Povežite se s nama

U fokusu

Toplicama želimo vratiti stari status poželjne destinacije zdravstveno-rekreativnog turizma

Objavljeno:

- dana

U SUSRET DANIMA GRADA

Goranka Štefanić drugu proslavu Dana grada dočekuje na mjestu gradonačelnice Varaždinskih Toplica. Iako uvijek nasmijana, primjećuje se zamor. Nije lako biti gradonačelnicom kad nemate većinu u Gradskom vijeću i svaku odluku morate objašnjavati do u detalje.

Zašto je lampa zelena, a ne plava. Jasno, karikiramo, ali topličke sjednice zaista znaju biti vrelo nepotrebnih pitanja. Jedan od pokušaja smanjenja prepucavanja oko trivijalnosti jest i odnedavno stalno prisustvo gradskih odvjetnica na sjednicama, Dine Galić i Janice Plantak. Kako ne bi svatko tumačio zakon na svoj način, „zakon“ je došao pred njih i promptno odgovara. Još nismo razgovarali s Gorankom Štefanić bez da je pozvala i svojega zamjenika Nedeljka Mihalića. HNS i SDP. Donedavno stabilni partneri u državi, danas su na „klimavim nogama“. Štefanić nas, što se Toplica tiče, odmah razuvjerava. – Nas se dvoje izvrsno nadopunjujemo. Ja sam, recimo, pregovarač, a on praktičar. On vodi projekte. Mislim da smo dobar tandem. Logično, da ne razmišljamo o svemu jednako, ali onda smo u stanju satima iznositi svoje argumente i na kraju donijeti zajedničku odluku. Ne srdimo se mi jedan na drugoga.

Tvrdoglavost

Meni se čini da oboje imate istu osobinu – tvrdoglavost.
Zato naši „pregovori“ i znaju trajati unedogled. Da, prava riječ – tvrdoglavi. Samo, sreća je, da na kraju ipak uvidimo što je najbolja solucija.
Čini se da je tvrdoglavost kolektivna osobina topličkih vijećnika? Plus toga, nemate većinu u Vijeću. Nimalo zavidna situacija.
Da je teško raditi, jest. Za svaki veći projekt trebamo podršku vijećnika. Bilo bi puno lakše da imamo „svoje“ vijećnike i dogovorimo stvar. Pozivamo na međustranačke sastanke – vrlo rijetko se netko odazove. Potom ne znaju što se radi pa ne čudi prigovaranje.
Topličke sjednice, bez uvrede, nisu omiljene među novinarima – maratonske su, a bez nekih većih problema ili pitanja.
Želja nam je sve dogovoriti, ali nemamo baš u tome uspjeha. No nećemo odustati.

Topličke odvjetnice na sjednicama Gradskog vijeća

Kad sam zadnji put razgovarala s vama, zračili ste entuzijazmom. Više ga baš ne vidim.
Ništa se nije promijenilo. Nakon godinu dana, svi gradski problemi su na pladnju. Tek sada vidimo koliko ih je. Rješavamo dio po dio. Evo, sad je prioritetna zaobilaznica kako bi građani mogli bez straha prelaziti preko ceste. Djeluje benigno, ali, vjerujte, kad se ne usudite pustiti dijete u dućan, tada postaje krucijalno. To su problemi s kojima naši građani svakodnevno žive i oni su nam prioritet. Od Hrvatskih cesta tražimo izradu predviđene zapadne zaobilaznice. Uostalom, kad se napravi hotel Jupiter, ona će postati nužnom. Idejni projekt postoji, ali nije završen.

Administracija

Jesu li odrađeni projekti u skladu s očekivanjima ili ste očekivali više? Možda mislite da bi moglo više i bolje, ali vas nešto koči?
Koči nas administracija i dugotrajna rješavanja kad se naiđe na neke, pa i banalne zapreke. Da smo mogli više, možda i jesmo. Ne znam. Ovih zadnjih 800 tisuća kuna koje smo dobili od Fonda za sufinanciranje fasada i vanjske stolarije.
Što je, primjerice, s klizištima? Nisu li baš Toplice imale najveće klizište ove godine u županiji?
Zahtjev za sanaciju smo predali. Ali odgovor iz Fonda još čekamo.
O koliko je novca riječ?
Oko četiri milijuna kuna.

Ispod nule

Znam da su gradska infrastruktura i komunalije na prvome mjestu, ali često stječem dojam da na tome sve i ostaje. Kod mnogih je to jedino i potrebno, ali Toplice su vrelo kapaciteta?
Naravno da razmišljamo dugoročno. Da, od Toplica želimo napraviti poznatu destinaciju zdravstveno-rekreativnog turizma. Prostorno-programska studija za zonu turizma, zelenila, sporta, rekreacije, golfa i rezidencijalnu zonu je u izvedbi, sada se treba kompletirati. Imamo tek idejno rješenje koje ćemo nakon odobrenja, do 31. listopada, kandidirati prema Fondu za turizam. Ne znamo hoćemo li dobiti ili ne, ali velike su šanse za realizaciju. Idemo polako ali s jasnim ciljem. Prvo moramo odraditi osnovno da bismo mogli razvijati nadogradnju – turizam. Ne smijemo se brinuti samo o centru Toplica, nego o svim našim naseljima. Proračun je dosta visok, 16 milijuna, ali ipak premali za sve što treba i što smo zacrtali.

Gradonačelnica pregovarač, dogradonačelnik praktičar

Gledajući kako grad izgleda, može li se reći da ste krenuli od nule?
Grad je jako zapušten. Čak i ispod nule. Realno je da ne možemo sve odjednom jer za to nemamo niti novca. Danonoćno radimo. Idemo dosta široko. Već dobivamo i kritike da smo otišli previše u širinu, umjesto da smo odabrali jedan projekt. No građani su nestrpljivi i žele što brži razvitak. To je jako teško. S jedne strane vas kriziraju upravo za ono što druga strana želi i očekuje od vas. Moramo odrediti prioritete.
Vjerujem da je i novac nemali problem?
Imali smo dosta idejnih, ali ne i glavnih projekata. Ako želiš dobiti od bilo koga novac, jasno je da prvo moraš imati projekt. A on košta. Već sada pripremamo projekte za nove mjere. To se ne vidi a košta.

Koči nas administracija i dugotrajna rješavanja kad se naiđe na neke banalne zapreke

Gradovi s resursima kakvima raspolažu Toplice idealna su destinacija za klijentelu bolje platežne moći.
Bolnica radi na zdravstvenom turizmu, mi na rekreativnom. Satelit smo bolnice. Ako dobiju spinalnu bolnicu, a hoće – potpisivanje ugovora samo je pitanje dana. Mi im pružamo podršku u rekreativnom turizmu. Kao što se može iščitati iz studija, riječ je o hotelima s četiri-pet zvjezdica, no jednako tako će na raspolaganju biti i jeftiniji privatni smještaj. Dakle, ne želimo se orijentirati samo na jednu, ajmo reći, klasu gostiju. Plus, prema sadržajima se vidi da računamo na cijele familije. Ima dovoljno sadržaja i za mlade. Recimo golf i dis golf – jasno je da se klijentela razlikuje. Nudimo sadržaje za jedne i druge. Dva nogometna igrališta, aquapark, sportska dvorana, stijene za penjanje, adrenalinski park – istovremeno s golfom, luksuznim hotelima, kulturnim sadržajima.

Zatvoreni krug?

Javljaju li se potencijalni investitori?
Dok nemamo glavni projekt, ne možemo ništa niti nuditi. Prvo smo imali samo kartu, sada već radni materijal, za mjesec dana zgotovit ćemo i idejni projekt. Tek tada možemo biti ozbiljan partner u pregovorima. Dakle, uvjet za ozbiljne pregovore je jako dobra priprema.
Velite da je Županija nositelj zdravstvenog turizma. Odrađuju li oni svoj posao u skladu s dogovorom?
Mogu reći da odrađuju posao prema dogovoru. Oni rade ozbiljniju studiju u koju su uključili i Grad. Zajedničkim snagama radimo na brendiranju.

Puno snage gubimo da nam prođu projekti za koje svi znaju da su dobri

Imate li ideju za koliko bi otprilike mogao biti gotov ovaj, za sada zacrtani dio?
Vjerujem da će golf-tereni biti gotovi do kraja mandata. Veliki novac je u igri. Trudimo se i uporni smo – vjerujem da ćemo uspjeti, inače ne bih niti započinjala. Sve što smo si zacrtali trebali bismo i ostvariti. Za to nam je potrebna podrška Gradskog vijeća.
S obzirom na to da prisustvujem vašim sjednicama, vidim da ne ide baš glatko.
Puno snage gubimo da nam prođu neki projekti za koje svi znaju da su dobri. Uopće ne znam što bih rekla na to. Vrlo je teško raditi kad moraš stalno iznova za jedne te iste stvari dokazivati da ih radiš dobro. Onda to izgleda kao da vam se netko inati. Na štetu svih nas. Kad pitam Gradsko vijeće što to ne radimo dobro, ostajemo bez odgovora. Umjesto da se usmjerimo na razvoj, mi nepotrebno trošimo energiju. Teško je raditi kad svi ne dišu jednako.
Na zadnjim sjednicama uočili smo dvije odvjetnice koje sjede do vas. Postoji li poseban razlog za nazočnost odvjetnica na sjednici Gradskog vijeća?
Ne. Želimo pokazati da radimo po zakonu i transparentno. Ako netko posumnja u neku odluku, gradske odvjetnice su na raspolaganju za pojašnjenje. Transparentno. Nemamo što skrivati. Obično se događalo da gubimo puno vremena na dokazivanja je li nešto po zakonu ili nije – sada su tu odvjetnice pa se to na licu mjesta riješi.
Je li raskol u HNS-u imao kakve posljedice po vas?
Nikakve. Ovdje su gradski vijećnici HNS-a čvrsti u svojim stavovima i nema bojazni.
 

Vrlo je teško raditi kad moraš stalno iznova za jedne te iste stvari dokazivati da ih radiš dobro

Je li zaživjela gradska tvrtka Forum?
Radi, ali ne punom parom kako bi trebala jer Gradsko vijeće odbilo je omogućiti joj, primjerice, upravljanje gradskim grobljima… Željeli smo im također prebaciti neka sredstva za kupovinu potrebnih strojeva. Snalazimo se nekako i firma radi, ali niti blizu onoga što smo zamišljali. Ne može se, recimo, baviti održavanjem zelenih površina i cesta, održavanjem groblja… Gradsko vijeće nije donijelo odluku o dodjeli upravljanja. Recimo, fale joj strojevi za poslove, a nisu joj odobrena sredstva.
Meni sve to sliči na zatvoreni krug.
Uskoro ćemo riješiti. Tvrtka Forum rekonstruirat će Bregovitu ulicu i Ulicu kralja Tomislava kao i javnu rasvjetu na Trgu. Strojeve ćemo unajmiti.

Revija

Goranka Štefanić:
– Treba reći da izdajemo i Reviju, s kojom smo jako zadovoljni. Ne samo mi u Gradu, nego i građani. Iako su tek izašla dva broja, Revija je postala dio brenda Varaždinskih Toplica.
Naši su građani zaslužili imati besplatnu tiskovinu u kojoj mogu pročitati sve što se događalo i što će se događati u gradu. Nije to neki općinski glasnik, već točno ono što i samo ime kaže – revija.

Poziv građanima

Evo, iskoristit ćemo priliku i pozvati sve građane da se jave na netom objavljeni natječaj za obnovu fasada i vanjske stolarije. S 40 posto financira Fond, 10 posto daje Grad, a preostalu polovicu – sami građani. Uvjete natječaja mogu pročitati na web-stranicama Grada.

Što se promijenilo u godini dana?

Radimo, radimo i radimo. Završili smo javnu rasvjetu u Ulici kralja Tomislava, pločnik… Radimo na reciklažnom dvorištu – glavni projekt je u izradi. Radi se na idejnom projektu golf-terena. Popravili smo najveća klizišta, konkretno ona za koja smo imali novaca, uredili parkirališta, prometnu regulaciju, kulturni centar, fasade… Držimo se stavaka proračuna i pazimo da ga ne probijamo. Zgotovljen je glavni projekt za Trg Antuna Mihanovića. Projektant nam je rekao da nitko u Hrvatskoj nema isto osvjetljenje glavnoga trga – solarnom javnom rasvjetom. Dobili smo sredstva i za disc golf-terene od Ministarstva turizma. Dobili smo novac i za Bregovitu ulicu te još ulica i trgova.

Sveukupno smo za projekte dobili 1,440 milijuna kuna. Treba napraviti most preko potoka, zbog pristupnog puta do nove autobusne stanice. Dajemo novac za bebe, sufinanciramo udžbenike. Koristimo se i jednom mjerom – da radno sposobni, socijalni slučajevi 90 sati mjesečno odrađuju na projektima javnih radova. Pojedini gradovi se hvale tom mjerom, a mi smo je prvi počeli provoditi još u lipnju.

Izvor:
Foto:

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje