ŠUTNJA (NI)JE ZLATO

U sklopu pretposljednjeg ovogodišnjeg programa Srijede u Muzeju, predstavljena je monografija pod nazivom “Židovska zajednica u Varaždinu“. Riječ je o postumno objavljenoj knjizi autorice muzejske savjetnice Magdalene Lončarić koju je uspješno dovršio i uredio njezin suprug Vid Lončarić.

Monografija predstavlja sintezu istraživačko-stručnog rada Magdalene Lončarić o židovskoj zajednici na varaždinskome području i dragocjen je doprinos lokalnoj te regionalnoj povijesnoj znanosti. 

– Utemeljena u Varaždinu već 1777., varaždinska se Židovska bogoštovna općina (Izraelitička bogoštovna općina) i sama smatrala najstarijom općinom na tadašnjem području Kraljevina Hrvatske i Slavonije. O njoj svjedoče brojni sačuvani spomenici, a zanimljivo je da Židove nalazimo kao trgovce na prvom popisu stanovnika iz 1520. godine – naglasila je Spomenka Težak, muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin.

Židovska bogoštovna općina je još 1811. uspjela je od varaždinskoga Gradskog poglavarstva ishoditi dopuštenje za “useljenje” prvih 29 židovskih obitelji u Varaždin. Tijekom nadolazećih godina njihov se broj stalno povećavao, pa je 1900. u Varaždinu bilo 728 Židova.

Nezapamćen pogrom varaždinskih građana

Pad njihova broja bilježi se poslije Prvoga svjetskog rata, a znatan nakon Drugoga svjetskog rata, kada ih je u Varaždinu svega 42. Na koncu se i taj mali broj preživjelih pripadnika varaždinske židovske zajednice osuo odlaskom iz Varaždina, a posljedica tih iseljenja je gašenje varaždinske Židovske općine 1949. godine.

– Na 170 godina postojanja Izraelitičke bogoštovne općine, koja je znatno doprinijela gospodarskome i kulturnome napretku varaždinskog područja, a čiji je najveći broj članova nestao u nacističkim i ustaškim logorima, danas u Varaždinu podsjećaju još samo dva kulturnopovijesna spomenika, i to zgrada sinagoge koja je nakon niza devastiranja od 1995. zaštićeni spomenik kulture te židovsko groblje – podsjeća Težak.

Nažalost, stradanja varaždinskih Židova u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i bestidno oduzimanje njihove imovine nastavljeno je u Titovoj FNRJ.

– Stvaranjem socijalističke Jugoslavije jednom oduzeti stambeni i gospodarski objekti te zemljišta Židova prešli su u druge ruke. Činjenica je da je jako malo imovine Židova dosad vraćeno stvarnim vlasnicima i ta je tema godinama bila tabu za istraživanje povijesti – pojasnila je Težak.

Stoga ne čudi da brojni Varaždinci još uvijek nemaju pojma u čijim kućama žive i na koji su način njihovi preci stekli bivšu židovsku imovinu.

– Zanimljiv je primjer Kukuljevićeva ulica. Naime, ona je prva u kojoj su nekada većinu stanovništva činili Židovi, a tu su izgradili i prvu bogomolju koja još uvijek postoji na kućnom broju 26. Kada bi danas prošli tom ulicom od kuće do kuće, vjerujem da ne bi zatekli nikoga od njih – ističe muzejska savjetnica.

Još jedna nepoznanica u ovoj priči je Grad Varaždin, jer još nitko nije istražio koju je sve imovinu prisvojio od ubijenih, iseljenih, odnosno besramno opljačkanih Židova. Javnost bi valjda napokon trebala doznati na koji se način od svibnja 1945. godine do današnjih dana upravljalo tom imovinom i u čijim je sve rukama završila.

Srećom, zahvaljujući iznimnom trudu Magdalene Lončarić od zaborava su spašeni brojni faktografski podaci o varaždinskoj židovskoj zajednici koju je  uporno istraživala bez obzira na brojne prepreke.

Istraživanja Magdalene Lončarić

Na tu temu je objavila niz članaka i nekoliko publikacija. Svoja istraživanja je kulturnoj javnosti predstavila kroz izložbu u varaždinskome muzeju i u još nekim sredinama, a nakon umirovljenja 2011. godine nastavlja s radom na tom polju.

Njezina namjera i cilj bili su sistematiziranje prikupljenih podataka i informacija o životu i postignućima te zajednice i njezinih istaknutih članova i objavljivanje tih spoznaja u posebnoj monografskoj publikaciji.

U ostvarenju tog nauma spriječila ju je neumitna sudbina, gotovo pred sam završetak projekta, no autoričin trud ipak je nagrađen posthumnim objavljivanjem monografije, na kojoj je uredničke poslove obavio njezin suprug Vid Lončarić.

U predstavljanju monografije Židovska zajednica u Varaždinu uz Spomenku Težak sudjelovali su dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU i Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.

 

Izvor:
Foto: GMV