Povežite se s nama

Život i društvo

Tek osvojio broncu, a već razmišnja o novoj Olimpijadi – u Pakistanu

Objavljeno:

- dana

USPJEH GIMNAZIJALCA ILIJE SRPAKA

– Testovi su bili jako teški i svi smo se pribojavali da nećemo osvojiti medalje. Kad je objavljeno da smo osvojili dvije brončane medalje bili smo presretni! – otkrio nam je Ilija Srpak.

Učenik Prve gimnazije Varaždin ponosni je vlasnik jedne od ukupno dvije osvojene brončane medalje na 47. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u Bakuu u Azerbajdžanu koja se održavala od 20. do 29. srpnja. Drugu je osvojio Jakov Smešny, maturant Gimnazije Andrije Mohorovičića iz Rijeke, a na olimpijadi su Hrvatsku predstavljali i Barbara Rubinić, maturantica 1. gimnazije Zagreb te Josip Draženović, maturant Gimnazije Karlovac.

Zemlja bogata naftom poznata po naru

Ilija, koji će ove jeseni krenuti u drugi razred Prve gimnazije, već je zapisan kao najmlađi učenik u Hrvatskoj koji se uspio plasirati na Međunarodnu kemijsku olimpijadu, a s osvojenom brončanom medaljom sada je postao najmlađi učenik koji je na jednom ovako velikom i jakom natjecanju osvojio medalju! No, njegov put do najnovijeg uspjeha nije bio lak, posebno kada se u obzir uzmu ovogodišnji zadaci.

Ovogodišnju Olimpijadu Ilija će zapamtiti po najzahtjevnijim zadacima u zadnjih nekoliko godina.

– Na Olimpijadi nema kategorija. Svih 292 učenika zajedno se natječu rješavajući iste zadatke i to tri eksperimentalna te osam teorijskih. Među eksperimentalnim zadacima bili su organska sinteza, kvantitativno određivanje sastava otopine i spektrofotometrijsko određivanje kinetike neke reakcije. Kod teorijskih zadataka bavili smo se s problemima kao što su refrigeratori (tvari koje se koriste za hlađenje u industrijskim postrojenjima zbog njihovih povoljnih termodinamičnih svojstava), sintezom prirodnih spojeva koji su odgovorni za miris kruha i miris nara te na kraju problemima s naftom i njezinom razgradnjom u prirodi biokemijskim putevima. Svi ti zadaci nisu bili slučajni jer Azerbajdžan je bogat naftom, nar je nacionalno voće i u Bakuu je započela prva sovjetska serijska proizvodnja klima uređaja za kućanstva koji su koristili refrigeratore druge generacije kao što je klordifluormetan. Bili su to najzahtjevniji zadaci u zadnjih nekoliko godina i to se najbolje vidi po bodovnoj granici. Za brončanu medalju je bilo potrebno 31,89 %, dok je na lakšim testovima granica znala ići i do 50 % – ispričao je Ilija. Jaka je bila i konkurencija.

Tijekom natjecanja nisu znali jedan za drugoga

– Sve dok me nisu prozvali nisam bio siguran jesam li osvojio medalju. Nisam se bojao Kineza, Indijaca, Tajlanđana, Japanaca, Tajvanaca, Rusa i Amerikanaca jer sam znao da će zadatke riješiti bolje od mene i svih nas. To se na kraju i pokazalo točnim. Kinezi su, očekivano, osvojili četiri zlatne medalje, a ostali su također osvojili zlata i srebra. Bilo me je strah da ću izgubiti od država koje su u našem rangu, kao što su države iz Južne Amerike, nekih europskih država i Afrike – priznao je Ilija koji se za Olimpijadu dugo pripremao.

Nisam se bojao Kineza, Indijaca, Tajlanđana… Strah me bio da ću izgubiti od država koje su u našem rangu.

Teorijske pripreme on i ostali hrvatski natjecatelji radili su s profesorima s Prirodoslovno-matemaičkog fakulteta (PMF), Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te Instituta Ruđer Bošković.

– Nakon odabira, nas četvero su za eksperimentalne zadatke pripremali profesori Vesna Petrović Peroković, Ivan Nemet i Tomislav Portada. Na olimpijadu je s nama išlo dvoje metora, profesori Tomislav Cvitaš sa PMF-a i Branka Zorc s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Odmah po dolasku u Bakuu smo odvojeni i poslani u različite hotele te smo bili razdvojeni tijekom cijele olimpijade. Profesori su nam prevodili testove na hrvatski jezik, ocjenjivali testove i “natezali” se sa organizatorima oko naših bodova. Svima sam im jako zahvalan, kao i svima koji su nas pripremali za Olimpijadu i koji su nas podržali da odemo na ovo natjecanje jer doživjeli smo jedinstveno životno iskustvo – rekao je Ilija kojem je u mislima već sljedeća Olimpijada.

– Osvojena brončana medalja meni je poticaj za daljnje učenje kemije te Olimpijadu koja se iduće godine u srpnju održava u Karachi u Pakistanu. Imam mogućnost ići na još tri Olimpijade do kraja srednje škole i nadam se da ću se kvalificirati na svaku i osvojiti medalje, možda jednom čak i zlatnu – priželjkuje varaždinski gimnazijalac.

(PRE)MLAD

Učenici su se na 47. Međunarodnu kemijsku olimpijadu plasirali po rezultatima izlučnog testa na koji su bili pozvani učenici koji su ostvarili značajne rezultate na državnom natjecanju iz kemije 2014. u kategoriji 1., 2. i 3. razreda. – Kad smo pisali test u travnju ove godine to su bili učenici 2., 3. i 4. razreda. Kako sam ja bio u prvom razredu, no pokazao sam jako veliki interes za ovo najtecanje, bio sam pozvan makar sam bio premlad – ispričao je Ilija Srpak.

Izvor:
Foto: RT ARHIVA/ILIJA SRPAK

Život i društvo

Svjetleći objekt obasjao nebo iznad Varaždinske i Međimurske županije: Izgledalo je kao raketa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

suze svetog lovre, kiša meteora, perzeidi

U redakciju Regionalnog tjednika javili su se čitatelji iz svih dijelova Varaždinske županije koji su vidjeli svjetleći objekt na nebu, a pretpostavlja se da je riječ o meteoru.

– Iza 18 sati vidjeli smo svjetlo koje je izgledalo kao raketa plavkaste boje – javlja čitateljica iz Varaždina.

Svjetlo se vidjelo i na ludbreškom području, ali i u dijelovima Međimurja.

Astronom Korado Korlević potvrdio je pak za 24sata da je viđeno nebesko tijelo oko 18 sati.

– Mogu potvrditi da je poslije 18 sati viđeno nebesko tijelo. Vidjeli su ga i ljudi u Zadru. Pregledat ćemo snimke i napraviti triangulaciju pa ćemo vidjeti gdje je prošao – rekao je kratko astronom Korado Korlević.

Danas u večernjim satima na Facebooku se oglasio i Hrvatski astronomski savez.

– Obzirom na mnoge upite i dojave o vrlo sjajnom meteoru bolidu koji se iz Hrvatske vidio večeras oko 18:28, želimo izvijestiti javnost da je pojačana meteorska aktivnost očekivana obzirom da je prognozirani maksimum aktivnosti meteorskog roja Orionida u ranim jutarnjim satima 21. listopada – napisali su na Facebooku.

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje