Povežite se s nama

Međimurje

Sve veći broj uzgajivača okreće se preradi voća: „Uvećanom vrijednošću osiguravamo opstanak.“

Objavljeno:

- dana

VOĆARSKI SAJAM

Donji Kraljevec je i ove godine bio domaćin međunarodnoga Voćarskog sajma, koji se u dvorani Osnovne škole održava 12. godinu zaredom.

Riječ je o sajmu koji je već puno ranije prerastao mjesto na kojem se određuje otkupna cijena voća, posebno jabuka. Sajam u Donjem Kraljevcu razvio se u nezaobilazno okupljalište domaćih i inozemnih voćara, popularnu dvodnevnu manifestaciju koja prvenstveno služi razmjeni znanja i iskustava.

Od jabuka do aronija

Sajam je ove godine okupio i 96 izlagača, koji su domaćim poljoprivrednicima predstavili brojne novitete i moderne tehnologije voćarske proizvodnje.
Nije slučajno da se upravo sajam u Donjem Kraljevcu promaknuo u vodeću manifestaciju ovoga karaktera u Hrvatskoj. Bogata voćarska tradicija promaknula je Međimursku županiju u jednog od vodećih uzgajivača voća, posebno jabuka. Naime, međimurski voćari godišnje proizvedu 25.000 tona jabuka, što je više od trećine ukupne hrvatske proizvodnje.

Županija sudjeluje u sufinanciranju dijela proizvodnje, čime se povećavaju kapaciteti poljoprivrednika

– I sve to unatoč brojnim problemima koji posljednje dvije godine pogađaju međimurske voćare. Pritom ne mislim samo na otežani plasman voća na tržište već i na elementarne nepogode, koje su sve učestalije. Od 53.000 hektara poljoprivrednih površina, 51 tisuća su obradive površina. Osim velike proizvodnje jabuka, naši se voćari sve više okreću uzgoju i ostalog voća, posebno breskvi, šljiva, ali i bobičastog voća, od aronije, preko malina i kupina, do borovnica – istaknuo je na otvorenju Sajma međimurski župan Matija Posavec.

Voćna vina, sokovi, džemovi, slatkiši… samo su dio proizvoda s kojima se voćari probijaju na tržištu

Novost za poljoprivrednike od ove je godine ponešto izmijenjeni model prijave štete od elementarnih nepogoda. Naime, Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je natječaj preko kojeg je moguća izravna prijava šteta, s obzirom na to da će se ona nadoknađivati europskim novcem. Natječaj je otvoren do sredine prosinca, nakon čega će se prijave vrednovati i napraviti lista naknade štete.

Pomoć

– Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku da će povećati sredstva na 100 milijuna kuna kako bi pomogla da se ublaže posljedice elementarnih nepogoda. Naravno da ta sredstva nisu dovoljna da bi nadoknadila samu štetu koja je nastala, već da se samo ublaže posljedice – istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Željko Kraljičak.
U izravnoj nadoknadi štete Županija ne može mnogo pomoći, pa su zbog toga osmišljeni preventivni programi na koje se mogu prijaviti sami poljoprivrednici.

– Sudjelujemo u sufinanciranju protugradnih mreža, poticanju ekološke proizvodnje, nabavci sadnica, sufinanciranju nastupa na sajmovima… Elementarna nepogoda ne može se spriječiti, ali se poticanjem povećane poljoprivredne proizvodnje mogu ublažiti njezine posljedice – zaključio je Posavec.
Zadovoljni razvojem Sajma su i izlagači. Velika posjećenost prilika je da promoviraju svoje proizvode, stvore kontakte, realiziraju nove poslovne suradnje…

Eko-proizvodnja

– Voćarstvom se bavimo više od 20 godina. Zastupljeno je više vrsta voća, od jabuka, mušmula i grožđa, preko šljiva, nektarina, breskva i marelica, sve do bobičastog voća. Imanje se sada već proširuje na oko pet hektara. S plasmanom voća snalazimo se sami. Obilazimo sajmove, tržnice… – istaknuo je Marko Stanojlović, voćar iz Štrigove.
Kako bi stvorili proizvod uvećane vrijednosti, brojni voćari odlučuju se na preradu sirovine. Na Sajmu su tako bila izložena brojna voćna vina, sokovi, pekmezi i džemovi, voćni slatkiši…

– Sve je više voćara koji se odlučuju na preradu sirovine, jer su otkupne cijene samog voća prilično niske, a preradom se stvara veća vrijednost, s kojom se lakše može doći do zarade. Mi radimo domaće džemove od aronije i drugog bobičastog voća bez konzervansa i s jako malo šećera. Ne radimo velike količine, već se uvijek priprema svježi džem pred sam odlazak na sajam. Upravo stoga su naši proizvodi prepoznati i prihvaćeni na tržištu – istaknuo je voćar Bojan Novosel.
Slično razmišlja i obitelj Lisjak iz Šenkovca, koja na jednom hektaru zemljišta uzgaja američku borovnicu.

– Borovnice su iznimno cijenjene na tržištu, tako da možemo prodati svježi plod, ali i prerađeni. Radimo džemove ne samo od borovnice već i drugih voćaka, poput kruške, aronije, grožđa i dunje. Mi smo se okrenuli ekološkoj proizvodnji. Status eko-proizvođača sve je traženiji na tržištu jer ljudi traže zdrave i provjerene proizvode – zaključila je Jasminka Lisjak.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Na preloškoj Marini školarci učili o vrstama ptica i opazili devet zimovalica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 1. listopada, u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog održana je četvrta radionica posvećena lokalnoj flori i fauni.

Radionicu je vodio Luka Hercigonja, fotograf prirode i član Udruge BIOM, a sudjelovalo je dvadesetak učenika osnovnoškolske i srednjoškolske dobi.

U teorijskom dijelu radionice učenicima je pružen kratki uvod u ptice, upoznati su s jezerom kao staništem, predstavljeni su im načini na koje se ptice mogu proučavati (promatranje, zimsko brojanje, prstenovanje, fotografiranje…) te su im uz pomoć videoprezentacije predstavljene najčešće vrste ptica zimovalica koje zimuju na našem području ili ga prelijeću u vrijeme migracija.

Teorijski dio završen je kvizom u kojem su učenici primijenili naučeno znanje o pticama, a zbog mnogih duhovitih odgovora kviz se pokazao najdinamičnijih dijelom radionice.

Vožnja čamcem i promatranje

Nakon ručka i kratkog odmora uslijedio je praktični dio radionice koji se sastojao od vožnje čamcem po jezeru i između sprudova te promatranja ptica dalekozorom.

Izrazito visoki vodostaj omogućio je plovidbu i skrovitijim rukavcima kojima se inače ne bi moglo proći.

Pod vodstvom Luke Hercigonje učenici su opazili 19 vrsta ptica, od kojih devet zimovalica – crvenokljuni labud, divlja patka, mali gnjurac, liska, mali vranac, veliki vranac, siva čaplja, velika bijela čaplja i vodomar.

Od ostale flore i faune učenici su primijetili izrazito bujne trščake i obalnu vegetaciju, nastambu dabra, a na djelu su uhvatili i bodljastu tikvicu, izrazito agresivnu i invazivnu vrstu biljke penjačice koja svojim puzanjem polako obrasta i guši ostatak flore, često i čitava stabla, čime predstavlja značajnu prijetnju zavičajnoj vegetaciji.

Događaj su organizirali Grad Prelog i Marina Prelog d.o.o. u sklopu projekta akronima „Aqua Adventures“ koji sufinancira Europska unija iz programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.

Preostala je još jedna radionica koja će biti posvećena flori i fauni dravskih sprudova, a vodit će ju Mišo Rašan, iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje škole Prelog.

Nastavite čitati

Međimurje

Predstavnici WWF-a iz Europe, Australije i Amerike posjetili rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iz Europe, Australije i Sjedinjenih Američkih Država posjetili su Europsku Amazonu. Upoznati s pričom o petodržavnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav, jedne od inicijativa WWF-a koju je prije godinu dana prepoznao i UNESCO, direktori komunikacija iz 22 ureda WWF-a prošetali su uz ušće Mure u Dravu.

Tom su prilikom saznali brojne priče o utjecaju tih rijeka na ljude koji u njihovoj blizini žive, kao i o pticama koje se ovdje gnijezde te drugim životinjama koje ovise o tim rijekama ovise, ali i o invazivnim vrstama te drugim prijetnjama za ovo jedinstveno područje.

Njihov posjet začinjen je i daškom kulture, odnosno posjetom galeriji Josipa Generalića u Hlebinama.

Rezervat biosfere koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, najveće je zaštićeno riječno područje u Europi i međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.

Organizacija WWF trenutno provodi i foto natjecanje koje je objavljeno na društvenim mrežama WWF Adrije i koje sretnog dobitnika može odvesti na sadržaji produženi vikend u srce Europske Amazone – Park prirode Kopački rit. Za sudjelovanje je potrebno objaviti fotografiju prirode na području rijeka Mure, Drave ili Dunava na svom Instagram ili Facebook profilu, tagirati WWF Adriju i dodatni oznaku projekta #lifelineMDD.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje