Šume u Hrvatskoj zauzimaju više od 46 % kopnene površine i predstavljaju jedan od najznačajnijih obnovljivih prirodnih resursa, što je potvrđeno i ustavnom odredbom da su šume od interesa za RH i imaju njezinu osobitu zaštitu.

Od ukupne površine šuma 76 % se nalazi u vlasništvu države, a 24 % u privatnom vlasništvu. O aktualnoj problematici povezanoj s gospodarenjem šumama, sječi i sličnome razgovarali smo s tajnikom Hrvatskoga saveza udruga privatnih šumovlasnika, mr. sc. Miljenkom Županićem.

– Od nastanka Hrvatske kao demokratske republike dolazi do značajnih pomaka, prvenstveno u području privatnih šuma. Tu se djelomično radi o povratu posjeda koji su nacionalizirani nakon Drugoga svjetskog rata te o početku priznavanja prava vlasništva, tj. omogućivanju vlasnicima šuma da ostvaruju prihode od te imovine. Iako se u tim pravima ne možemo uspoređivati s razvijenim zapadnim zemljama, sve veći su zahtjevi vlasnika da se šume ne tretiraju drukčije od ostaloga zemljišta/imovine. Uostalom, Ustav je i predvidio naknadu za sva ograničenja u gospodarenju kojima su vlasnici podvrgnuti.

Premda je ustaljeno mišljenje da su privatne šume u lošijem stanju od državnih, izmjere koje su provedene s ciljem izrade programa gospodarenja pokazuju da ta razlika i nije toliko velika. To se djelomično može protumačiti uz činjenicu da je u mnogim privatnim šumama prestalo iskorištavanje drvne mase zbog uvođenja novih tehnologija (plinofikacije, novih materijala u poljoprivredi i sl.) – kaže ovaj diplomirani inženjer šumarstva.

Visoka prirodnost

Prema procjenama, privatne šume nalaze se u vlasništvu oko 600.000 šumovlasnika, sastoje se od 1,5 milijuna katastarskih parcela, prosječna veličina šumoposjeda je ispod 0,74 ha te su posjedi rascjepkani u nekoliko manjih čestica. U prosjeku svaki šumovlasnik ima dvije dislocirane čestice, granice posjeda nisu obilježene i postoji nesigurnost oko vlasništva. Velika većina šumovlasnika (87 %) ima posjede manje od 1 ha.

– Privatne šume u Hrvatskoj pretežno se nalaze u sjevernim i zapadnim područjima. Tako je za razliku od državnog prosjeka najveći udio privatnih šuma, više od 50 %, u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji. Posebna vrijednost svih šuma u RH, pa tako i privatnih, je njihova prirodnost (97 %), što je raritet u Europskoj uniji. Razlog tome leži u činjenici da se našim šumama već više od 250 godina održivo gospodari u skladu s prirodnim načelima koja se na našem području prakticiraju još od 18. stoljeća i proglašenja „Šumskog reda“ carice Marije Terezije. Šumarska struka je s vlasnicima šuma održivim gospodarenjem sačuvala prirodnost naših šumskih ekosustava koja uključuje i održavanje najviše razine bioraznolikosti, a istovremeno je osiguravala i ostale socijalne funkcije šuma (zdravstvenu, rekreacijsku, turističku), kao i dovoljne količine drvne sirovine za industriju – Županić objašnjava.

Dodaje da su najbolji pokazatelji tih trendova i navedene županije u kojima je, iako prevladavaju privatne šume, kvaliteta šuma na visokom nivou. Premda je u drugim područjima ukupna zastupljenost šuma veća, ove županije su specifične zbog činjenice da je imaju veliku gustoću naseljenosti i razvijenu poljoprivrednu proizvodnju.

Važnost održavanja

– Tu se posebno ističe Međimurska županija koja ima najmanju šumovitost od svih županija u RH pa je izuzetno značajno da se postojeće šume dobro održavaju, ali i da se prema mogućnostima pošumljavaju nove površine. Značaj šumskih površina u naseljenim područjima se više ističe uz okolišne (utjecaj na kvalitetu zraka i vode) i socijalne (rekreacija, turizam) funkcije šuma koje omogućavaju podizanje kvalitete života.

S obzirom na visoku zastupljenost privatnih šuma, na području Varaždinske i Međimurske županije postoje Udruge šumovlasnika koje putem svoga rada doprinose unapređenju održivog gospodarenja šumama. Trenutno su u Varaždinskoj županiji aktivne UPŠ “Kesten” Lepoglava, UPŠ “Opeka” Vinica, UPŠ “Klen” Klenovnik i UPŠ “Graber” Novi Marof. U Međimurskoj županiji aktivna je samo UPŠ “Jegnjed” Međimurje koja okuplja šumovlasnike s područja cijele županije.

Udruge uz Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika zajednički zastupaju interese šumovlasnika na nacionalnom i europskom nivou, dok lokalno rade na provedbi projekata koji poboljšavaju uvjete i stanje u našim šumama. To su prvenstveno projekti izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumskih prometnica, pošumljavanja, provedbe uzgojnih radova, uklanjanje otpada iz šuma, izgradnje poučnih staza, nabava zajedničke mehanizacije i sl. Većina tih projekata je u potpunosti financirana iz nacionalnih i EU fondova te kao takvi predstavljaju veliku dobit, ne samo za članove udruga, već za sve stanovnike ovoga područja – navodi Županić.

Nepopraćene akcije

Iako svi primjećuju kada se posječe neka šuma i odmah stvaraju dojam da se radi o nekoj devastaciji, samo vlasnici i šumarski stručnjaci znaju da se radi o novom početku, tj. da se ispod posječenih stabala rađa nova generacija koja će tijekom desetljeća svoga rasta i dalje pružati nemjerljive koristi svim stanovnicima, a ne samo vlasnicima, ističe tajnik Saveza.

– Vlasnici šuma ih obnavljaju većinom prirodnim putem, osim u nekim slučajevima kada je potrebno unositi sadnice ostalih šumskih vrsta, no takve akcije u pravilu nisu praćene medijski, iako se tim putem već godinama sadi i po nekoliko stotina tisuća sadnica. Osim toga što obnavljaju svoje šume te ih čine otpornijim na razne prijeteće čimbenike (klimatske promjene, invazivne vrste) vlasnici ulažu i značajni rad u prvim godinama života novih mladih šuma kada ih je potrebno njegovati i štititi od neželjenih vanjskih utjecaja – završava Županić.

Podsjetimo, Županić je nedavno prisustvovao pošumljavanju kod vodocrpilišta u vlasništvu “Međimurskih voda” u kojem su sudjelovali članovi Udruge privatnih šumoposjednika “Jegnjed”. Pošumljavanje je provedeno povodom Svjetskoga dana kretanja u Nedelišću.