Pred gradskim vijećnicima Grada Ivanca na tematskoj sjednici održanoj 10. listopada našla se samo jedna tema, a to je pokretanje zatvaranja odlagališta otpada u Jerovcu.

Naime, upravo je to predložio ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić vijećnicima i oni su glasali da navedeno podržavaju. Točnije, od 14 nazočnih vijećnika za zatvaranje odlagališta u Jerovcu glasalo je njih 12, dok su protiv bila dvojica vijećnika SDP-a.

Tekst zaključka koji su podržali vijećnici glasi: “Nalaže se tvrtki Ivkom d.d. Ivanec, koja upravlja odlagalištem komunalnog otpada “Jerovec”, pokretanje svih potrebnih aktivnosti s ciljem konačne sanacije i zatvaranja odlagališta, iz razloga popunjenost kapaciteta za daljnje odlaganje komunalnog otpada. Zadužuje se tvrtka Ivkom d.d. Ivanec, da istraži mogućnosti odvoza i zbrinjavanja otpada sa svojeg uslužnog područja (gradovi Ivanec i Lepoglava te općine Bednja, Klenovnik, Donja Voća i Maruševec) na odlagališta s raspoloživim kapacitetom, do početka rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom “Piškornica”, te da osigura potrebnu dokumentaciju, opremu i građevine za kontinuirano vršenje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada za vrijeme izvođenja svih radnji potrebnih za zatvaranje odlagališta.”

Osim što zatvaranjem odlagališta u Jerovcu šest jedinca ostaje bez lokacije za odvoz komunalnog otpada do otvaranja Piškornice ova problematika ima više slojeva.

Naime, vlasnik odlagališta u Jerovcu je Grad Ivanec, a ne tvrtka Ivkom te je stoga ovakav zaključak Vijeća moguć. Također, ovo odlagalište i tako je bilo predviđeno za zatvaranje jer bi tijekom 2025. popunilo svoje kapacitete. Prema podacima koje je u četvrtak iznio direktor Ivkoma Edo Rajh u Jerovcu ima mjesta za još 3433 tone otpada, što je dovoljno za manje od godinu dana dovoženja.

Budući da nije završena Piškornica i očekuje se da bi počela raditi vjerojatno tek 2028. godine komunalni otpad je problem na cijelom sjeveru Hrvatske. Država jednostavno jako kasni s Piškornicom pa je nekim jedinicama dozvolila proširenje odlagališta koja još rade, a drugi, koji su već zatvorili svoja odlagališta su u problemu. Za odlagalište u Jerovcu Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša predložili su da se na njemu nastaviti odlagati otpad do maksimalnog iskorištenja kapaciteta. Ovo znači da država predlaže da se na jerovečkom deponiju ponovno otvori već zatvorena i sanirana kazeta te da se na njoj smeće nastavi odlagati najmanje do 2028., kada se predviđa otvaranje Piškornice, a gdje bi se tada odlagao i otpad s područja grada Ivanca.

Anketa

Gradska vlast Ivanca protiv je ovakvog rješenja, a na tragu toga je i zaključak kojeg su donijeli gradski vijećnici 10. listopada. Gradonačelnik Batinić u svom je objašnjenju rekao da građani Gornjeg i Donjeg Jerovca te dijela Dubravca već 35 godina trpe teror smeća i kamiona. Upravo zato je među mještanima ovih naselja provedena ankete s pitanjima o tome jesu li za zatvaranje ili nastavak rada odlagališta Jerovec do otvaranja RCGO Piškornica. U gradsku upravu do kraja kolovoza vraćeno je 415 omotnica s ispunjenim anketama. U anketi su se 303 građana izjasnila „za“ zatvaranje i sanaciju deponija, 107 „za“ nastavak odlaganja otpada do otvaranja Piškornice, a pet anketa je bilo nevažećih.

Kako je objasnio Batinić, ova anketa i nedostatak garancija da se otpad iz drugih dijelova zemlje neće dovoziti u Jerovec glavni su pokretač namjere da se odlagalište zatvori tijekom sljedeće godine. Podsjetio je i na pritisak od prije nekoliko godina koji je vršio Grad Varaždin da se u Jerovec vozi i njihovo smeće.

Budući da je sjednica trajala gotovo dva sata vijećnici su iskazali zabrinutost oko toga da se kasni s ovom odlukom, o nedostatku alternative za odvoz otpada nakon zatvaranja Jerovca, da se radi o Batinićevoj političkoj odluci uoči lokalnih izbora i, najviše, oko rasta cijene odvoza otpada za građane.

Poskupljenje

Ni ivanečki gradonačelnik ni Rajh nisu krili da će do rasta cijene komunalnog otpada za građane doći. Ako će se otpad voziti na okvirno više od 100 km od Ivanca prema Ivkomovom izračunu za građane bi rast bio 32 %. Kako posljednje i najskuplje rješenje naveden je varaždinski MBO. Vijećnici SDP-a bili su revoltirani stalnim poskupljenjima usluga na području Ivanca te smatraju da će cijena odvoza otpada rasti i više od 50 %. Batinić je na to odgovorio da potencijalni rast cijena ne smatra ogromnim, da se u drugim jedicima plaća i više. Dodao je i da će cijena odvoza otpada vjerojatno rasti i za 100 % kada će se ono odvoziti u Piškornicu.

Naravno, nitko ne želi tuđi otpad, a čelni ljudi nisu željeli navesti s kojim se točno gradovima i općinama pregovara da se tamo odvozi otpad nakon zatvaranja Jerovca.

Također, Batinić je rekao da se pregovaralo za otpad s područja Grada Ivanca, a za ostale lokalne jedinice koje pokriva Ivkom se tek raspitivalo te je odmah bilo više nećkanja jer se radi o većoj količini. Prema objašnjenju gradonačelnika svaka bi lokalna jedinica trebala sama sebi tražiti novo odlagalište. Ipak, i Batinić i Rajh su više puta ponovili da je cilj naći cjelovito rješenje za svih šest gradova i općina gdje Ivkom odvozi otpad. Također, Milorad Batinić stalno je skretao pažnju na odgovornost države za kašnjenje Piškornice i na to da u nadležnom ministarstvu od 2022. ne može dobiti termin da bi se razgovaralo o budućnosti odlagališta u Jerovcu.

U mraku

Prema svemu sudeći komunikacija Grada Ivanca i Ivkoma oko zatvaranja odlagališta u Jerovcu s Lepoglavom i drugim općinama daleko je od idealne. U prilog tome je i sjednica Gradskog vijeća Lepoglave održana 25. rujna na kojoj su vijećnici gradonačelnika Škvarića pitali o zatvaranju navedenog odlagališta.

Vijećnika  Zorislava Rodeka zanimala je informacija da li se zatvara deponij u Jerovcu. Škvarić je na ovo pitanje rekao kako on nema nikakvu informaciju vezano uz deponij nego prema podacima vijećnika je saznao da bi se kroz četiri do pet mjeseci mogla pokrenuti procedura zatvaranja deponija u Jerovcu.

– Početkom kolovoza kolege načelnici i ja, koji imamo ugovor za odvoz smeća s Ivkomom, zatražili smo sastanak s vlasnikom deponija i gradonačelnikom Ivanca, ali ni nakon dva mjeseca od gradonačelnika nismo dobili nikakav odgovor. No, na našu inicijativu i direktora Ivkoma, zakazan je sastanak na koji je došao i gradonačelnik Ivanca s zamjenikom na kojem je istaknuto kako je gradonačelnik osobno inicirao potpisivanje ankete za mještane Jerovca da se deponij zatvori. Da se prije godinu dana od Fonda zatražilo produljenje za deponij Jerovec na dvije godine kada bi se trebao otvoriti Regionalni centar Piškornica, do ovoga ne bi došlo, a Fond je bio spreman sufinancirati s čak 50 % da se na godinu, dvije produži odlaganje otpada u Jerovcu – obrazložio je gradonačelnik.

I Borisa Šinka također je zanimao deponij Jerovec odnosno da li je Grad pokrenuo inicijativu za pronalaženje novog deponija za odlaganje lepoglavskog smeća na što mu je gradonačelnik dao odgovor kako mogu raskinuti ugovor s koncesionarom koji do sada odvozi smeće ili koncesionar mora osigurati kamo će deponirati smeće.

– Komunalna tvrtka Ivkom je ta koja bi to trebala to napraviti. A pokrenula je inicijativu prije mjesec dana kada ih je vlasnik, Grad Ivanec,  obavijestio da odluku o tome donosi Gradsko vijeće ne gradonačelnik i da neće osigurati mogućnost odvajanja odnosno deponiranja na Jerovcu. Mene zanimaju samo dvije stvari. Koje će rješenje imati komunalno poduzeće i koliko će to koštati? Odgovora od onih od kojih bi ih trebali dobiti, još uvijek nema  – obrazložio je gradonačelnik Škvarić.

U  organizaciji Hrvatske mreže za beskućnike u Čakovcu i Varaždinu od 7. do 9. listopada,  pod pokroviteljstvom gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini i gradonačelnika Grada Varaždina Nevena Bosilja održan je 18. Nacionalni susret o beskućništvu.

Pod sloganom „Ulica nije dom“ cilj je upozoriti javnost i odgovorne na problem beskućništva te se zahvaliti volonterima, suradnicima i donatorima koji nesebično pomažu rad organizacija koje skrbe o beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva.

Skup se održava povodom 10. listopada, Međunarodnog dana beskućništva.

Tim je povodom na Trgu kralja Tomislava u Varaždinu  Udruga „Novi put“ građanima predstavila svoje kreativne radove, a podjelom prigodnog promotivnog materijala, nastojala se  senzibilizirati javnost, ukazujući na sve kompleksniju problematiku beskućništva i probleme beskućnika. Obilježavanje Svjetskog dana beskućništva nastavljeno je okruglim stolom na temu beskućništva.

Panel rasprava „Međuresorna suradnja u skrbi o beskućnicima na području Međimurske županije“

U srijedu  pak je u Centru PrInOS u Čakovcu održana  panel rasprava na temu „Međuresorna suradnja u skrbi o beskućnicima u Međimurskoj županiji“  na kojoj su pred mnogobrojnim gostima, socijalnim radnicima iz cijele Hrvatske  svoja iskustva podijelile Alenka Bilić, dipl. soc. radnica iz  HZSR-Županijska služba Međimurske županije, Melita Novak-Ban, dip. soc. radnica iz HZSR- Područni ured Prelog,  Lana Remar, mag. soc. rada iz  Grada Čakovca,  Anja Kovačević, mag. soc. pol. iz  Županijske bolnice Čakovec, Vlatka Vincetić, mag. soc. rada iz Gradskog društva Crvenog križa Čakovec-Centar PrInOS uz moderatoricu Đordanu Barbarić, iz splitske Udruge MoSt.

Đordana Barbarić nije krila oduševljenje viđenim u Čakovcu. „Ovdje sam po prvi put i jednostavno nemam riječi kojima bih opisala ono što vidimo. Doći u jedan grad u Hrvatskoj i vidjeti ovakav objekt namijenjen onima koji su u potrebi ili bez krova nad glavom ostavlja vas bez daha.“, kazala je Barbarić.

Na  panelu nazočna  gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, svima je prije svega poželjela dobrodošlicu i ugodan boravak u gradu i kazala;

„Najbolje mjerilo zrelosti društva je njegov odnos prema najranjivijim  skupinama. Beskućnici sigurno to jesu, a u praksi im jedino sustav može pomoći da ponovno stanu na noge. Centri poput ovog u kojem se nalazimo od samog početka su primjer dobre prakse. S idejom za prijavu u Grad je došlo Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Grad je kupio zemljište, financirao  idejnu i projektnu dokumentaciju i izdao dozvole. Na europske fondove projekt je prijavio Crveni križ, koji danas i uspješno upravlja ovim centrom. Ovdje nije važno što  smo riješili jednu zakonsku obvezu koju imamo. Važno je to da smo dobili instituciju koja problemu beskućništva pristupa sustavno, pružajući tim ljudima krov nad glavom ali im i pomaže da ponovno pokrenu svoj život. Najsretniji smo kada ljudi iz ovog Centra odu nakon nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, postave se na vlastite noge i postanu zadovoljni građani koji mogu pridonijeti daljnjem razvoju zajednice u kojoj žive. To je pravi smisao brige za te ljude i razlog zašto je ovaj Centar bio odlična investicija. Sigurna sam da smo u ovih dvije i pol godine koliko ovaj Centar radi  dobili osnovu za razvoj dodatnih socijalnih programa vezanih uz beskućnike, ali i ostale potrebite građane“.

Prema procjeni HMB-a u Hrvatskoj ima više od 2000 beskućnika i samo 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima

Svjetski dan beskućnika obilježava se svake godine 10. listopada. Svrha ovog dana je skrenuti pozornost na probleme beskućništva i neadekvatnog stanovanja. Prema procjeni Hrvatske mreže beskućnika u Hrvatskoj ima više od 2000 beskućnika i samo 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima, a preko 10000 osoba živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja. Samo 11 od 24 županijskih sjedišta i velikhih gradova ispunjavaju svoju zakonsku obvezu i u svom proračunu osiguravaju sredstva za prihvatilišta i prenoćišta. U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama.