PROVJERILI SMO

Gotovo 18 milijuna kuna neto dobiti ostvarili su u prošloj godini Termoplin, Varkom i Parkovi, tri najveće tvrtke u većinskom vlasništvu Grada Varaždina. Trebaju li tu dobit zadržati ili isplatiti dioničarima, pitanje je o kojem će se odlučivati ovoga mjeseca kada će biti održane glavne skupštine tih dioničkih društava. 

No nije to jedina dvojba. Ogromna dobit Termoplina ponovno otvara i pitanje plaćaju li građani njihove usluge previše.

Povećali dobit

Uoči glavnih skupština političke stranke i nezavisne vijećnike zamolili smo za njihov stav o pitanjima o kojima se u Varaždinu već godinama (pre)tiho raspravlja.
Dioničari Termoplina sastat će se već ovaj tjedan.

Moglo bi Vas zanimati:

U utorak počinje utovar i odvoz varaždinskog baliranog otpada

Na lokaciji Gospodarska zona Brezje u utorak, 13. veljače u 10 sati službeno će započeti utovar i odvoz varaždinskog baliranog...

Distributer plina je u 2014. zabilježio rekordnu dobit – čak 16,4 milijuna kuna! To je 2,5 milijuna kuna više u odnosu na dobit ostvarenu 2013., odnosno gotovo šest puta više u odnosu na 2012. Bolji poslovni rezultat ostvario je i Varkom: prošlu godinu je završio s 1,2 milijuna kuna neto dobiti, što je oko 400.000 kuna više u odnosu na 2013., ali znatno manje od dobiti iz 2012. kada je iznosila gotovo 5 milijuna kuna. Parkovi su, slično kao i prethodnih godina, ostvarili najskromniju neto dobit, 376.000 kuna.

Kada bi se neto dobit isplaćivala dioničarima, Grad Varaždin bi kao većinski vlasnik mogao dobiti oko devet milijuna kuna. To bi bila važna financijska injekcija s obzirom na teško stanje u gradskom budžetu. No uprave Termoplina i Varkoma predložile su da se dobit zadrži. S druge strane, Uprava Parkova predlaže da se od neto dobiti u iznosu od 376.021 kune dioničarima isplati 281.979 kuna, dok bi se zadržalo 94.042 kune.

Novac građana

Treba li dobit isplatiti dioničarima? Na to pitanje najkonkretniji odgovor ponudio je Željko Cecelja, gradski vijećnik Hrasta.

– Mislim da bi ovaj put sve tri tvrtke trebale isplatiti dobit. Jasno je k’o dan da Grad treba novac radi podmirenja obveza – kratko je i jasno odgovorio.
Glasnogovornik HNS-a Leonardo Lorbek ističe da pri donošenju odluke treba uzeti u obzir i to ima li konkretna tvrtka u planu investicije, za koje onda treba osigurati i novac.

Po njemu, nije dobro da se dobit iz godine u godinu prenosi u zadržanu, jer je ostvarivanje dobiti legitimno pravo i interes svakog dioničara. S druge strane, napominje da kada bi se zauzeo stav da sva dobit pripada dioničarima, tada bi se u pitanje doveli interesi, konkurentnost, pa i gospodarska opstojnost društva. – Vjerujemo da je racionalno postupanje negdje na sredini, između ove dvije krajnosti, pri čemu se moraju uvažavati okolnosti svakog pojedinog slučaja – napominje Lorbek.

Nezavisni vijećnik Robert Podolnjak također smatra da se odluka o raspodjeli dobiti treba donijeti na temelju poslovne strategije i eventualnih investicija u narednom razdoblju, pri čemu napominje da svaku tvrtku treba gledati zasebno, jer se razlikuju kategorije dioničara i udio Grada u vlasništvu.

I za njegovog kolegu, nezavisnog vijećnika Zlatana Avara je razumno da tvrtke zadrže dio dobiti potreban za investiranje, ali da bi sve ostalo trebale vratiti dioničarima, tj. građanima.

Dogradonačelnica bez ovlasti Natalija Martinčević iz Reformista smatra da je u slučaju Termoplina i Varkoma zadržavanje dobiti – iznuđeno rješenje, jer nema nikakvog koncepta razvoja, investicija, ulaganja.

No Grad kao većinski vlasnik isplatu dobiti može zatražiti i kasnije, napominje Damir Habijan, povjerenik gradskog HDZ-a. Upozorava i na „nekonkurentnu“ državnu poreznu politiku, koja opterećuje trgovačka društva, jer se na ostvarenu dobit plaća 20 posto poreza, a prilikom isplate dobiti dodatnih 12 posto poreza na dohodak, plus prirez.

– Zbog toga gradske tvrtke trebaju razmisliti o reinvestiranju dobiti i upotrijebiti ta sredstva za unapređenje poslovanja, učvršćivanje položaja na tržištu i daljnji razvoj. Rezultat takvog poslovnog pristupa bila bi bolja i jeftinija usluga krajnjem potrošaču – ističe Habijan.

Prekasno je?

Treba li preispitati cijene usluga? Za Habijana dvojbe nema. – Apsolutno bi trebalo preispitati cijene ako tvrtke ostvaruju vrlo visoku dobit koja je posljedica monopolističkog položaja na tržištu. Zato bi baš ostvarena dobit kroz reinvestiranje trebala u konačnici dovesti i do jeftinije usluge na tržištu i smanjiti njihovu cijenu – kaže Habijan.

Da bi cijene usluga trebalo smanjiti, smatraju i Avar, Cecelja i Martinčević. – Ako je dobit značajna, nameće se logičan zaključak da građani preplaćuju javnu uslugu – jasan je Avar.

I nezavisni vijećnik Podolnjak smatra da komunalne tvrtke ne bi trebale ostvarivati dobit u uslugama u kojima uživaju monopol. Međutim, upozorava na značajnu prepreku: u nadležnosti Gradskog vijeća nije davanje suglasnosti na cijene komunalnih usluga.

Da se cijena usluga za većinu djelatnosti Termoplina i Varkoma formira prema posebnim propisima, upozorava Lorbek iz HNS-a. Kao primjer navodi cijenu plina, čije formiranje nije u nadležnosti Grada kao većinskog vlasnika, nego HERA-e. 

– Na cijenu Grad Varaždin uopće nema utjecaja, pa je u tom smislu bespredmetno raspravljati. U svim ostalim slučajevima, dakle, kada konkretno društvo ili Grad Varaždin mogu izravno odlučivati o cijeni svojih usluga, smatramo da se uvidom u financijska izvješća treba utvrditi je li dobit rezultat cijene pruženih usluga ili rezultat obavljanja neke od djelatnosti koje nisu primarne – navodi.

Kao primjer navodi Parkove. – Ako Parkovi obavljaju određene djelatnosti na tržištu te ostvaruju dobit, cijene komunalnih usluga se ne mogu smanjivati. No, ako dobit ostvaruju u djelatnostima koje im je povjerio Grad, cijena tih usluga obavljanja treba se umanjiti – ističe.

Kad bi se taj kriterij primijenio, primjerice, na Termoplin koji je ostvario ogromnu dobit, jasno je da je HERA ta koja bi trebala utvrditi je li dobit rezultat cijene pruženih usluga, a onda na temelju financijskih izvješća eventualno obaviti korekciju. Treba li Gradsko vijeće uputiti takvu inicijativu? U slučaju Termoplina za to je možda i prekasno, jer je najavljena liberalizacija tržišta.

– Sljedeće godine će građani moći odabrati s kim će ugovoriti opskrbu plinom – napomenuo je Lorbek.

Izvor:
Foto: Arhiva RT