Povežite se s nama

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

U fokusu

Ister šef Varkoma, Grad bi kupio MBO! SDP je takve stvari još nedavno nazivao politikanstvom, a sad…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bruno Ister novi je direktor komunalne tvrtke Varkom. O tome se već dulje vrijeme nagađalo, a informacija je napokon postala službena. Ister, koji je inače dugogodišnji član SDP-a, direktorsku će funkciju službeno zauzeti 1. prosinca.

O njegovom imenovanju raspravljalo se i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Hrvoje Petrić iz Budimo grad pitao je danas gradonačelnika Bosilja zašto ima dvostruka mjerila te ga je podsjetio da je ne tako davno prozivao bivšu vlast zbog političkog kadroviranja.

– Prije četiri godine su Bosilj i Ister održali presicu prije sjednice Nadzornog odbora Varkoma, na kojoj su rekli da je Varkom pun stručnjaka, ali da politika uvijek stavi šape na njega. Tom su prilikom kritizirali kadroviranje Ivana Čehoka. A onda, prije par dana, odigrali su istu igru – rekao je Petrić.

O tome kako gradonačelnik mijenja mišljenje govorio je i Mario Lešina iz Nezavisne liste Ivana Čehoka. Njega je zanimalo kako to da se sad Grad interesira za kupnju MBO-a, a upravo je Bosilj takvu ideju u prošlom mandatu kritizirao.

Pred tri godine, Bosilj je naime rekao kako nema javnog interesa u kupnji MBO-a te je Čehoka i njegove suradnike nazvao populistima.

Bosilj sad nastoji opravdati i Istera u Varkomu i mogućnost da Grad kupi MBO.

– Ovim putem čestitam gospodinu Isteru, od 1. prosinca on je novi direktor, Nadzorni odbor izabrao ga je jednoglasno 8:0. Statut tvrtke dozvoljava imenovanje, a Ister je od svih vijećnika najviše involviran u pitanja Varkoma i bala. Vjerujem da će polučiti dobar rezultat – rekao je Bosilj. Istaknbuo je i da da su Isterovo imenovanje pozdravili i u čelništvu Hrvatskih voda te je odmah primljen poziv na sastanak.

Što se pak tiče MBO-a, Bosilj podsjeća kako ima savjetodavno tijelo koje se bavi problemom bala. Među ostalima, u tom povjerenstvu sjedi i Mirka Jozić, bliska suradnica pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Bandića. Upravo ona je navedena kao voditeljica projektnog tima kontakt Grada za operativna pitanja.

Varaždinski gradonačelnik objašnjava kako je kupnja MBO-a samo jedna od mogućnosti, te da moraju provjeriti sve opcije prije nego se donese konačna odluka, odnosno da je cilj analizom doći do najpovoljnije opcije.

Osvrnuo se i na činjenicu da realizacija projekta Regionalnog centra Piškornica još nije na vidiku.

– Regionalni centar Piškornica neće biti gotov još sigurno 4 ili 5 godina i država će svoje odgovornosti prebaciti na jedinice lokalne samouprave i mi moramo imati razne opcije kako bismo to mogli riješiti – kaže Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

Odbijena žalba Ivkoma, varaždinsko smeće ipak ide u Jerovec?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Komunalni otpad koji se iz Varaždina trenutno odvozi u Davor, mogao bi se od nove godine odvoziti u Jerovec.

– Ivkom se žalio na rješenje inspekcije koje je naložilo da se mora primati varaždinski mješoviti komunalni otpad, ali drugostupanjsko tijelo je donijelo odluku da Ivkom mora primiti naš otpad. Poslao sam prijedloga sporazuma prema gradu Ivancu za primanje našega otpada. Nažalost odgovora nema – rekao je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na sjednici Gradskog vijeća.

Podsjetimo da je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić u više navrata rekao da neće dozvoliti da varaždinsko smeće dolazi u Jerovec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje