Povežite se s nama

U fokusu

Tko će platiti cijenu nove vizije gradskih tvrtki? Odlaze Vlašić, Vrdoljak i Bašić?

Objavljeno:

- dana

NOVAC

Većina gradskih tvrtki lani je ostvarila profit, a neke su i prilično zaradile. Ali ostvarivanje visokog profita s gledišta javnog interesa ne mora uvijek značiti uspjeh.

Visoka zarada u trgovačkim društvima koje se bave javnim uslugama znači dvije stvari: ili da su njihove usluge preskupe ili da se nije ulagalo u javni interes. A baš je taj javni interes – ma koliko frazeološki zvučalo – njihov jedini cilj.

Gradske tvrtke, lani su prihodovale nešto više od 400 milijuna kuna

Gradske tvrtke lani su prihodovale nešto više od 400 milijuna kuna, bez rezultata Razvojne agencije Sjever Dan, kojeg još uvijek nema. Ukupna dobit je 23.98 milijuna.
Od 13 tvrtki najveći ukupni prihod je ostvario Termoplin s 236,2 milijuna kuna (dobit 21,9 milijuna). Slijede Varkom sa 106,7 milijuna (dobit milijun), Parkovi 18 milijuna (dobit 462 tisuće), Gradska tržnica 7,2 milijuna (dobit 125,9 tisuća), Vartop oko pet milijuna (28,2 tisuće), Varaždinske vijesti manje od 4,5 milijuna (dobit 30,2 tisuće), Centar kompetencije za obnovljive izvore energije 2,6 milijuna (122 tisuće), Tehnološki park 2,3 milijuna (169 tisuća), Zona Sjever 1, 8 milijuna (116,7 tisuća), Čistoća 27,722 milijuna kuna uz dobit od 27 tisuća. Gubitaši su Varaždin Airport i Aquacity.

Najveći rast dobiti, 35 posto, odnosno 21,9 milijuna kuna je imao Termoplin, a novčano je zakazala Zona Sjever s padom od 610 tisuća kuna u odnosu na godinu prije. Dobit Varaždinskih vijesti je s oko 350 tisuća kuna pala na 30 tisuća, a znatniji pad imaju i Centar kompetencije (60 posto) i Tehnološki park s 40-ak posto.

Iako ima velikih padova, ove brojke su očekivane. Tvrtke koje su dobro poslovale i dalje zarađuju, druge su u stagnaciji, dok dobit nekih varira iz godine u godinu. Ali dok zarada kod poduzeća na tržištu znači dobitak, kad se govori o gradskim tvrtkama zarađivanje nije kriterij uspjeha. Štoviše – smatra Željko Bunić, predsjednik Gradskog odbora za proračun i financije – u Trgovačkim društvima koje se bave javnim servisom po definiciji treba zadovoljiti potrebe građana, a ne zaraditi.

On kao dobar primjer navodi Čistoću, koja godišnje ima oko 20 do 50 tisuća kuna dobiti. Prihodi su znatno veći – 27 milijuna kuna – ali, kako veli Bunić, sav novac se ulaže u poboljšanje usluge i amortizaciju.

Smrdi, užasno smrdi

Nedavno je član Odbora za financije i proračun Davor Patafta upozorio na veliki novac Varkoma koji je oročen na bankovnom računu, pa se upitao zašto onda voda nije jeftinija.
Baš je Varkom tipičan primjer kako ne bi smjele poslovati gradske tvrtke. – Ima novaca, ali kao gradska tvrtka je neuspješan. Još uvijek ima puno dijelova grada bez kanalizacije, što znači da nije ispunio svoju funkciju. Razlozi uoće nisu bitni – govori Željko Bunić i spominje još jedan neuspjeh Varkoma: smrad iz pročistača. – Je li Varkom mogao riješiti problem? Po našem mišljenju jest. Je li mogao ići čvršće prema onima koji uzrokuju smrad? Sigurno jest. Ako ti netko u kanalizacijski sustav godinama ispušta više organskog otpada nego što smije, pa to već 10 godina smrdi, ne možeš reći da si uspješna tvrtka. Nisam artikulirano iz Varkoma nikad čuo da pročistač ne radi dobro zato što netko ispušta puno više organskog otpada od dozvoljenog. Nitko nije kriv, a smrdi. Ovo je frazeologija, ali javni interes je zaista najvažnij za gradsku tvrtku. A tu je javni interes da građani dođu na kupalište i da im tamo ne smrdi – oštar je vijećnik.

Tko će morati otići ?
Bit će smjena u nadzornim odborima, ali i na čelima gradskih tvrtki.
Iako se službeno još uvijek ne spominju imena direktora koji će morati otići, neslužbeno saznajemo da sigurno odlazi direktor Varkoma Vlado Vlašić, a najvjerojatnije i direktor Parkova Marin Bašić te Dubravko Vrdoljak iz Vartopa.
Iz gradonačelnikovog ureda nitko ne želi demantirati niti potvrditi ovu vijest. Smjene su najavljene odmah nakon preuzimanja vlasti. U Gradu su bili jasni i rekli da neće samo figurirati u nadzornim odborima nego će se i ponašati kao ono što jesu: vlasnici. – Gradonačelnik Habuš je šutio, slušao, kimao glavom. Mi ćemo sigurno aktivno sudjelovati – rekao je zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar.
To konkretno znači, rezolutan je, da će s upravom dogovarati viziju, poslovni plan i javni interes. Ono što su dosad radili direktori.
– Nadzorni odbor je bio folklor i podjela naknada za sjedenje, ali zapravo za sudjelovanje u političkoj kampanji – smatra Željko Bunić, predsjednik gradskog Odbora za proračun i financije.
U nadzornim odborima je najviše članova HNS- a, pa će njihovi kadrovi najlošije proći u novoj kadrovskoj križaljci.

Tu je i velik novac izgubljen na poništenim natječajima za Aglomeraciju, ali i Aquatehnika. Tvrtka kći se smatra velikim propustom Varkoma. Varkom je vlasnik Aquatehnike, pa joj ne može davati poslove, a vlasnici Varkoma su jedinice lokalne samouprave. Pa se postavlja pitanje zašto Aquatehnika jednostavno nije izmještena iz vlasništva Varkoma i tog problema ne bi bilo.

Ni u Parkovima nije sjajno. Nova gradska vlast smatra da se premalo pozornosti posvećuje alergenima, od kojih je najraširenija ambrozija. – Bilo je gradskih površina koje iz različitih razloga nisu bile održavane i koncentracija alergena je velika i rezultira alergijama. Za mene to nije dobar posao – govori Željko Bunić.

“Prihod znači dvije stvari: da su usluge vjerojatno preskupe i da se nije ulagalo u javni interes.”
Željko Bunić

Neke gradske tvrtke imaju još jedan veliki problem: bave se onime što, smatra Željko Bunić, nije njihov posao. Za novu vlast je sporno što se Tržnica – koja, vjeruje se, radi dobro svoj posao – bavi stvarima koje nisu njezin core biznis. Svaštare s turizmom, organizacijom priredbi… – Gradske tvrtke se trebaju baviti svojim poslom, a tržište prepustiti gospodarstvenicima. Najgora stvar za gospodarstvo je kad gradske firme rade posao iz gospodarske djelatnosti. One su po defaultu subvencionirane i ne mogu ulaziti na tržište.

To je nelojalna konkurencija. Iako izlazi iz konteksta, dobar je primjer Studentski dom. Ne možemo mu zabraniti, ali nije fer da nudi usluge cateringa ili gableca. Grad neće koristiti njegove usluge bez obzira na cijenu, jer na taj način se potiče nelojalna konkurencija. Grad se bavio i gradnjom stanova, pa je i tu potkopavao tržište – veli i zaključuje da se treba jasno odrediti što jest, a što nije posao Grada.

To će se ubuduće znati i u Aquacityju. Tvrtka u stopostotnom gradskom vlasništvu – s dva blokirana računa i tri godine poslovanja s gubitkom – i lanjsku je godinu završila s gubitkom od 127 tisuća kuna. Iz godine prije je preseno pet milijuna kuna gubitka. – U Aquacityju je situacija vrlo nejasna. Poslovali su s gubitkom, a dublje u izvještaju se vidi amortizacija od 450 milijuna kuna. Tvrtka uopće nema viziju. Grad će Aquacity pretvoriti u kupalište za građane. To je gradsko zemljište i na to ćemo trošiti, a koncesionar će plaćati koncesiju za usluge koje će nuditi. U kombinacijama u kojima se koncesionar morao brinuti i za zemljište nikad nisu bili jasni računi, računi su se prebijali. To je katastrofa. Prebijanje je dogovorna ekonomija. Kad je s jedne strane Grad, s druge privatnik, najčešće tu izgubi Grad. Grad želi biti netko tko će na Aquacityju osiguravati javni interes, a to je kupanje, sport i rekreacija – govori.

Bez vizije

Željko Bunić smatra da svim gradskim tvrtkama fali jedno: vizija. Dok jedne ne odrađuju svoj posao – a to je javni interes – druge se bave i onime što uopće nije njihov posao. Ima i onih kojima je vizija da se ugase, kao što je Vartop.

Za njega je stvar jednostavna: – Tržnica treba osigurati svježu i domaću hranu, Varkom vodu i kanalizaciju, Termoplin plin, Parkovi uređen grad, Aquacity sport i rekreaciju… I ništa manje ili više. Varaždinske gradske tvrtke su se pridržavale nekih drugih pravila, svaka je imala svoju politiku, koju je diktirao direktor. Odluke mu nije bilo teško provoditi jer Nadzorni odbor je samo figurirao. Ubuduće to – najavljeno je – neće biti tako.

Željko Bunić neće reći da je situacija loša, nego da “ima mjesta za poboljšanje”. – Ono čega dosad nije bilo, a ubuduće će biti, je plan u kojem će Nadzorni odbori navesti sve što tvrtka planira ostvariti. Ako su na kraju godine ostvarili zacrtano, uspješni su. Ne može netko biti direktor, voziti se u luksuznom automobilu i imati luksuzni ured dok istovremeno nije zadovoljena javna funkcija – govori Željko Bunić. A ono što kaže Željko Bunić je važno jer to je mišljenje kojim će se voditi Grad pri donošenju svih odluka u vezi gradskih tvrtki.

Troškovi po zaposleniku u varaždinskim gradskim tvrtkama su i do tri puta veći nego u privredi. Velike tvrtke u nekom
hrvatskom prosjeku troše po zaposleniku 65 tisuća godišnje, dok, recimo, Termoplin troši 178 tisuća.

Izvor: RT
Foto: RT

U fokusu

Nagrada Europski grad stabala dodijeljena Gradu Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na godišnjoj konferenciji Europskog vijeća za arborikulturu (European arboricultural Council) održanoj u Kneževoj palači u Zadru, Grad Varaždin je primio prestižnu nagradu „Europski grad stabala“ (European City of Trees Award).

Nagradu je gradonačelniku Grada Varaždina dr. sc. Nevenu Bosilju uručio Els van Doesburg, gradonačelnik Antwerpena, prošlogodišnjeg dobitnika. Svečanosti su prisustvovali i predsjednica Europskog vijeća za arborikulturu, Stefania Gasperini te predsjednik žirija Jan Goevert.

U svojem obraćanju, gradonačelnik je istaknuo značaj ove nagrade za Varaždin i za varaždinsko komunalno poduzeće Parkovi, zahvalivši organizatorima i stručnom  žiriju na prepoznavanju predanosti Varaždina očuvanju i njegovanju zelenih površina.

– Ova nam nagrada znači puno i želim iskoristiti priliku da se zahvalim svima koji su doprinijeli našoj velikoj pobjedi, a posebno varaždinskom komunalnom poduzeću Parkovi čiji djelatnici brinu o gradskim stablima. Njihova predanost i stručnost su ono što nas je dovelo do ove nagrade. Također izražavam svoju zahvalnost našim sugrađanima koji su podrška zelenim inicijativama i zelenoj agendi koju provodimo u Varaždinu, kao i našim partnerima u ovoj misiji. Nagrada nije samo priznanje našeg proteklog rada, već i motivacija za budućnost, ali i odgovornost koju spremno prihvaćamo. Obvezujemo se da ćemo nastaviti raditi na unaprjeđenju gradskog zelenila i učiniti Varaždin još ugodnijim i još zdravijim mjestom za život – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.

Prestižna nagrada i njezin značaj

Nagrada „Europski grad stabala“ dodjeljuje se od 2007. godine od strane Europskog vijeća za arborikulturu, gradovima koji se ističu izvanrednom kvalitetom upravljanja urbanim stablima u skladu s arborističkim standardima. Varaždin se tako pridružio renomiranim gradovima poput Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Žiri je posebno pohvalio proaktivno upravljanje varaždinskim gradskim stablima, korištenje stručnih radnika i najnovijih arborističkih standarda, uključivanje lokalne zajednice te inovativnu suradnju koja nadmašuje standarde. Varaždin je primjer grada koji razumije važnost stabala, ne samo za ekološku ravnotežu, već i za kulturni značaj i kvalitetu života svojih stanovnika. Strateški pristup gradskim stablima varaždinskog komunalnog poduzeća Parkovi jedinstven je u Hrvatskoj i pozicionira Varaždin kao lidera u ovom području.

Nastavite čitati

U fokusu

Što se događa? Sve manje Hrvata pije pivo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve manje Hrvata pije pivo, pokazalo je aktualno istraživanje provedeno u travnju ove godine.

Prema istraživanju koje su proveli agencija Hendal i magazin Ja trgovac, lani je u Hrvatskoj pivo pilo 71 posto građana starijih od 16 godina. Prije dvije godine pivopija je bilo 79 posto, što je osjetno više nego danas.

Tržišni lider, Zagrebačka pivovara, uprihodio je lani 199 milijuna eura, što je više za 18 posto nego predlani. Neto dobit bila je 35 milijuna eura, a to je skok od 31,5 posto.

Pivovara Heineken Hrvatska ostvarila je 141 milijun eura prihoda uz rast od 13,5 posto. Neto dobit iznosila je 8,3 milijuna eura.

Koprivnički Carlsberg, treći na tržištu, imao je 70,24 milijuna eura prihoda, što je 13,5 posto više nego predlani. Neto dobit iznosila je 2,56 milijuna eura i bila je veća za 35 posto.

Lager ili pilsner je najpopularnija vrsta piva koju preferira 73 posto konzumenata ili 5 posto više nego tijekom 2021. godine. Na drugom mjestu je pivo s voćnim okusom (radler) koje preferira 12 posto potrošača, otkrilo je istraživanje.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje