Za najosnovniju uskršnju košaricu na varaždinskom placu izdvojit ćete oko 70 eura
Uskrs ima dvije košarice. Prvu, onu doslovnu, u koju se svake godine stavljaju ukrašena jaja i ostale namirnice, kasnije krasi...
Nesvakidašnja akcija ispred ulaza u propali Mundus
Desetak bivših zaposlenika Mundusa, noć uoči Svih sveti, sjetilo se nekada najvećeg i najstarijeg drvoprerađivača u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koji bi proslavilo ove godine 120. godina rada da nije lani otišao u stečaj, a zaposlenici na burzu rada.
Paljenjem svijeće pod osmrtnicom pred ulazom u propali kolektiv simbolički su izrazili svoje negodovanje nad nezasluženom smrću ovog negdašnjeg drvoprerađivačkoga giganta. U ovoj nesvakidašnjoj akciji sjećanja na bivši kolektiv pružili su im se i članovi sindikata, odnosno Hrvatskih laburista – Stranke rada.
– Nekada poznata tvornica namještaja koncem 1991. zapošljavala je preko 1300 radnika i takva je predstavljala okosnicu privređivanja i zapošljavanja u Varaždinskoj županiji. Nažalost, samo 430 radnika preživjelo je sve pretvorbene ekshibicije bivših uprava. Sredinom prošle godine pokrenut je stečaj, a preostali zaposlenici su završili na burzi. Iza Mundusa ostala je slava stoljetnih proizvodnih uspjeha, ali i gorčina posljednje generacije zaposlenika koji su ostali uskraćeni svojih elementarnih prava – rekao je Siniša Miličić predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata i predsjednik HL-SR-a Varaždinske županije.
Kao dugogodišnji sindikalist Miličić je dobro upoznat s pretvorbenim anomalijama koje su doveli Mundus do uništenja.
-Završni čin tragedije Mundusa započeo je 1992. kada je tadašnja prosječna plaća bila je 150 DEM. Tada je formalno provedena privatizacija tako što su Josip Koščak, Ambrozije Krišto, Josip Ivanuša i Rudolf Levanić zaključili s Fondom ugovore prema kojima svaki na ime dokapitalizacije ulaže 900.000 DM. Dioničari su uzeli kredite inozemnog partnera. O kreditima tijekom revizije nisu dobiveni podaci. Društvo nije ostvarilo ciljeve propisane odredbama Zakona o privatizaciji. Poslovanje Mundusa krenulo je nizbrdo pa su vlasnici dioničarskog društva osnovali devet povezanih društava radi izbjegavanja plaćanja obaveza. Sva su društva bila bez značajnije imovine, poslovala su negativno i završila u stečaju 2011. godine. Najgore su prošli radnici koji nisu dobili otpremninu po godinama staža jer su prelazili iz jednog povezanog društva u drugo, a da praktički nisu napuštali isti radni stol. Nisu ni dobili plaću za otkazni rok, a njihova plaća nikada nije bila viša od minimalca od 2.100 kuna, dok su bivši direktori dobili i plaće i 50 posto svih prijavljenih potraživanja u stečaju – ustvrdio je Miličić.
Kao primjer navodi slučaj Marine Dubravac koja je za 25 godina rada u Mundusu promijenila čak sedam poslodavaca, iako nije nikada napustila tvornicu. Uprava ju je selila iz jednoga društva u drugo tako da su joj prilikom isplate otpremnina priznate samo 11 zadnjih godina staža.
-Možemo sa sigurnošću reći da Mundus d.d. zajedno s devet povezanih društava duguje preko 300.000.000 kuna! Ova zastrašujuća brojka dobivena je zbrajanjem svih dugovanja firme i potraživanja vjerovnika a proistekla je iz dugogodišnjeg neplaćanja doprinosa i poreza. Kratkoročne obaveze Mundus d.d. iznosile su 195 milijuna kuna. A što se tiče radnika oni su i ovdje izvukli deblji kraj. Radnicima su isplaćene naknade plaća i polovina otpremnine iz Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca i to tri minimalne plaće i pola otpremnine. Jedna plaća na koju imaju pravo na ime otkaznog roka nakon otvaranja stečaja nije im isplaćena zbog nedostatka sredstava – upozorava Miličić i najavljuje nove akcije koje će skrenuti pozornost na ovu sramotnu epizodu privatizaciju kako bi se za nju zainteresiralo i pravosuđe pokretanjem temeljite istrage o malverzacijama u Mundusu koje su pogodile brojne obitelji varaždinskog kraja.
Vjerovnicima Mundus d.d. u stečaju priznata su potraživanja u iznosu od 179.996.841 kunu. Devet zaposlenih u Mundus d.d. prijavilo je potraživanja koja su im i priznata, a najviše potražuju Konjević Franjo – 179.557,99 (direktor Mundus d.d.), Koščak Josip – 98.490,22 (bivši direktor Mundus d.d.), Ivanuša Josip – 91.701,76 (bivši direktor Mundus d.d.). Njema je, prema navodima RIS-a, isplaćeno 50 posto potraživanja.
Izvor: RIS
Foto: RIS
HAPPY BIKE je projekt Europske unije koji je odobren za financiranje u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Partneri projekta su gradovi Letenje, Prelog i Ludbreg te ŽUC Varaždin. Ukupni budžet projekta je nešto više od milijun eura – EU sredstva 866.282,16 eura, vlastita sredstva 111.415,59 eura. Početna konferencija ovog projekta održana je krajem mjeseca siječnja. U srijedu, 28. veljače, održan je i sastanak projektnih timova iz gradova sudionika projekta.
Sastanak je održan u prostorima gradske uprave mađarskog Grada Letenye. Projekt je sa provedbom započeo početkom mjeseca studenog prošle godine, a voditelj projekta za područje Grada Preloga je Miroslav Hržić.
Glavni cilj projekta je izgraditi nove atrakcije uz rijeke Dravu i Muru uz koje se vežu bogata i raznolika prirodna i kulturna baština. To se planira kako bi se generirao gospodarski rast na prostoru uključenih programskih područja (Grad Letenye, Grad Prelog i Grad Ludbreg). Razvoj infrastrukture koja se provodi u okviru predloženog projekta trebao bi privući veći broj posjetitelja.
Uz uspostavljanje nove biciklističke rute Letenye-Prelog-Ludbreg te interpretacijskim stazama sa prikazom kulturne i prirodne baštine (na ukupnoj dužini od oko 100 km), lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup slikovitim, gotovo netaknutim prirodnim područjima, a i drugi potencijalni turisti koji posjećuju mjesta uz rijeke Dravu i Muru. Poseban naglasak stavlja se na činjenicu da je ruta Letenye-Prelog-Ludbreg kapilarna ruta čime će se osigurati poveznica s obje strane hrvatsko – mađarske granice, kao i priključak na EuroVelo mrežu.
Područja uključena u projekt Happy Bike su: Županija Zala, Međimurska i Varaždinska županija. Najmanje 11 naselja trebalo bi imati koristi od projekta, a oko 60 kulturnih i prirodnih znamenitosti će biti evidentirano i dostupno posjetiteljima. Sljedeći sastanak projektnih timova održat će se u mjesecu svibnju u Ludbregu.
Program se odvijao u tamošnjoj multimedijalnoj dvorani, pri čemu je posjetiteljima na dolasku zahvalila ravnateljica knjižnice, Ljiljana Križan.
Rudolf Steiner je rođen 25. ili 27. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu. Bio je utjecajan u mnogim područjima, uključujući odgoj i obrazovanje, poljoprivredu, umjetnost i filozofiju. Unutar svoje pedagogije htio je uspostaviti odgoj djece kao cjelovitih ljudskih bića, naglašavajući važnost ravnoteže fizičkog i duhovnog aspekta čovjeka. S tim u cilju razvio je i euritmiju, izvedbenu umjetnost koja je ujedno i metoda terapije. To su zapravo geste i pokreti koji kretanjem tijela žele izraziti govor i zvuk. Pomoću njegovih ideja razvijena je i biodinamička poljoprivreda. Temeljna zamisao takve vrste ratarstva počiva na „životnoj snazi“, ideji da biljke i životinje posjeduju „kozmičku silu“ koju hranjenjem ljudi unose u svoj organizam. Steiner je smatrao i da pesticidi i umjetna zaštitna sredstva i gnojiva hrani oduzimaju životnost.
Govoreći o naučavanju dr. Rudolfa Steinera, ravnateljica istoimenog centra u Donjem Kraljevcu, Dijana Posavec, pričala je i o predviđenim aktivnostima večeri.
-Povodom 157. obljetnice rođenja našeg sunarodnjaka odlučili smo da će se ovdje u čakovečkoj knjižnici održati jedno interesantno predavanje, govorit će gospođa Mila Željeznjak. Naš prijatelj Goran Vadlja iz Donjeg Kraljevca provest će zvukoterapiju. Za 27. veljače bila je predviđena donatorska večer u Toplicama sv. Martin, no zbog vremena smo je morali odgoditi, javnost ćemo naknadno obavijestiti o novom terminu. Odlučili smo da ovu godinu posvetimo popularizaciji lika i djela Rudolfa Steinera. Predavanja na temu biodinamike vrlo su popularna, u Varaždinskoj županiji posjećenost je bila velika, a u bliskoj budućnosti organizirat ćemo ih u Zagrebu, Istri i Slavoniji.
Steinerovu poeziju predstavile su učenice Graditeljske škole Čakovec. Gospođa Mila Željeznjak potom je održala predavanje pod nazivom „Boje duše“ na temu anđeoskog svijeta. Večer je završila govorom Gorana Vadlje o utjecaju zvuka na organizam. Uslijedila je njegova terapija zvukom u trajanju od 15 minuta.