VOĆARSKI SAJAM

Donji Kraljevec je i ove godine bio domaćin međunarodnoga Voćarskog sajma, koji se u dvorani Osnovne škole održava 12. godinu zaredom.

Riječ je o sajmu koji je već puno ranije prerastao mjesto na kojem se određuje otkupna cijena voća, posebno jabuka. Sajam u Donjem Kraljevcu razvio se u nezaobilazno okupljalište domaćih i inozemnih voćara, popularnu dvodnevnu manifestaciju koja prvenstveno služi razmjeni znanja i iskustava.

Od jabuka do aronija

Sajam je ove godine okupio i 96 izlagača, koji su domaćim poljoprivrednicima predstavili brojne novitete i moderne tehnologije voćarske proizvodnje.
Nije slučajno da se upravo sajam u Donjem Kraljevcu promaknuo u vodeću manifestaciju ovoga karaktera u Hrvatskoj. Bogata voćarska tradicija promaknula je Međimursku županiju u jednog od vodećih uzgajivača voća, posebno jabuka. Naime, međimurski voćari godišnje proizvedu 25.000 tona jabuka, što je više od trećine ukupne hrvatske proizvodnje.

Županija sudjeluje u sufinanciranju dijela proizvodnje, čime se povećavaju kapaciteti poljoprivrednika

– I sve to unatoč brojnim problemima koji posljednje dvije godine pogađaju međimurske voćare. Pritom ne mislim samo na otežani plasman voća na tržište već i na elementarne nepogode, koje su sve učestalije. Od 53.000 hektara poljoprivrednih površina, 51 tisuća su obradive površina. Osim velike proizvodnje jabuka, naši se voćari sve više okreću uzgoju i ostalog voća, posebno breskvi, šljiva, ali i bobičastog voća, od aronije, preko malina i kupina, do borovnica – istaknuo je na otvorenju Sajma međimurski župan Matija Posavec.

Voćna vina, sokovi, džemovi, slatkiši… samo su dio proizvoda s kojima se voćari probijaju na tržištu

Novost za poljoprivrednike od ove je godine ponešto izmijenjeni model prijave štete od elementarnih nepogoda. Naime, Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je natječaj preko kojeg je moguća izravna prijava šteta, s obzirom na to da će se ona nadoknađivati europskim novcem. Natječaj je otvoren do sredine prosinca, nakon čega će se prijave vrednovati i napraviti lista naknade štete.

Pomoć

– Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku da će povećati sredstva na 100 milijuna kuna kako bi pomogla da se ublaže posljedice elementarnih nepogoda. Naravno da ta sredstva nisu dovoljna da bi nadoknadila samu štetu koja je nastala, već da se samo ublaže posljedice – istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Željko Kraljičak.
U izravnoj nadoknadi štete Županija ne može mnogo pomoći, pa su zbog toga osmišljeni preventivni programi na koje se mogu prijaviti sami poljoprivrednici.

– Sudjelujemo u sufinanciranju protugradnih mreža, poticanju ekološke proizvodnje, nabavci sadnica, sufinanciranju nastupa na sajmovima… Elementarna nepogoda ne može se spriječiti, ali se poticanjem povećane poljoprivredne proizvodnje mogu ublažiti njezine posljedice – zaključio je Posavec.
Zadovoljni razvojem Sajma su i izlagači. Velika posjećenost prilika je da promoviraju svoje proizvode, stvore kontakte, realiziraju nove poslovne suradnje…

Eko-proizvodnja

– Voćarstvom se bavimo više od 20 godina. Zastupljeno je više vrsta voća, od jabuka, mušmula i grožđa, preko šljiva, nektarina, breskva i marelica, sve do bobičastog voća. Imanje se sada već proširuje na oko pet hektara. S plasmanom voća snalazimo se sami. Obilazimo sajmove, tržnice… – istaknuo je Marko Stanojlović, voćar iz Štrigove.
Kako bi stvorili proizvod uvećane vrijednosti, brojni voćari odlučuju se na preradu sirovine. Na Sajmu su tako bila izložena brojna voćna vina, sokovi, pekmezi i džemovi, voćni slatkiši…

– Sve je više voćara koji se odlučuju na preradu sirovine, jer su otkupne cijene samog voća prilično niske, a preradom se stvara veća vrijednost, s kojom se lakše može doći do zarade. Mi radimo domaće džemove od aronije i drugog bobičastog voća bez konzervansa i s jako malo šećera. Ne radimo velike količine, već se uvijek priprema svježi džem pred sam odlazak na sajam. Upravo stoga su naši proizvodi prepoznati i prihvaćeni na tržištu – istaknuo je voćar Bojan Novosel.
Slično razmišlja i obitelj Lisjak iz Šenkovca, koja na jednom hektaru zemljišta uzgaja američku borovnicu.

– Borovnice su iznimno cijenjene na tržištu, tako da možemo prodati svježi plod, ali i prerađeni. Radimo džemove ne samo od borovnice već i drugih voćaka, poput kruške, aronije, grožđa i dunje. Mi smo se okrenuli ekološkoj proizvodnji. Status eko-proizvođača sve je traženiji na tržištu jer ljudi traže zdrave i provjerene proizvode – zaključila je Jasminka Lisjak.

Izvor:
Foto: