Povežite se s nama

U fokusu

Svi bi zaposlili šivače, ali na Sajmu poslova ih nije bilo. Pomama za radnicima u proizvodnji i vozačima

Objavljeno:

- dana

Sajam poslova

Više od 40 poslodavaca oglasilo je preko 600 radnih mjesta na 10. Sajmu poslova u Varaždinskoj županiji.

Najviše radnika se traži u proizvodnji tekstila: Comprom i Boxmark trebanjih više od 50. Wollsdorf iz Jalžabeta traži šezdesetak ljudi za  proizvodnju kožnih komponenti uglavnom za auto industriju dok jalžabetski  Ducal ima posla za čak 60 skladištara.

Situacija na tržištu rada se mijenja. Sve više poslodavaca nudi, a sve manje radnika traži posao. Radnici u proizvodnji danas su raritet na tržištu. To se moglo najbolje vidjeti baš na sajmu poslova u Graberju.

Iako je varaždinsko područje nekad bilo jedan od najvećih centara tekstilne industrije u regiji, puno šivača se sa velikom stagnacijom u industriji okrenulo drugim poslovima, a mladi se sve rjeđe školuju za zanimanja u struci.  Zbog toga svi poslodavci nude školovanje na radnom mjestu. O plaćama ne žele govoriti, ali za radnike se bore poboljšanim uvjetima rada. Tako u Waldorfu nema radnih subota, nedjelja i blagdana, a svi prekovremeni se plaćaju. Radnici i budući radnici se nadaju da će konkurentnost radnika dovesti i do većih plača.

Iako je prošlu godinu završio s minusom i Varteks traži 14 šivača. U nekadašnjem tekstilnom divu nije u pitanju povećani obim posla, nego uglavnom odlasci u mirovinu.

Za razliku od lani ove godine se traži manje zaštitara. Na štandu Arsenal Ivezića kažu da su se oni uglavnom ekipirali, ali da radnike i dalje redovno traže.

Puno onih koji su „nestali“ sa varaždinskog Zavoda otišlo je u inozemstvo. Većina se odvezla autobusnim linijom jednog od varaždinskog prijevoznika što je, vjerojatno, indirektno dovelo do potražnje za vozačima autobusa. Samo Vincek ih traži 20.

Sajam je počeo u 10 sati, a  jedan sat kasnije sva ova poduzeća su dobila nekoliko desetaka molbi. Najmanje posla traže najkonkurentniji na tržištu rada – mlad ljudi. Najviše je sredovječnijih, starijih od 50 godina, koji se najteže zapošljavaju. To je generacija koja je ostala bez posla ili u velikom valu hrvatske pretvorbe krajem prošlog stoljeća ili u tek završenoj recesiji.

Na Sajmu smo sreli i dvije gospođe koje su prešle pedesetu iz Cestice. One su radile u Sloveniji, kad su tvrtke iz nekog razloga trebale smanjiti broj zaposlenih, otkaze su prvo dobili strani radnici. Ostali bi bez posla bez ikakvih otpremnina. I sad već godinama neuspješno traže posao. Njihov problem otvara još jedno aktualno pitanje – produljenog radnog staža do 67. godine života. Jedna je za strojem šivala obuću, druga odjeću.  – Na tom su nam poslu otišli vid i kičma. Više ne možemo to raditi – slažu se i obje traže „lakše“ poslove, na primjer čistačice.

Po Sajmu su se vrzmali i ispunili upitnike i učenici turističkog smjera. Oni bi preko ljeta voljeli zaraditi džeparac i ne biraju posao. Ipak, najviše njih je molbe predalo u Ducal.

Gužva nije bila velika, jer ove su godine, moglo se primijetiti, došli samo oni koji zaista traže posao, a ne koji moraju zbog pravdanja na burzi. Sajam je od 10 do 14 sati  obišlo oko 1500 posjetitelja. Većina njih je i predala svoju molbu.

Posao je tražila i donedavno pročelnica Grada Varaždinskih Toplica, Željka Sakač. Ona je magistra  sa završenim poslijediplomskim studijem ekonomije i cijeli radni vijek je provela na rukovodećim pozicijama. U Varaždinske Toplice je otišla s mjesta direktorice u banci da bi nakon godinu dana dobila otkaz i tužila poslodavca. 

Sud traje i ne preostaje joj ništa nego potražiti novi posao. Svjesna je da će na Sajmu poslova teško naći posao u struci, ali kaže da je ovo dobro mjesto za nove kontakte.

S tim se slažu svi. Sajam poslova je idealno mjesto za direktnu komunikaciju poslodavaca i tražitelja posla. Događanje nije samo pro forme radi. Svake godine, potvrdili su nam iz velikih firmi, barem 40 posto praznih radnih mjesta popuni se zahvaljujući baš ovom Sajmu.  

Izvor:
Foto: Marta Konjačić

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje