Povežite se s nama

U fokusu

Tko su Kišićevi ljudi: redom poznati članovi SDP-a koje je “otpisao“ Radelić

Objavljeno:

- dana

ALEN KIŠIĆ PREDSTAVIO SVOJ TIM

Tko su novi ljudi s kojima varaždinski SDP želi okrenuti novu političku stranicu, u kojoj se želi odmaknuti od HNS-a i izvojevati prve samostalne pobjede?

Svoj tim je novopečeni predsjednik varaždinskog SDP-a Alen Kišić predstavio na današnjoj konferenciji za novinare. Njegova desna i lijeva ruka bit će Neven Bosilj ,doktor informacijskih i komunikacijskih znanosti, te Gordana Marsenić, diplomirana učiteljica.

Oni su potpredsjednici stranke, a uz njih, u Predsjedništvu su dr. Maja Horvat, Bruno Ister, Miroslav Marković i Zoran Svetec.

Riječ je redom o poznatim članovima SDP-a koji su zadnjih godina bili u drugom planu, jer su direktno ili indirektno ušli u sukob s bivšim predsjednikom gradskog SDP-a i aktualnim dogradonačelnikom Varaždina Vjeranom Radelićem.

Bosilj: Opet stručni savjeti

Novi potpredsjednik Neven Bosilj je, primjerice, bio jedan od rijetkih koji je javno istupao protiv Radelićevog načina vođenja stranke.

– U Gradu Varaždinu SDP je manjinski partner vladajuće koalicije. Nije bilo dobro i građani Varaždina zaslužuju bolje i više. Moramo proaktivno djelovati i iznositi inicijative – istaknuo j danas.

Zanimljivo je da je naglasio da će stranka „proaktivno“ djelovati, a upravo je to riječ koju često koristi predsjednik varaždinskog HDZ-a Damir Habijan. On je, primjerice, baš aktualnoj gradskoj vlasti zamjerio što nema „proaktivnog pristupa“ kad je u pitanju rješavanje varaždinskih bala i drugih problema.

Čini se da novo vodstvo SDP-a osluškuje kritike, a danas su javno pokazali da će se polako, ali sigurno odmaknuti od politike koju vodi njihov član, dogradonačelnik Radelić zajedno s HNS-ovim gradonačelnikom.

Marsenić: Nema koordinacije vijeća MO-a

Druga potpredsjednica gradskog SDP-a Gordana Marsenić, koja je u drugom mandatu predsjednica 6. MO-a Banfica, u stranci će pak biti zadužena za koordinaciju aktivnosti s građanima.

Ona je jedna od rijetkih članova SDP-a koja se, kad su u pitanju problemi u MO-u, nije libila javno kritizirati loše poteze partnera iz HNS-a. Konkretna je bila i danas.

– Već dvije godine gradonačelnik Goran Habuš nije sazvao koordinaciju vijeća mjesnih odbora, što je do tada bila redovna i dobra praksa, jer se na tim sastancima dobivala slika općeg stanja u gradu. Sada s Gradom komuniciramo putem naputaka, što je korak unatrag. Apeliramo na gospodina Habuša da sazove koordinaciju predsjednika MO-a. Sljedeći mjesec će biti godina dana otkako su konstituirana nova vijeća MO-a, a mi predsjednici se međusobno uopće ne poznajemo jer se nismo sastali – istaknula je Marsenić.

Bosilj je istaknuo da će ponovno osnovati stručne savjete SDP-a. – Struka i kompetentne osobe će biti glavni. Politikom se bavim zato da bi moja djeca imala budućnost u ovome gradu – istaknuo je.

Iz toga je jasno da se SDP već počeo udaljavati od HNS-a i Gorana Habuša. Kišić je istaknuo da su na županijskoj razini razgovarali s HNS-om, a da je za suradnju i puno zainteresiranih iz drugih stranaka (izuzev HDZ-a i Hrasta).

– Ne želim još uvijek iznositi o kome je riječ, no pokupili smo simpatije. SDP je dosad uvijek više gledao za druge i sebe, a siguran sam da ćemo nakon lokalnih izbora biti još čvršći i jači – poručio je Kišić.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Novi udar na standard: hrana još skuplja zbog povećanja cijena mineralnih gnojiva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.

Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu zbog poskupljenja energenata plina i nafte, a veliki proizvođači smanjuju proizvodnju, što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

– Cijene sjemena, zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva su se udvostručile, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje, jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

– Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica, oni će bankrotirati – zaključio je Brlošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje