Povežite se s nama

Život i društvo

Svi bi zaposlili šivače, ali na Sajmu poslova ih nije bilo niti za lijek. Pomama za radnicima u proizvodnji i vozačima

Objavljeno:

- dana

Sajam poslova

Više od 40 poslodavaca oglasilo je preko 600 radnih mjesta na 10. Sajmu poslova u Varaždinskoj županiji.

Najviše radnika se traži u proizvodnji tekstila: Comprom i Boxmark trebanjih više od 50. Waldorf iz Jalžabeta traži šeszdesetak ljudi za  šivanje kožnih komponenti uglavnom za auto industriju dok jalžabetski  Ducal ima posla za čak 60 skladištara.

 

Situacija na tržištu rada se mijenja. Sve više poslodavaca nudi, a sve manje radnika traži posao. Radnici u proizvodnji danas su raritet na tržištu. To se moglo najbolje vidjeti baš na sajmu poslova u Graberju.

Iako je varaždinsko područje nekad bilo jedan od najvećih centara tekstilne industrije u regiji, puno šivača se sa velikom stagnacijom u industriji okrenulo drugim poslovima, a mladi se sve rjeđe školuju za zanimanja u struci.  Zbog toga svi poslodavci nude školovanje na radnom mjestu. O plaćama ne žele govoriti, ali za radnike se bore poboljšanim uvjetima rada. Tako u Waldorfu nema radnih subota, nedjelja i blagdana, a svi prekovremeni se plaćaju. Radnici i budući radnici se nadaju da će konkurentnost radnika dovesti i do većih plača.

Iako je prošlu godinu završio s minusom i Varteks traži 14 šivača. U nekadašnjem tekstilnom divu nije u pitanju povećani obim posla, nego uglavnom odlasci u mirovinu.

Za razliku od lani ove godine se traži manje zaštitara. Na štandu Arsenal Ivezića kažu da su se oni uglavnom ekipirali, ali da radnike i dalje redovno traže.

Puno onih koji su „nestali“ sa varaždinskog Zavoda otišlo je u inozemstvo. Većina se odvezla autobusnim linijom jednog od varaždinskog prijevoznika što je, vjerojatno, indirektno dovelo do potražnje za vozačima autobusa. Samo Vincek ih traži 20.

Sajam je počeo u 10 sati, a  jedan sat kasnije sva ova poduzeća su dobila nekoliko desetaka molbi. Najmanje posla traže najkonkurentniji na tržištu rada – mlad ljudi. Najviše je sredovječnijih, starijih od 50 godina, koji se najteže zapošljavaju. To je generacija koja je ostala bez posla ili u velikom valu hrvatske pretvorbe krajem prošlog stoljeća ili u tek završenoj recesiji.

Na Sajmu smo sreli i dvije gospođe koje su prešle pedesetu iz Cestice. One su radile u Sloveniji, kad su tvrtke iz nekog razloga trebale smanjiti broj zaposlenih, otkaze su prvo dobili strani radnici. Ostali bi bez posla bez ikakvih otpremnina. I sad već godinama neuspješno traže posao. Njihov problem otvara još jedno aktualno pitanje – produljenog radnog staža do 67. godine života. Jedna je za strojem šivala obuću, druga odjeću.  – Na tom su nam poslu otišli vid i kičma. Više ne možemo to raditi – slažu se i obje traže „lakše“ poslove, na primjer čistačice.

Po Sajmu su se vrzmali i ispunili upitnike i učenici turističkog smjera. Oni bi preko ljeta voljeli zaraditi džeparac i ne biraju posao. Ipak, najviše njih je molbe predalo u Ducal.

Gužva nije bila velika, jer ove su godine, moglo se primijetiti, došli samo oni koji zaista traže posao, a ne koji moraju zbog pravdanja na burzi. Sajam je od 10 do 14 sati  obišlo oko 1500 posjetitelja. Većina njih je i predala svoju molbu.

Posao je tražila i donedavno pročelnica Grada Varaždinskih Toplica, Željka Sakač. Ona je magistra  sa završenim poslijediplomskim studijem ekonomije i cijeli radni vijek je provela na rukovodećim pozicijama. U Varaždinske Toplice je otišla s mjesta direktorice u banci da bi nakon godinu dana dobila otkaz i tužila poslodavca. 

Sud traje i ne preostaje joj ništa nego potražiti novi posao. Svjesna je da će na Sajmu poslova teško naći posao u struci, ali kaže da je ovo dobro mjesto za nove kontakte.

S tim se slažu svi. Sajam poslova je idealno mjesto za direktnu komunikaciju poslodavaca i tražitelja posla. Događanje nije samo pro forme radi. Svake godine, potvrdili su nam iz velikih firmi, barem 40 posto praznih radnih mjesta popuni se zahvaljujući baš ovom Sajmu.  

Izvor:
Foto: Marta Konjačić

Život i društvo

U Petrijancu održana prva radionica u sklopu projekta “Budimo spremni”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Održana je prva radionica u sklopu projekta “Budimo spremni” kojeg provodi Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin.

Radionica je bila održana za članove udruga civilnog društva. Zahvaljujemo svim sudionicima na radionice kao i dobrim predavačima i naravno pozivamo sve sudionike na iduću radionicu.

Predavači Nenad Vidović i Mario Musolin održali su zanimljiva predavanja i radionicu na temu “Budimo spremni – Upoznajmo naše područje”. Uz članove 11 udruga koje su bile prisutne na radionici, na predavanju je bio nazočan i načelnik Općine Petrijanec Željko Posavec.

Prisutni su imali priliku pobliže upoznati ključne rizike svog područja, postupanja u slučaju krize ili ugroze.

Dogovoreni termini sljedećih radionica za općinu Petrijanec u sklopu projekta “Budimo spremni” :

• 30.9.2022. (petak) u 17:00 – tečaj “Budimo spremni – Naučimo prvu pomoć”
• 14.10.2022. (petak) u 18:00 – radionica “Budimo spremni – Pripremimo se prije”
• 4.11.2022. (petak) u 18:00 – radionica “Budimo spremni – Volonteri u pomoć zajednici”

Nastavite čitati

Život i društvo

U Svibovcu Topličkom pokopane 72 ekshumirane žrtve masovnih partizanskih likvidacija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nedjelju su na groblju Svibovec, nakon gotovo 80 godina, pokopani posmrtni ostaci žrtava Drugog svjetskog rata, ekshumiranih 2014. godine s lokacije Leskovec, predio Jakšenica.

Misu za 72 ekshumirane žrtve masovnih likvidacija na području sjeverne Hrvatske koje su se dogodile nakon zauzimanja Varaždinskih Toplica od strane partizanskih postrojbi 29. rujna 1943. godine,  predvodio je  mons. Vlado Košić u koncelebraciji sa župnikom Jurajem Kopjarom.

– Dao Bog da se svi tragovi totalitarnih režima što prije uklone iz naše zemlje i da budemo slobodno društvo sa svojom budućnošću koje mrtve štuje, a gradi si budućnost u slobodi i miru – rekao je Košić.

Izaslanica ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri kazala je da se ispravlja nepravda kako ove žrtve više ne bi bile u crnoj zemlji zabačene u šumi.

– U dvije grobne jame pronađene su 72 osobe, odnosno 71 muška te jedna ženska, a uglavnom se radi o mlađim odraslim osobama, u dobi od 20 do 40 godina. Antropološkom obradom utvrdili smo na minimalno 37 lubanja ozljede nastale u trenutku smrti ili neposredno prije ili poslije nje, što dokazuje da su žrtve stradale nasilnom smrću – opisala je Paltrinieri naglasivši  kako je prioritet ministarstva da se pronađu sve osobe stradale u Domovinskom ratu za koje se još ne zna gdje su te kako se i dalje istražuju grobišta u kojima se nalaze žrtve poraća.

Tim ljudima nije bilo ni suđeno!

Izgradnju zajedničke grobnice financirao je Grad Varaždinske Toplice, a gradonačelnica Dragica Ratković naglasila je kako je ovaj komemorativan skup održan radi svih žrtava, kako bi im se vratilo dostojanstvo i poštovanje predstavljajući ih kao ljudska bića, a ne kao statistiku i broj.

-Teško je danas održati govor, naći prave riječi za sve ljude, znane i neznane, kojima je uništen i zadnji djelić ljudskog dostojanstva i bez njihove krivnje, pravo na život. Povijest ne možemo promijeniti, ne možemo promijeniti tragične povijesne činjenice, ali moramo ustrajati u potpori svima, kako bi se na temelju činjenica utvrdila povijesna istina. Jer to je naš dug prema nevinim žrtvama, istini i pravednosti. I to nas obvezuje – rekla je Ratković izrazivši najdublje poštovanje prema svim nedužnim žrtvama koje su patile i  u neljudskim uvjetima izgubile svoje živote.

– Neka njihove kosti u ovoj našoj zemlji, na ovom mjestu,  počivaju u miru – dodala je.

Zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec  naglasila je kako ovaj događaj mora služiti kao podsjetnik da je ljudski život vrjedniji od bilo čega, te da svatko ima pravo na dostojan ukop i na uređeno posljednje počivalište.

-Tim ljudima nije bilo ni suđeno, nisu imali pravo na obranu niti na pomilovanje već su lišeni života. No ono što je najgore, ti ljudi nisu imali ni pravo na dostojan ukop i ispraćaj pa današnjim danom to ispravljamo jer su nedužne žrtve to zaslužile – rekla je Zagorec.

Spomenula je kako je 1991. godine, nakon osamostaljenja Hrvatske, donesen Zakon o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava te godinu kasnije osnovana i istoimena komisija koja je s radom u Varaždinskoj županiji započela 1997. godine, a godinu kasnije i u Međimurju.

Predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Franjo Talan u svom je govoru kazao kako na području Varaždinske biskupije postoji stotinjak lokacija na kojima se nalaze žrtve poraća, te naglasio kako je Društvo dosad na dostojan način obilježilo desetak lokacija.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje