FOTO Pogledajte kako će izgledati Prapovijesni park u Ludbregu
Varaždinskoj županiji dodijeljen je ugovor o dodjeli bespovratnih 69.000,00 eura za provedbu projekta ‘Uređenje Prapovijesnog parka Ludbreg’. Ugovor je uručen...
DONOSIMO
Dva mjeseca prije isteka svoga prvoga načelničkog mandata, Zvonko Šamec je odlučio podnijeti račune četverogodišnjeg rada.
I pritom može biti ležeran, jer u četiri godine je u Trnovec Bartolovečki uloženo više od 50 milijuna kuna, od čega je Općina platila četiri milijuna, dakle manje od 10 posto, a od svibnja 2013. do ožujka 2017. odrađeno je puno, i to u svim dijelovima Općine.
U četiri godine je u Trnovec Bartolovečki uloženo više od 50 milijuna kuna
Novac nije došao lako. Trebalo je napraviti dobru projektnu dokumentaciju, kvalitetno je prezentirati i biti ustrajan u lobiranju. – Mora se biti uporan. Projekata je puno, novaca manje. Ne mogu nabrojiti koliko sam puta bio u raznim ministarstvima i javnim poduzećima kako bih prezentirao potrebe Općine – govori Zvonko Šamec. Upornost mu se očigledno isplatila.
U Općini se radilo na kilometrima i kilometrima cesta te na projektima javne rasvjete, energetske učinkovitosti i komunalnim projektima. Svi su projekti znatno povećali općinski standard i direktno utjecali na kvalitetu života u Trnovcu Bartolovečkom. Ipak, od svih kapitalnih projekata jedan je najveći. To je završetak kanalizacije u Trnovcu, koja ukupno vrijedi stotinjak milijuna kuna.
– Priča se odugovlačila dulje od desetljeća. Sustav se počeo graditi još 2002. godine, posao je stajao, problem nas je dočekao, ali eto, uspjeli smo ga riješiti – govori načelnik Zvonko Šamec.
Svi su projekti znatno povećali općinski standard i direktno utjecali na kvalitetu života u Trnovcu
Još da su objavljeni natječaji iz mjera sedam, bilo bi toga i više. Čim je otvoren natječaj 7.2. Trnovec Bartolovečki je kandidirao radove na 15 cesta, vrijedne 3, 8 milijuna kuna. Papirologija je spremna već dulje vrijeme. U toj, najočekivanijoj mjeri na raspolaganju je samo 50 milijuna kuna za cijelu Hrvatsku, pa Općina ništa drugo nije prijavljivala. – To je jako skroman novac za cijelu Hrvatsku. Hvala Bogu pa mi imamo vrtiće, ali čekamo neki natječaj za energetsku obnovu kako bismo ih prijavili.
Izgradnja kanalizacije je uzela svoj danak. Trebat će desetak milijuna kuna da bi se 14 ulica vratilo u prvobitno stanje. – Sad čekamo natječaj na koji ćemo prijaviti projekt – najavljuje načelnik Šamec.
Osim ovih praktičnih projekta, potrebnih za svakodnevno funkcioniranje, Općina se sprema napraviti i veliki projekt za društveni život mještana. Svih šest naselja Trnovca Bartolovečkog dobit će svoj novi, prepoznatljivi trg. Za to se u sljedeće četiri godine planira potrošiti oko milijun kuna. Zasad je gotov idejni projekt trga u Bartolovcu, koji će se prvi raditi. Svaki trg će biti drukčijega vizualnog izgleda – etno, klasik ili moderan – u skladu sakarakteristikama naselja. Tako se zna da će Šemovec imati trg tradicionalnog štiha.
Svih šest naselja ubuduće će tako biti vizualno prepoznatljivo. Na njima će se družiti mještani, kojih će, nada se načelnik, za razliku od ostatka Hrvatske, biti svake godine sve više. U Trnovcu sve rade da tako bude.
Izvor:
Foto:
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.