Povežite se s nama

U fokusu

Tko zna čije i koliko staro svinjsko meso jedemo?

Objavljeno:

- dana

HDZ o stanju u poljoprivredi

Katastrofalno stanje hrvatske poljoprivrede koje ne pokazuje znakove izlaska iz krize, bila je tema konferencije za novinare HDZ-a u Jalžabetu.

Najveća oporbena stranka ukazala je na svojevrsno ignoriranje problema u poljoprivredi koje će, rekli su prisutni, imati dugoročne negativne posljedice na hrvatsku poljoprivredu i naša ruralna područja.

Ministar Jakovina mora prezeti odgovornost

– Najodgovornijim za izrazito loše stanje hrvatske poljoprivrede opravdano smatramo resorno ministarstvo, odnosno ministra Jakovinu sa svojim timom kojeg pozivamo da napokon preuzme odgovornost, prema hrvatskom poljoprivredniku i hrvatskom selu, rečeno je novinarima. – Naime, od dolaska ministra Jakovine ovaj resor karakteriziraju kadrovske afere, nacionalna neodgovornost, nekompetentna i nestručna vodeća kadrovska struktura, slaba komunikacija i koordinacija s poljoprivrednicima i drugima partnerima, ali i sa nacionalnim i EU institucijama,  istaknuto je Krunoslav Zmaić. I nastavio – Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske u razdoblju 2014. – 2020. koji ministar Jakovina radi već 2,5 godine nije još odobren od strane Europske komisije.To je odgovornost Ministarstva poljoprivrede, a ne Europske komisije kako ministar Jakovina uporno želi prikazati. Na adresu Ministarstva stiglo je preko 300 primjedbi vezanih za prijedlog programa koji je u srpnju upućen u Komisiju, kritizira Zmaić.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske u razdoblju 2014. – 2020. koji ministar Jakovina radi već 2,5 godine nije još odobren od strane Europske komisije

 

Obmanjivanje javnosti

Ministar i njegov tim od srpnja 2014. najavljuju kako će Program biti odobren do kraja 2014. godine, odnosno najkasnije do 15. siječnja 2015. HDZ smatra da je opet riječ o obmanjivanju javnosti. Naime, Komisija će dostavljati primjedbe sve dok u potpunosti ne bude zadovoljna odgovorima. – To treba odgovorno reći korisnicima i svim institucijama koje očekuju realizaciju Europskih sredstava za ruralni razvoj. EU sredstva za ruralni razvoj neće biti na raspolaganju Hrvatskoj dok se Program službeno ne odobri, rekao je.

Ministar i njegov tim od srpnja 2014. najavljuju kako će Program biti odobren do kraja 2014. godine, odnosno najkasnije do 15. siječnja 2015.

O spornim pitanjima oko uvoza mesa govorio je Josip Križanić, član predsjedništva stranke. Križanić je ustvrdio da Hrvatska i zemlje u okruženju izvoze velike količine živih svinja u Srbiju i Mađarsku. – Srbija svoje svinje i možda dio naših po puno većoj cijeni uvozi u Rusiju. Istovremeno u Hrvatsku i Srbiju dolazi ogromna količina
skrivenim subvencijama subvencioniranog mesa upitne kvalitete iz EU namijenjenog Rusiji.

Možemo zato iznaći način stroge kontrole i nadzora deklaracije prvog smrzavanja i podrijetla smrznutog mesa kao i dodatne pretrage i kontrole ili dodatni monitoring

Preporuka smrzavanja svinjskog mesa najdulje godinu dana.

Ne možemo zabraniti uvoz mesa iz EU kao niti regulirati propisom starosti mesa.  Možemo zato iznači način stroge kontrole i nadzora deklaracije prvog smrzavanja i podrijetla smrznutog mesa kao i dodatne pretrage i kontrole ili dodatni monitoring sukladno Uredbi EU mesa  nakon smrzavanja dužeg od 12 mjeseci, rekao je Križanić te istaknuo da je preporuka smrzavanja svinjskog mesa najdulje godinu dana.  

Skriveno subvencioniranje?

Ova mjera nije obavezna. Također, ulazna damping cijena smrznutog mesa iz EU nedvojbeno dokazuje razne načine skrivenog subvencioniranja takvog mesa od strane matične zemlje članice. Ne koristimo ni mogućnosti subvencija iz programa ruralnog razvoja, smatra Križanić te navodi da – takva nelojalna konkurencija neminovno dovodi do kraha domaće proizvodnje na što ukazuju podaci o padiu klanja i proizvodnje te enormnog uvoza mesa u protekloj godini. Podsjetimo – Prosječni prihod EU poljoprivrede u zadnjih godinu dana raste po god.stopi od 3% dok u istom periodu u RH  pada po stopi od 12 posto.

Križanić smatra da se situacija može promijeniti samo strogim nadzorom i kontrolom deklaracije prvog smrzavanja te podrijetla smrznutog mesa.

Podaci moraju biti javno dostupni

– Informacija o starosti, podrijetlu, i kvaliteti mora biti javno dostupna. Svim mogućim dostupnim sredstvima subvencioniranja  očuvati i održati domaću stočarsku i poljoprivrednu  proizvodnju tako i domaće klaoničare i domaću prehrambenu industriju, ustrajan je Križanić.

Također zahtijeva javnu kampanju domaće proizvodnje, kao primjerice u Sloveniji gdje država iz proračuna sa 400 tisuća eura proračunskog novca financira kampanju domaće proizvodnje.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.

Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje