Povežite se s nama

U fokusu

Svinjska kuga na pragu – započinje kontrola 50.000 svinjogojskih farmi

Objavljeno:

- dana

– Nije pitanje hoće li bolest afričke svinjske kuge stići na naš prostor, već je pitanje kad će se to dogoditi – složni su bili izlagači na stručnom predavanju o prijetnjama i mjerama opreza za suzbijanje ove opasne i opake zarazne bolesti koja zahvaća populaciju domaćih i divljih svinja.

Bolest i u Belgiji

Afrička svinjska kuga (ASK) najveća je prijetnja svinjogojstvu u Hrvatskoj kao i populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i u cijeloj Europskoj uniji zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi. Tijekom 2018. godine u EU je prijavljeno 5403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja, a već 600 novih slučajeva u nepuna dva mjeseca u 2019.

6003 slučaja afričke svinjske kuge zabilježeno je na području zemalja Europske unije od početka 2018. godine do sredine veljače 2019. godine. U Hrvatskoj zasad nije registriran nijedan slučaj.

ASK nije zasad zabilježena na području Hrvatske pa su dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene na prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa ASK je visoka razina biosigurnosti na farmama i lovištima, zbog čega Ministarstvo i Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane organiziraju niz edukativnih predavanja i radionica na kojima posjednike svinja i lovce informiraju o rizicima te ih se poziva na savjesno pridržavanje svih preporuka i mjera.

– Riječ je o vrlo opasnoj i opakoj zaraznoj bolesti koja zahvaća populaciju domaćih i divljih svinja i nezaustavljivo se širi Europom. Važno je da veterinarska struka i lovci zajedno prepoznaju prve simptome bolesti na terenu, da bi se na vrijeme spriječilo njezino širenje.

1988 uzoraka krvi divljih i domaćih svinja testirano je u Hrvatskoj tijekom 2018. godine na prisutnost virusa afričke svinjske kuge, a iz nadležnih institucija najavljuju da će se ove godine broj testiranja i povećati

Ovu bolest divlje svinje prenose na domaće. Kada se jednom bolest registrira na svinjogojskom gospodarstvu, mjere su vrlo stroge. Naime, moraju se usmrtiti sve svinje na takvom gospodarstvu, a nadzire se područje u radijusu od 10 kilometara – rekla je u uvodu predavanja održanom u Varaždinu Tihana Miškić iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Ono što je važno naglasiti, da se ne bi širila panika, virus nije opasan za druge divlje i domaće životinje, ni za ljude.

399 dana može preživjeti virus afričke svinjske kuge u svježemu mesu i mesnim prerađevinama od zaraženih svinja, što ovu bolest čini vrlo tvrdokornom te se teško kontrolira i iskorjenjuje

– Čovjek se ne može zaraziti niti ukoliko konzumira meso ili mesne prerađevine od zaražene svinje – pojašnjava Miškić.

Ono što ovu bolest ipak čini vrlo opasnom za populaciju divljih i domaćih svinja jest činjenica da je riječ o tvrdokornom virusu koji se teško kontrolira i iskorjenjuje. Činjenica da su glavni prenosioci divlje svinje, koje ne poznaju državne granice, dovela je do toga da se ASK u kratko vrijeme preselio iz baltičkih zemalja, preko Rusije, Bjelorusije i Poljske, dalje prema srednjoj i jugoistočnoj Europi, ali i na zapad pa su tako slučajevi zaraze zabilježeni i u Belgiji.

Zaštita

– Kontrolu i uništavanje virusa otežava činjenica da može preživjeti u izmetu 11 dana, jedan mjesec u vlažnim svinjskim oborima, 15 tjedana u raspadnutoj krvi, a čak 399 dana u proizvodima od svinjskog mesa. Tako odbačeni u prirodu, obični sendviči koji sadrže zaraženo meso mogu postati vrlo opasni širitelji ove bolesti – rekla je Miškić, dodajući da su neke zemlje razmišljale o preventivnim mjerama u obliku potpunog iskorjenjivanja populacije divljih svinja, ali zbog lakog širenja virusa različitim kanalima, ni takva mjera se nije pokazala apsolutno uspješnom.

Edukativno predavanje bit će održano i u Međimurskoj županiji tijekom ožujka

– Najčešći način širenja je izravni kontakt zaražene svinje s drugim svinjama, ali i indirektno putem hrane, vode, neopranog prostora za prijevoz stoke ili na neki drugi način. Jedan od načina svakako je i putem sirovih ili slabije termički prerađenih proizvoda od svinjskog mesa zaražene svinje. U takvim slučajevima je gotovo nemoguće reagirati na vrijeme – zaključila je Tihana Miškić.

Važno je da veterinarska struka i lovci zajedno prepoznaju prve simptome bolesti na terenu

Nastavak nadzora i provođenja preventivnih mjera nadležnih državnih stručnih službi uključit će i pregled oko 50.000 gospodarstava, sve da bi se eventualno pojavljivanje virusa afričke svinjske kuge u što kraćem vremenu odmah stavilo pod kontrolu.

Najčešći način širenja je izravni kontakt zaražene svinje s drugim svinjama

I dosad je Hrvatski veterinarski institut redovno provodio dijagnostičke pretrage na ASK u uzorcima domaćih i divljih svinja, no sve su se pokazale negativnima na prisutnost virusa.
U 2018. godini uzeto je 1019 uzoraka krvi domaćih svinja i 969 uzoraka krvi divljih svinja.

Edukativna predavanja

Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede i Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane redovito na terenu održavaju predavanja i radionice. Jedno takvo bit će i u Međimurskoj županiji tijekom ožujka, a točan datum bit će određen naknadno. Ujedno se pozivaju posjednici svinja i lovci da se za sva pitanja obrate na e-mail adresu [email protected] ili na broj 01/6443 540, odnosno svojim veterinarima te da svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah prijave.

U fokusu

Međimurski saborski zastupnik Ivica Baksa upisao štednju od 172.300 eura u imovinsku karticu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nezavisnu platformu Sjever u posljednjem sazivu Sabora predstavlja i Međimurec Ivica Baksa.

On je u našem parlamentu umjesto Matije Posavca.

Baksa je tako 14. lipnja predao svoju imovinsku karticu u kojoj navodi da je po zvanju tehničar cestovnog prometa, živi u Belici, oženjen je i ima djecu.

Kao saborski zastupnik Baksa će primati plaću od 1242 eura neto mjesečno, a volonterski će nastaviti obavljati i dužnost vijećnika Županijske skupštine Međimurske županije.

Prije ulaska u Sabor Ivica Baksa je od 2021. radi kao direktor i voditelj komercijalnih poslova u tvrtki Interkast d.o.o. Tamo mjesečno zarađuje 778,12 eura neto.

Njegova supruga radi u osnovnoj školi od 2008. godine i plaća joj je 1654,16 eura neto mjesečno.

Ovaj saborski zastupnik Sjevera lani je digao kredit u iznosu 40.000 eura u OTP-u s kamatom od 4,99 % i rokom otplate 10 godina. Također ima i jednokratno dugovanje od 20.000 eura.

I Baksina supruga ima kredit u iznosu 79.000 eura dignut 2020. godine u PBZ-u. Kredit bi trebala otplaćivati 30 godina u mjesečnom iznosu od 323,14 eura.

U imovinskoj kartici navodi se da Baksina supruga u Varaždinu ima gospodarski objekt kupljen putem kredita. Radi se o objektu površine 503 m2 i vrijednosti 75.000 eura, uz objašnjenje da je to neuređeni stambeni prostor u zgradi mješovite uporabe veličine 75 m2, a koji je posebni dio neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine.

Međimurski saborski zastupnik posjeduje i dvije mobilne kućice za odmor vrijedne 40.000 eura. Baksa navodi i da je vlasnik 10 oranica i livada uglavnom na području Belice. Nekima je suvlasnik, a do većine je došao nasljedstvom. Najskuplja oranica je ona u Čakovcu vrijedna 50.000 eura, površine  549 m2, a Baksa ima udio od 50 posto.

Bračni par Baksa u imovinsku je karticu upisao štednju od 172.300 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Što ne valja s demografskim mjerama? Čak 72 posto mladih želi otići iz Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsku u potrazi za kvalitetnijim životom želi napustiti 72 posto osoba u dobi od 18 do 30 godina, pokazala je studija.

Obično se kao razlozi nabrajaju: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine…

Želim iseliti u nadi da ću se vani lakše zaposliti u struci na barem nekoliko godina, objasnila je za Deutsche Welle Vanja, studentica eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu.

Kako kaže, otišla bi u Dansku, računajući s pravom na mirovinu koja se tamo ostvaruje nakon tri godine rada.

-Skupljala bih iskustvo i staž, kao i referencu u životopisu. A ovamo bih se vratila onda kad bih imala šanse posjedovati nekakvu nekretninu za život – naglasila je.

Drugi sugovornik u Njemačkoj živi već neko vrijeme.

-Otišli smo prije četiri i pol godine u Njemačku, djevojka i ja, odmah nakon njezina fakulteta, malo prije pandemije. Cijelo vrijeme mjerkamo kad bismo se vratili. I još ne znamo ni kad ni kako, jer se stanje u Hrvatskoj nije popravilo, nego pokvarilo. A pokvarilo se i ovdje, pa smo na neki način blokirani – kaže.

On i njegova partnerica su porijeklom iz sjeverozapadne Hrvatske, ona radi u medicini, a on u građevinarstvu. Kao što je rekao, nisu imali niti dandanas imaju „blagog pojma“ kako bi riješili svoje stambeno pitanje u Hrvatskoj, a i plaće su male…

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje