Bilo da je na radnome mjestu u profesionalnoj kuhinji prestižnog restorana ili kod kuće za štednjakom, bilo da je s knjigom u ruci učeći o posebnostima svjetskih kuhinja ili usavršava kulinarske tehnike, bilo da isprobava nove namirnice pokušavajući ih uklopiti u svoju kulinarsku filozofiju, mladi 21-godišnji kuhar Amos Novak, rodom iz Dragoslavca, živi svoj najveći san. Iako iza sebe još nema niti pune tri godine radnog iskustva, životopis mu je ispunjen brojnim uspjesima, angažmanima, natjecanjima, suradnjama…
Ljubav prema kuhanju i kulinarstvo rodila se prilično rano, naravno, u kuhinji obiteljskog doma.
– Promatrao sam mamu i tatu dok kuhaju. Mama je većinom bila zadužena za kuhanje u kući, dok su tatini specijaliteti bili vezani za kuhanje na otvorenom. Tata je majstor roštilja, kotlovina, kotlića… U takvom okruženju rodila se radoznalost o tome kako nastaju jela. Želio sam zamijesiti tijesto, pa zatim složiti klipiće… Krenulo je s jednostavnim stvarima, a kako sam učio sve više toga novoga, počeo sam pomagati roditeljima u pripremi i kompliciranijih jela – otkriva nam Amos na početku našeg razgovora.
Oko odabira srednje škole nije imao problema. U njegovom slučaju svi putevi vodili su u Srednju školu Prelog, smjer Kuhar. Stručnu praksu obavljao je u varaždinskom Hotelu Turist, gdje je imao privilegiju, baš kao i brojni drugi mladi kuhari s ovog područja, učiti pod budnim okom mentora Damira Crlenog.
– Mogu reći da mi je za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja kuhanje postalo vrlo ozbiljna okupacija kojoj nisam bio posvećen samo u školi ili na praksi već sam i u slobodno vrijeme istraživao kulinarski svijet. Naravno, kad sam počeo odlaziti na praksu dobio sam pravu sliku o razini profesionalnosti u kulinarstvu. Dopao mi se način na koji se razmišlja i radi u kuhinji. Sviđa mi se koliko kreativnosti možeš unijeti u svoj posao – dodaje Amos.
Po završetku srednje škole otvorila mu se prilika zaposlenja u jednom od najboljih domaćih restorana – Terbotzu. Ponovno je došao u dobre ruke.
– Učim i radim pod budnim okom chefice Silvije Horak i njezine zamjenice Marinele Kralj. Jela kreiramo kroz razgovor i dogovor. Mogu reći da sam uistinu privilegiran da sam u svim kuhinjama učio od ponajboljih hrvatskih chefova.
A kako nastaju Amosova jela?
– Isprobavam namirnicu po namirnicu, komponentu po komponentu i tek potom se odlučujem za najbolje kombinacije. Nema pravila koliko je potrebno da dobijete savršeno jelo. Ponekad u tome uistinu uspijete iz prve, a drugi put, zapravo u većini slučajeva, potrebno je vremena i vremena, tanjura i tanjura, da biste bili zadovoljni onime što se dobili, jelom koje će biti posluženo gostima u restoranu.
Njegovo znanje i vještine nisu mogli proći nezamijećeno pa je Amos redoviti sudionik brojnih domaćih, ali i međunarodnih natjecanja kao član kulinarske reprezentacije. Jedan u nizu uspjeha je osvajanje visokog 6. mjesta na natjecanju Chaîne des Rôtisseurs, međunarodne organizacije čiji je član i Amosov Terbotz, a na kojem sudjeluju kuhari u dobi do 27 godina. Na natjecanju u Meksiku Hrvatska je sudjelovala prvi put, a Amos je svoj nastup izborio putem kvalifikacija.
Fasciniran je skandinavskom kuhinjom i njihovim chefovima. U pripremi jela koristi domaće namirnice, a uvijek se trudi lokalna i tradicionalna jela prezentirati na moderan i inovativni način.
– Upravo stoga obožavam skandinavske chefove. Njihov pristup namirnicama, serviranju i prezentiranju tanjura najbliskiji je mojim afinitetima. Oni se uistinu ističu u moru svih ostalih svjetskih kuhinja.
A što on voli najviše jesti?
– Zapravo sve! Nisam izbirljiv, a kad bih baš morao nešto izdvojiti onda je to tjestenina. Mogu je jesti na sto načina.
Što nikako ne voli na svojem tanjuru?
– Mnogima će to zvučati čudno, ali ne mogu smisliti francusku salatu.
Tko kuha kod kuće?
– Svi očekuju da sam to ja, ali mama je i dalje šefica u kuhinji, tata šef na otvorenom. Tek povremeno i ja uskočim.
A na druženju s prijateljima?
– Ja nikada – kroz smjeh govori Amos i pojašnjava:
– Kad radim, cijeli dan sam u kuhinju. Pa kad me netko pozove na feštu zadnje što želim je biti s kuhačom u rukama. “Zvali ste me na feštu i ja ću se zabavljati, a vi kuhajte”, to im je obično moj odgovor.
U moru brojnih obveza Amos nije odustao od nastavka školovanja.
– Trenutno se školujem za hotelijera u Prelogu. Naravno, u planu je u skoro vrijeme obaviti i majstorski ispit za što mi nedostaje još jedna godina radnog staža. Jednog dana vlastiti restoran? Pa zašto ne! – zaključuje mladi međimurski chef.
U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.
Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.
Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.
Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.
U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.
Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?
– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva
Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.
Tijek bolesti i liječenje
– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“, kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.
Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?
Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9
Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.
Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.
Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.
Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.
Isplata nezaposlenim osobama moguća je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.
Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.
Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:
Utorak, 04. travnja
Srijeda, 05. travnja
Četvrtak, 6. travnja
Varaždin je dobio svoj prvi privatni laboratorij. Poliklinika Analiza Varaždin otvorena je početkom ožujka, a visoko specijalizirane laboratorijske usluge od...
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
Tvrtka Pro-eco d.o.o. Novi Marof već 15 godina na tržištu nudi širok asortiman proizvoda za organsku poljoprivredu, certificiranih od ovlaštenih...
