Povežite se s nama

U fokusu

Tabu tema: Znaju li Varaždinci kako su se njihovi preci domogli kuća i druge imovine Židova?

Objavljeno:

- dana

ŠUTNJA (NI)JE ZLATO

U sklopu pretposljednjeg ovogodišnjeg programa Srijede u Muzeju, predstavljena je monografija pod nazivom “Židovska zajednica u Varaždinu“. Riječ je o postumno objavljenoj knjizi autorice muzejske savjetnice Magdalene Lončarić koju je uspješno dovršio i uredio njezin suprug Vid Lončarić.

Monografija predstavlja sintezu istraživačko-stručnog rada Magdalene Lončarić o židovskoj zajednici na varaždinskome području i dragocjen je doprinos lokalnoj te regionalnoj povijesnoj znanosti. 

– Utemeljena u Varaždinu već 1777., varaždinska se Židovska bogoštovna općina (Izraelitička bogoštovna općina) i sama smatrala najstarijom općinom na tadašnjem području Kraljevina Hrvatske i Slavonije. O njoj svjedoče brojni sačuvani spomenici, a zanimljivo je da Židove nalazimo kao trgovce na prvom popisu stanovnika iz 1520. godine – naglasila je Spomenka Težak, muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin.

Židovska bogoštovna općina je još 1811. uspjela je od varaždinskoga Gradskog poglavarstva ishoditi dopuštenje za “useljenje” prvih 29 židovskih obitelji u Varaždin. Tijekom nadolazećih godina njihov se broj stalno povećavao, pa je 1900. u Varaždinu bilo 728 Židova.

Nezapamćen pogrom varaždinskih građana

Pad njihova broja bilježi se poslije Prvoga svjetskog rata, a znatan nakon Drugoga svjetskog rata, kada ih je u Varaždinu svega 42. Na koncu se i taj mali broj preživjelih pripadnika varaždinske židovske zajednice osuo odlaskom iz Varaždina, a posljedica tih iseljenja je gašenje varaždinske Židovske općine 1949. godine.

– Na 170 godina postojanja Izraelitičke bogoštovne općine, koja je znatno doprinijela gospodarskome i kulturnome napretku varaždinskog područja, a čiji je najveći broj članova nestao u nacističkim i ustaškim logorima, danas u Varaždinu podsjećaju još samo dva kulturnopovijesna spomenika, i to zgrada sinagoge koja je nakon niza devastiranja od 1995. zaštićeni spomenik kulture te židovsko groblje – podsjeća Težak.

Nažalost, stradanja varaždinskih Židova u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i bestidno oduzimanje njihove imovine nastavljeno je u Titovoj FNRJ.

– Stvaranjem socijalističke Jugoslavije jednom oduzeti stambeni i gospodarski objekti te zemljišta Židova prešli su u druge ruke. Činjenica je da je jako malo imovine Židova dosad vraćeno stvarnim vlasnicima i ta je tema godinama bila tabu za istraživanje povijesti – pojasnila je Težak.

Stoga ne čudi da brojni Varaždinci još uvijek nemaju pojma u čijim kućama žive i na koji su način njihovi preci stekli bivšu židovsku imovinu.

– Zanimljiv je primjer Kukuljevićeva ulica. Naime, ona je prva u kojoj su nekada većinu stanovništva činili Židovi, a tu su izgradili i prvu bogomolju koja još uvijek postoji na kućnom broju 26. Kada bi danas prošli tom ulicom od kuće do kuće, vjerujem da ne bi zatekli nikoga od njih – ističe muzejska savjetnica.

Još jedna nepoznanica u ovoj priči je Grad Varaždin, jer još nitko nije istražio koju je sve imovinu prisvojio od ubijenih, iseljenih, odnosno besramno opljačkanih Židova. Javnost bi valjda napokon trebala doznati na koji se način od svibnja 1945. godine do današnjih dana upravljalo tom imovinom i u čijim je sve rukama završila.

Srećom, zahvaljujući iznimnom trudu Magdalene Lončarić od zaborava su spašeni brojni faktografski podaci o varaždinskoj židovskoj zajednici koju je  uporno istraživala bez obzira na brojne prepreke.

Istraživanja Magdalene Lončarić

Na tu temu je objavila niz članaka i nekoliko publikacija. Svoja istraživanja je kulturnoj javnosti predstavila kroz izložbu u varaždinskome muzeju i u još nekim sredinama, a nakon umirovljenja 2011. godine nastavlja s radom na tom polju.

Njezina namjera i cilj bili su sistematiziranje prikupljenih podataka i informacija o životu i postignućima te zajednice i njezinih istaknutih članova i objavljivanje tih spoznaja u posebnoj monografskoj publikaciji.

U ostvarenju tog nauma spriječila ju je neumitna sudbina, gotovo pred sam završetak projekta, no autoričin trud ipak je nagrađen posthumnim objavljivanjem monografije, na kojoj je uredničke poslove obavio njezin suprug Vid Lončarić.

U predstavljanju monografije Židovska zajednica u Varaždinu uz Spomenku Težak sudjelovali su dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU i Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.

 

Izvor:
Foto: GMV

U fokusu

Zdenko Đuras najavio kandidaturu za ivanečkog gradonačelnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je Gradski odbor Hrvatske demokratske zajednice Grada Ivanca jednoglasno podržao kandidaturu Zdenka Đurasa za novog ivanečkog gradonačelnika, u subotu je u Ivancu ispred OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog održano i službeno predstavljanje njegove kandidature.

– Osluškujući moje sugrađane, zaključio sam da je krajnje vrijeme za promjene i da je potrebno Ivanec pokrenuti s konkretnim programima u suradnji sa županijom i državom – rekao je Đuras, dodajući da je za najavu kandidature s ciljem odabrao prostor ispred Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog u ulici Akademika Ladislava Šabana.

– Riječ je o povijesnim osobama koje su ulagale u gospodarski napredak Ivanca, a nisu ni zanemarivali kulturu i tradiciju ivanečkog kraja. Moja želja je da naš grad krene putem jačanja gospodarstva uz održavanje duha tradicije i kulturnog bogatstva koje grad pruža, što nažalost još uvijek nije dovoljno prepoznato i iskorišteno u cijelosti. Također smatram da se budućnost grada temelji na našim najmlađim građanima i iz tog razloga zalagat ću se za da se riješi dugogodišnji problem škole u Ivancu te da se osigura produženi boravak učenicima u svim školama na području grada Ivanca – najavio je Đuras, a kao važno istaknuo je i dogradnju vrtića.

Što se tiče poduzetništva, ističe da je samo zdravo i snažno gospodarstvo na području grada Ivanca osnovni preduvjet za ostanak mladih i za razvoj cijelog gradskog područja. Najavio je i konkretne aktivnosti.

– Poslovnu zonu Ivanec potrebno je upotpuniti s nekoliko novih gospodarstvenika što bi osiguralo zaposlenje stanovnika grada Ivanca i okolice, dok ću u razgovoru s poduzetnicima te suradnjom sa središnjom vlašću, iznaći način kako pomoći prebroditi njihove nedaće uzrokovane korona krizom – jasan je bio Đuras.

Najavio je i oživljavanje poljoprivrede, provođenje aktivne demografske politike putem poticane stanogradnje.

Zaključio je da se uz brigu za mlade te mlade obitelji neće zaboraviti ni na predstavnike treće životne dobi. Najavio je brigu i suradnju sa svim udrugama, posebice vatrogascima, posvećivanje velike pažnje kulturi, sportu i rekreaciji.

– Krenut ćemo snažno u daljnji razvoj gospodarstva, još jače privlačiti sredstva iz EU te nacionalnih fondova. Iskoristit ćemo svaku, pa i najmanju mogućnost da u naš Ivanec dovedemo što više projekata i investicija – završio je Đuras.

Inače, Đuras je diplomirani ekonomist i poduzetnik koji je nakon rukovodećih funkcija u velikim tvrtkama krenuo u privatne vode, gdje uspješno vodi vlastitu tvrtku.

U zajednici je prije svega poznat kao aktivan član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Margečan s vatrogasnim zvanjem „vatrogasni časnik“ na funkciji tajnika DVD-a.

Nastavite čitati

U fokusu

Sastanak na Banfici: raspravljalo se o parkingu kod zgrada, no drveće se neće rušiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Na varaždinskoj Banfici u petak, 5. ožujka, raspravljalo se o gorućim temama za građane.

Održan je sastanak na koji je stigao i gradonačelnik Ivan Čehok, a građani su ga sazvali zbog nedavnih sastanaka na temu parkinga u Boškovićevoj i Koprivničkoj ulici, na koje, kako tvrde, dio zgrada uopće nije bio pozvan.

Naime, na isti sastanak nisu pozvani predstavnici stanara iz Boškovićeve 18 i 12 te Koprivničke 9, 7 i 3.

– Kakav je točno plan i prijedlog. Ako nam se već radi parking, želimo znati što je točno istina, jer smo čuli svakakve informacije – istaknula je Karmen Pavišić, predstavnica zgrade Boškovićeva 18.

Građane je zanimalo također zašto se njih zaobišlo na sastanku.

– Što se tiče nas, mi smo jedino dogovorili da se pretvori jedna ulica u jednosmjernu i ljudi su se s tim složili. Uz to su oni dali neku mapu, gdje su ucrtana mjesta, na kojima se već sada ljudi parkiraju, a mi smo to uzeli i rekli da ćemo pogledati. Nitko vas nije zaobilazio, nego se mi javimo tko nas zove – rekao je Čehok.

Pitali su i stanari što je nacrtima za parking, gdje je navodno veliki dio zelenih površina zamijenjen parkinzima.

– Mi smo to dobili, obišli smo ta mjesta, pregledali sve lokacije. Vidjeli smo da je desetak-petnaestak lokacija koje su oni predložili, i da to nije bilo moguće. Ta priča njihova iziskuje rušenje drveća, a mi to nećemo raditi – istaknuo je Roberto Krajcer, pročelnik Odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša.

Demantirali su priču i oko uvođenja naplate parkiranja na tim parkinzima.

Dotaknuli su se stanari i problema parkiranja ‘vanjskih’ automobila, na njihovom parkingu, no Gradonačelnik je objasnio da je to nemoguće regulirati. Dogovoreno je da će se barem postavljanje signalizacije ograničiti parkiranje većih vozila, teretnih i autobuseva.

Nastavite čitati