Povežite se s nama

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

U fokusu

Stričak: Prošle godine najviše se ulagalo u zdravstvo i školstvo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija je prošlu godinu završila s viškom prihoda od 8,6 milijuna eura, a višak prihoda je prvi put nakon niza godina ostvarilo i svih šest zdravstvenih ustanova, istaknuto je  na 15. sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije, na kojoj su županijski vijećnici jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima javnih priznanja u 2024. godini.

Nagrada za životno djelo Varaždinske županije u 2024. godini je posthumno dodijeljena Petri Horvat, stradaloj u prometnoj nesreći, koja je tijekom života ostavila trag darujući svoje vrijeme za volontiranje i humanost, a posebno treba istaknuti da je prije svoje 24. godine postala udomiteljica četvero djece. Njoj u čast je Odjel za sestrinstvo Sveučilišta Sjever uveo priznanje koje nosi Petrino ime, a koje se dodjeljuje studentima volonterima koji su se posebno istaknuli svojim angažmanom.

Dobitnici Nagrade za doprinos ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i inozemstvu su prof. dr. sc. Ivor Karavanić koji 30 godina znanstveno proučava špilju Vindija, direktor VTV Televizije Marijan Varović te Dvor Trakošćan koji ove godine obilježava 70. obljetnicu osnivanja. Nagradu za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobit će Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin za 120 godina organiziranog obrtništva u Varaždinu te Boris Kos, poduzetnik koji je u 45 godina rada od jednog zaposlenog razvio tvrtku s 300-tinjak zaposlenih. Nagrade će dobitnicima biti uručene u rujnu na svečanoj sjednici Županijske skupštine povodom Dana Županije.

Vijećnici su većinom glasova usvojili Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Varaždinske županije za 2023. godinu.

– Županija je prošlu godinu završila s 8,6 milijuna kuna viška prihoda i to zahvaljujući izvršenju proračuna za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 268 milijuna eura. To je povećanje od čak 20,5 % u odnosu na 2022. godinu, što je posljedica rasta gotovo svih kategorija prihoda, kao i rasta povučenih bespovratnih EU sredstava. Ukupno ugovorena vrijednost EU projekata koji su se provodili u 2023. godini iznosi više od 107 milijuna eura, pri čemu je više od 70 % tih sredstava usmjereno u poboljšanje zdravstvenog standarda naših žitelja. Varaždinska županija je od 2021. godine pri samom vrhu ugovorenih EU projekata među županijama, a u 2023. s vrijednošću od 107 milijuna eura bit će zasigurno vodeća – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

Napomenuo je da je nositelj razvoja Županije prije svega kvalitetno i uspješno gospodarstvo, koje po mnogim pokazateljima prednjači u odnosu na ostatak Hrvatske.

– Porez na dohodak  je ključni izvorni prihod Županije, a u prošloj godini je ostvaren u iznosu od 21,1 milijuna eura, što je 34 % više  u odnosu na 2022. U ožujku 2024. bilo zaposleno 70.599 osoba, dok je nezaposlenih bilo 1.171 – naveo je župan.

Sva ostvarena sredstva Županije proračunom su usmjerena  primarno u poboljšanje standarda u zdravstvu, u koje je bilo lani usmjereno više od 50 posto proračunskih sredstava, te u školstvo koje nosi 40 posto realizacije proračuna.

Prihvaćena su i izvješća o radu i financijskom poslovanju šest zdravstvenih ustanova u 2023. godini, čiji je osnivač Županija.

– U zdravstvu Varaždinske županije nikad toliko investicija i nikad sve zdravstvene ustanove u jednoj proračunskoj godini nisu završile u plusu. Opća bolnica Varaždin ostvarila je 5.644.809 eura viška prihoda, Specijalna bolnica Varaždinske Toplice 1.722.580 eura, Dom zdravlja 110.374 eura, Zavod za javno zdravstvo 1.206.051 eura, Nastavni zavod za hitnu medicinu 20.372 eura te Ljekarna 397.397 eura viška prihoda. Zahvaljujući tome, smanjeni su ukupni manjkovi koje su zdravstvene ustanove ostvarivale prijašnjih godina – rekao je župan Stričak.

Povećan je i broj specijalizacija na koje će biti upućeni zdravstveni radnici iz županije budući da su vijećnici prihvatili izmjene i dopune Plana specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje (2020. – 2024.).

– U našoj županiji trenutno su na specijalizacijama 152 liječnika, a ovom odlukom se broj specijalizacija za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice s 14 poveća na 18, a za Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije s pet na osam – izvijestio je župan.   

Županijski vijećnici prihvatili su izvješća o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin te Županijske uprave za ceste za 2023. godinu, kao i odluke o prihvaćanju tri investicije. Riječ je o energetskoj obnovi upravne zgrade u Ivancu, zgrade javnog sektora u Novome Marofu i Područne škole Margečan. Putem poziva „Energetska obnova zgrada javnog sektora“, a u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, za projekt energetske obnove zgrade u Ivancu odobreno je 612.827 eura, zatim 1.053.797,67 eura za obnovu zgrade u Novome Marofu te 168.757,99 eura za Područnu školu Margečan.

Vijećnici Županijske skupštine su osnovali Koordinacijski odbor za pripremu i provedbu projekta „Varaždinska županija – prijatelj zlatne dobi“, a ciljem utvrđivanja aktivnosti i ugrađivanja koncepta aktivnog starenja u javne politike.

– Baš kao što smo i najavili, korak po korak rješavamo sve izazove. Posebnu brigu moramo voditi o našim sugrađanima starije životne dobi jer oni su izgradili ovu županiju, mi je sada dograđujemo. Ovoj temi treba prići sustavno i najprije utvrditi njihov položaj i potrebe, a potom predložiti rješenja. Upravo je izrada planskog dokumenta zadaća Koordinacijskog odbora, čiji su članovi i predstavnici umirovljenika koji najbolje znaju što im je potrebno i što bi im pomoglo – rekao je župan Stričak.

Usvojena je i Rezolucija o proglašenju Varaždinske županije sigurnim mjestom za žene. Cilj je aktivno provođenje javnih politika kojima se jamči sigurnost  žena uz osudu svakog rodno uvjetovanog nasilja, osiguranja pristupa specijaliziranim, sigurnim i sveobuhvatnim uslugama potpore za žrtve rodnog uvjetovanog nasilja.

Županijski vijećnici su na 15. sjednici prihvatili i sve ostale točke dnevnog reda.   

Dodajmo da su za vijećnike prisegnuli Igor Borovec koji je zamijenio preminuloga prof. dr. sc. Marijana Cingulu, te Mira Letić koja je zamijenila Sanju Kočet.                

Nastavite čitati

U fokusu

Hoće li porasti cijena smještaja u Domu za starije?  Svoje mjesto čeka 2700 ljudi, a stanje je neodrživo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na današnjoj Županijskoj skupštini Varaždinske županije raspravljalo se i o poslovanju Doma za starije. Tako se moglo čuti da je na listi čekanja čak 2700 onih koji bi htjeli smještaj. Međutim, govorilo se i o troškovima.

Kad govorimo o brojkama, Dom za starije je u prošloj godini ostvario manjak u iznosu od 17.976,10 eura. S obzirom da je u 2022. godini ostvaren višak prihoda u iznosu od 1.627,92 eura, a kojim se pokrio dio manjka u 2023. godini, ukupni manjak iznosi 16.348,18 eura.

Ravnatelj Doma Alen Runac istaknuo je da bi poslovanje bilo znatnije otežano da nije bilo pomoći Županije. Međutim, napomenuo je isto tako da situacija više nije održiva i da će morati povećati cijene smještaja.

-Naše cijene su uvjerljivo najniže u Hrvatskoj. Privatni domovi su i do 250 posto skuplji. Teško je izaći na kraj s takvom konkurencijom, ne možemo im konkurirati ni s plaćama ni s ostalim izdvajanjima za djelatnike. Također, moramo misliti na kvalitetu, a ovakva situacija na tržištu je neodrživa. Prošle godine županijski domovi u Hrvatskoj su digli cijene 50 posto. I mi smo prije dvije godine podigli cijenu, ali projekcije pokazuju da bi nam trebalo nekih 930.000 eura. Bili smo i kod ministra, ali već godinu i pol naše ministarstvo radi izračune i nikako da ih napravi, a mi nemamo vremena čekati. Moramo dići cijene korištenja naših usluga, jer više tako ne možemo izdržati – kazao je Runac.

SDP-ova Ruža Jelovac istaknula je da je ovo minimalan manjak u odnosu na troškove. Također, ukazala je i na nepravdu od strane države.

-Naš dom dobiva najmanje sredstava u Hrvatskoj, najmanje subvencioniranja po korisniku od države. Da nas subvencioniraju kao i druge, imali bi i obnovljeni dom. Liste čekanja su ogromne, a to ukazuje na potrebu izgradnje novog doma. Trebamo pokrenuti inicijativu da se izravnaju sredstva za subvencioniranje, a moramo pokrenuti i inicijativu za izgradnju novih kapaciteta – rekla je Ruža Jelovac.

– I prije dvije godine raspravljali smo o stanju u domu, voda je curila na sve strane, plijesan… Dom ima kapacitet za 360 korisnika, a 2700 ljudi je na listi čekanja, neki od njih su smješteni u druge domove, ali bi htjeli prijeći u ovaj – rekao je Stričak i dodao da će održati sastanak i s upravnim vijećem i predstavnicima korisnika te razgovarati o cijenama.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje