Sajam poslova
Više od 40 poslodavaca oglasilo je preko 600 radnih mjesta na 10. Sajmu poslova u Varaždinskoj županiji.
Najviše radnika se traži u proizvodnji tekstila: Comprom i Boxmark trebanjih više od 50. Wollsdorf iz Jalžabeta traži šezdesetak ljudi za proizvodnju kožnih komponenti uglavnom za auto industriju dok jalžabetski Ducal ima posla za čak 60 skladištara.
Situacija na tržištu rada se mijenja. Sve više poslodavaca nudi, a sve manje radnika traži posao. Radnici u proizvodnji danas su raritet na tržištu. To se moglo najbolje vidjeti baš na sajmu poslova u Graberju.
Iako je varaždinsko područje nekad bilo jedan od najvećih centara tekstilne industrije u regiji, puno šivača se sa velikom stagnacijom u industriji okrenulo drugim poslovima, a mladi se sve rjeđe školuju za zanimanja u struci. Zbog toga svi poslodavci nude školovanje na radnom mjestu. O plaćama ne žele govoriti, ali za radnike se bore poboljšanim uvjetima rada. Tako u Waldorfu nema radnih subota, nedjelja i blagdana, a svi prekovremeni se plaćaju. Radnici i budući radnici se nadaju da će konkurentnost radnika dovesti i do većih plača.
Iako je prošlu godinu završio s minusom i Varteks traži 14 šivača. U nekadašnjem tekstilnom divu nije u pitanju povećani obim posla, nego uglavnom odlasci u mirovinu.
Za razliku od lani ove godine se traži manje zaštitara. Na štandu Arsenal Ivezića kažu da su se oni uglavnom ekipirali, ali da radnike i dalje redovno traže.
Puno onih koji su „nestali“ sa varaždinskog Zavoda otišlo je u inozemstvo. Većina se odvezla autobusnim linijom jednog od varaždinskog prijevoznika što je, vjerojatno, indirektno dovelo do potražnje za vozačima autobusa. Samo Vincek ih traži 20.
Sajam je počeo u 10 sati, a jedan sat kasnije sva ova poduzeća su dobila nekoliko desetaka molbi. Najmanje posla traže najkonkurentniji na tržištu rada – mlad ljudi. Najviše je sredovječnijih, starijih od 50 godina, koji se najteže zapošljavaju. To je generacija koja je ostala bez posla ili u velikom valu hrvatske pretvorbe krajem prošlog stoljeća ili u tek završenoj recesiji.
Na Sajmu smo sreli i dvije gospođe koje su prešle pedesetu iz Cestice. One su radile u Sloveniji, kad su tvrtke iz nekog razloga trebale smanjiti broj zaposlenih, otkaze su prvo dobili strani radnici. Ostali bi bez posla bez ikakvih otpremnina. I sad već godinama neuspješno traže posao. Njihov problem otvara još jedno aktualno pitanje – produljenog radnog staža do 67. godine života. Jedna je za strojem šivala obuću, druga odjeću. – Na tom su nam poslu otišli vid i kičma. Više ne možemo to raditi – slažu se i obje traže „lakše“ poslove, na primjer čistačice.
Po Sajmu su se vrzmali i ispunili upitnike i učenici turističkog smjera. Oni bi preko ljeta voljeli zaraditi džeparac i ne biraju posao. Ipak, najviše njih je molbe predalo u Ducal.
Gužva nije bila velika, jer ove su godine, moglo se primijetiti, došli samo oni koji zaista traže posao, a ne koji moraju zbog pravdanja na burzi. Sajam je od 10 do 14 sati obišlo oko 1500 posjetitelja. Većina njih je i predala svoju molbu.
Posao je tražila i donedavno pročelnica Grada Varaždinskih Toplica, Željka Sakač. Ona je magistra sa završenim poslijediplomskim studijem ekonomije i cijeli radni vijek je provela na rukovodećim pozicijama. U Varaždinske Toplice je otišla s mjesta direktorice u banci da bi nakon godinu dana dobila otkaz i tužila poslodavca.
Sud traje i ne preostaje joj ništa nego potražiti novi posao. Svjesna je da će na Sajmu poslova teško naći posao u struci, ali kaže da je ovo dobro mjesto za nove kontakte.
S tim se slažu svi. Sajam poslova je idealno mjesto za direktnu komunikaciju poslodavaca i tražitelja posla. Događanje nije samo pro forme radi. Svake godine, potvrdili su nam iz velikih firmi, barem 40 posto praznih radnih mjesta popuni se zahvaljujući baš ovom Sajmu.
Izvor:
Foto: Marta Konjačić
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.
JAVNI NATJEČAJza dodjelu stipendija Međimurskih vodaza deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola upisanih uškolsku godinu 2024./2025. Međimurske vode raspisuju natječaj...
O G L A S HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta,...
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
