oduzimanje roditeljskih prava na vrijeme onim biološkim roditeljima koji nisu roditelji, nego zlostavljači. Otac pokojne djevojčice imao je više od 20 prijava za nasilje, nakon prve je dijete trebalo oduzeti – objasnila je Varaždinka.

Inače, Marta je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

– Nije bilo natezanja s biološkim roditeljima i oduzimanjem roditeljskih prava. Naravno, i dalje je predugo da dijete čeka dvije godine u sustavu, a i sama činjenica da su moji roditelji čekali dijete tri i pol godine je poražavajuća. Potrebe djeteta na koje roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti, te je stoga socioemocionalni razvoj u prvim godinama od presudnog značaja. U najranijoj dobi uspostavlja se snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojem su ovi emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički, ali i fizički razvoj. Uvijek volim napomenuti da sam ja imala sreće te da prilagodba nije dugo trajala – otkriva Marta, koja je pokrenula inicijativu „Moramo vam nešto reći“.

Važna platforma

– Inicijativu sam pokrenula jer sam željela platformu koja će educirati javnost o posvajanju i udomljavanju. Drugi razlog je bio da bivša djeca iz sustava mogu podijeliti osobna iskustva i tako pomoći drugima, ali i potaknuti promjene u sustavu brige o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kad sam ja odrastala, nisam znala nijednu osobu koja je posvojena i nisam se imala ni s kim usporediti i povezati, a što mi je zapravo bilo potrebno, tako da sam napravila i grupe na Facebooku za posvojene i udomljene kako bi mogli izmjenjivati iskustva i podijeliti emocije. Zbog te zajednice sam upoznala i Tonku (Antoniju Skender), koja mi je prvo bila suradnica, a danas mi je najbolja prijateljica. Želimo senzibilizirati javnost, ukloniti stigmu s djece koja nemaju uobičajene životne putove te urediti sustav kako bi bilo manje djece u domovima, a više u obiteljima – rekla nam je Divjak, koja vjeruje da će u Hrvatskoj doći do zaokreta u sustavu socijalne skrbi.

– Mislim da hoće, zapravo nadam se da hoće. Ako je njihov interes bio zbog medija i javnosti, to je na njihovu savjest jer oko 4200 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb i nema vremena čekati. No, Tonka i ja smo rekle ministru i premijeru da ne mislimo odustati – zaključila je Varaždinka.

Nastavite čitati