Povežite se s nama

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

U fokusu

INTERVJU Dubravko Bilić: Besplatni vrtići i jeftiniji domovi za starije umjesto politike stranačkih i osobnih interesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ludbreg danas slavi Dan Grada, a s gradonačelnikom Bilićem razgovarali smo o projektima, planovima, ali i trenutnoj političkoj situaciji. Među osnivačima je Nezavisne platforme sjever, čiji je predsjednik međimurski župan Matija Posavec.

Ludbreg se ove godine opet upisao na kartu svijeta. Ovaj put zbog jedinstvenog obrazovnog programa kakvog nitko prije njih u Hrvatskoj nije realizirao. Kroz projekt “Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području”, izgradili su Newton sobe, i to uz stari mlin, na području koje je bilo prepušteno propadanju. U svijetu postoji samo 45 Newton soba, a jedine u Hrvatskoj imat će Ludbreg.

Za Ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića ovo je jedan od najljepših projekata, a za Ludbreg koji slavi svoj dan, sigurno jedan od ljepših poklona.

– Riječ je o obrazovanju i ulaganju u naše najmlađe. Želja nam je da kroz priču Regionalnog znanstvenog centra Lori govorimo i o Ludbregu kao mjestu koje pruža dodatne mogućnosti za obrazovanje za cijeli sjever, odnosno Varaždinsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju te Zagrebačku županiju – rekao nam je Bilić.

Obrazovanje je sigurno prioritet, ali po pitanju projekata, Ludbreg je daleko dogurao i u drugim područjima. Među vodećima su po pitanju EU projekata, konstantno ulažu u komunalnu infrastrukturu, a ulažu i velike napore u brendiranju outdoor turizma. Da se trud isplati i da Ludbreg postaje sve više prepoznatljiv sportašima, rekreativcima i svima onima koji vole boravak u prirodi i takve sadržaje govori i činjenica da se upravo u Centru svijeta odvija Welcome Spring festival, manifestacija koja iz godine u godinu privlači sve više ljudi.

Razvoju turizma sigurno je doprinijela i suradnja s okolnim općinama, a da je spajanje i povezivanje itekako neophodno Bilić napominje već dulje vrijeme.

– Povezivanje i suradnja su ključni ako želimo razvijati ovaj naš kraj. Praktički od osnutka države stvara se ovisnost o Zagrebu, što politički, što u samom funkcioniranju, a prvenstveno financiranju. Turistička zajednica područja Centar svijeta obuhvaća područje Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Jalžabet, a nedavno nam se priključila i Općina Trnovec Bartolovečki. I to je jedan dobar primjer kako se zajednički može bolje i efikasnije funkcionirati – kaže Bilić.

Kad ste već spomenuli financiranje, nedavno je baš iz Ludbrega stigla inicijativa o financiranju vrtića, odnosno stvaranju preduvjeta da vrtiću budu besplatni za sve roditelje.

Naša je država centralizirana fiskalno, teritorijalno, ali prije svega politički. Da, vrtići za mališane od 4 do 6 godina starosti mogu i trebaju biti besplatni, a inicijativa i prijedlog Nezavisne platforme sjever je da država preuzme financiranje vrtića na način kako se financira i osnovnoškolsko obrazovanje. Time bi se gradovima i općinama dala mogućnost za razvijanje projekata poput naših Newton soba. Međutim, prvenstveno je cilj olakšati roditeljima.

Znači li to da gradovi i općine sada ne mogu razvijati takve projekte?

Mogu, neki gradovi, ali u manjoj mjeri. Većina općina nažalost nema tu mogućnost. Sada ima novca, puno više nego prije 20 ili 30 godina, ali čeka u EU fondovima. Zbog smanjenog financijskog kapaciteta pojedinih općina taj novac ostaje neiskorišten. Općine jednostavno nemaju novca da bi takve projekte sufinancirale. Tu je i nedostatak stručnih kadrova koji bi u općinama projekte pripremali. Svjestan sam da je možda kriva percepcija da ljudi po općinama ne rade ništa. To zaista nije tako. Naša država i dalje ima ogromni birokratski aparat, koji JLS-ovi moraju zakonski poštovati pa se događa da se zaposlenici općina isključivo time bave. Grad Ludbreg s druge strane ima i kapaciteta i stručnih kadrova da takve projekte izradi i privede kraju, ali se vrtimo u krug. Nažalost postali smo zemlja koju je zarobila birokracija i politika interesa, prije svega stranačkih, a i osobnih.

Došli smo u situaciju da smo postali zemlja nezadovoljnih ljudi, u situaciju da ljudi više ne vjeruju ni u dobre projekte jer je javni prostor godinama zagađen aferama, raznim neispunjenim obećanjima i svađama među političarima. Toliko se kao pojedinci povlačimo u sebe i više ne percipiramo ni ono dobro za našu sredinu. Prije svega trebamo vratiti povjerenje u ljude, međusobnu suradnju i u konačnici, moramo postati svjesni da ovaj kraj vrijedi, isto kao i ljudi koji ovdje žive. Predugo smo bili zapostavljeni.

Kako to mislite zapostavljeni?

Premijer Plenković, ministri, i ostali dužnosnici su zaista u zadnja dva mjeseca bili puno putra u našem kraju. Ali nije ništa novo da nas pohodi vrh države pred izbore. Sve dosadašnje vlade zapostavljale su ovaj kraj. Nemamo more, ali mi ovdje imamo Bednju, Plitvicu, Dravu i Muru, plodnu zemlju, šume, vinograde… I jako vrijedne ljude, koji su doduše tihi. Pa se onda dogodi da je sjever Hrvatske i dalje na začelju po plaćama, da se pomaže istoku i jugu, da se ulaže u tunele i ceste uz obalu, a mi na primjer čekamo rotor u Selniku ili rekonstrukciju ceste prema Varaždinskim Toplicama godinama, iako svi znaju da su to crne točke i predstavljaju prometnu ugrozu.

Ljudima je bitno da imaju standard kakav zaslužuju, od cesta, uređenih ulica, makadamskih puteva, pa do ulaganja u obrazovanje i turizam. Lokalne sredine moraju biti bogatije, u smislu stvaranja boljih mogućnosti i boljeg standarda za svoje mještane. Ovako ih stalno tjeramo da budu na čekanju, da budu strpljivi jer ima važnijih projekata u drugim sredinama.

Naši ljudi nisu zaslužili da budu potplaćeni, da rade za premale plaće i jedva preživljavaju u miroviiu, da im se stalno govori da nema novca da bi im se uredila ulica ili uredilo igralište… a upravo s takvim problemima se suočavaju brojni načelnici. Znam da to nije jasno ljudima koji dane provode u zagrebačkim uredima i budimo realni, takvi ljudi pišu pravila, uredbe i zakone. I zato kažem da je politika sve udaljenija od ljudi.

Kad smo kod politike, Grad Ludbreg najdalje je stigao s projektom integriranog prijevoza. Ipak, nije bilo političke volje s viših instanca da projekt zaživi.

Da, ali to ne znači da ćemo mi odustati. Cilj je uspostaviti prijevoz koji bi zadovoljavao potrebe naših sugrađana, ali i koji bi bio jeftiniji. Trenutno imamo situaciju da recimo iz Ludbrega u Veliki Bukovec vozi jedna ili dvije linije dnevno ili ako odete u jednu od okolnih općina autobusom, nemate se više isti dan kako vratiti. I ljudi su ovisni o automobilima.

Integrirani prijevoz je jedan od najvažnijih projekata ne samo Ludbrega već i svih okolnih općina. Drago mi je da se napokon i na razini županije govori o važnosti uvođenja novog modela javnog prijevoza, ali isto tako znamo da problem nije od jučer.

Mi smo taj projekt do sada uložili smo dosta novaca, ali i dosta truda, dosta istraživanja i došli smo do faze kad ga možemo implementirati. I tu se najbolje vidi što znači biti na čekanju. Čekati autobus da odete do doktora, u školu, na trening, na kavu s prijateljima koji neće doći. Ali zato dolazi autobus za Njemačku, Norvešku, Nizozemsku koji odvozi naše mlade ljude koji se ne budu vratili.

Projekt je vrijedan tridesetak milijuna kuna s uključenim obnovljivim izvorima energije. Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno, puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja upravo koji potenciraju autobuse ili na električni pogon ili na vodik. Mi smo istovremeno s tim projektom spremili projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji ima spreman projekt. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje za ovaj projekt jer je uistinu kvalitetan i vrijedan i sve susjedne općine jednako su kao i mi zainteresirane da on zaživi. Realizacija projekta bi ujedno značila i uštedu gospodarstvu jer bi stanovnici našega kraja mogli s posla i na posao odlaziti autobusom koji je jeftiniji od javnoga prijevoza, a tu je i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Osobno mi je želja da ovaj projekt što prije zaživi. Jer sada imamo ljude u općinama odsječene od gradova. Zaboga, nismo u srednjem vijeku da ne možemo omogućiti školarcima da idu na treninge autobusom u Ludbreg ili Varaždin ili umirovljenicima da odu liječniku ili u trgovinu. Kao da nije dovoljno da ti umirovljenici jedva krpaju kraj s krajem. Na žalost, do ovoga projekta je stalo jedino nama i nikome drugom.

Umirovljenike u zadnjih nekoliko mjeseci svi spominju

Zapravo je to tužno jer umirovljenici ne žive teško samo pred izbore, a nažalost već smo se više puta uvjerili da im nije bilo bolje ni poslije izbora. Kad letimično pročitate medije vidite da dosta stranaka ima dobrih dijelova programa, pa i onih vezanih za umirovljenike. Nažalost, većina tih predizbornih ostane samo to – predizborni program. Povećanje mirovina svakako treba biti prioritet jer ove jednokratne pomoći ne rješavaju problem dugoročno. Međutim, isto tako je važno riješiti problem nedostatka domova za starije, što je jedan od razloga što je smještaj u domovima toliko poskupio da si ga sve manje ljudi uopće i može priuštiti. Zato smo mi u Nezavisnoj platformi sjever razradili model prema kojem bi se u svakom gradu, a po potrebi i u pojedinim općinama, izgradio dom za starije odnosno centri koji bi pružali cjelodnevnu skrb starijim osobama koji bi na taj način mogli čim dulje u svojim domovima. Time bi omogućili da naši stariji mirovinu provode blizu svojim obitelji, u svom gradu, a i puno, puno jeftinije.

I za kraj, što očekujete od kampanje, a što od rezultata izbora ?

Ako je suditi prema ovome što smo do sad gledali i slušali, dobro je da će kampanja biti kratka. Jer, sve se svodi na svađe, pozive na testiranja i tko je bolji ili jači. Nažalost takva se politika iz saborskih klupa preselila i na lokalnu razinu i to je zato jer u politici zapravo i nema nekih promjena, ljudima su se nudile stalno iste opcije, koje su, ovisno o rezultatima izbora, samo mijenjale strane. Pa vidimo i sada da su stranke koje su još donedavno bile u Vladi s HDZ-om, sad idu u koaliciju s SDP-om. To je samo dokaz da je politika sama sebi svrha i da se sve svodi na interese pojedinaca u strankama. Mislim da je građanima dosta velikih političkih priča i zastava koje nastoje biti dobri i prema jugu i sjeveru i zapadu i istoku. I u takvim odnosima uvijek bolje prolaze oni koji su glasni i imaju više vremena od nas.

U stvarnom životu, a pod tim mislim sve ono što se ljudima događa, od malih plaća, visokih cijena, mizernih mirovina, nemogućnosti da djeci omoguće sve što bi htjeli, je nažalost situacija sve teža. Jer kako drugačije objasniti s jedne strane da netko tvrdi da nam nikad nije bilo bolje i da plaće nisu bile nikad veće, a s druge strane one koji govore da su ovi prvi krivi što nam nije dobro. Zato je jasno i normalno da je izlaznost na izborima sve manja i da ljudi imaju osjećaj da nemaju za koga glasati. Nezavisna platforma Sjever na izbore izlazi samostalno u našoj izbornoj jedinici jer smatramo da je vrijeme da kažemo dosta odnosu na koji se država i politika odnosila prema ovome kraju. Za razliku od većine ostalih mi ne moramo slušati nikoga u Zagrebu, nismo nikome ništa dužni, politički put nam ne određuju iz nekih ureda u metropoli i u Saboru ćemo biti glas naših vrijednih ljudi sa sjevera. Svi već lokalno radimo kao načelnici, gradonačelnici, župani, vijećnici i svakodnevno rješavamo probleme i vodim nove projekte.

Podravci najbolje znaju kako je u Podravini i koliko nam svima znači Podravska magistrala koje nema ni u planovima, isto tako Međimurci najbolje znaju šta treba Međimurju, Zagorci najbolje znaju što treba Zagorju. I to je bit priče. Ne trebaju nam strančarenja jer si takvu politiku više Hrvatska ne može priuštiti zbog realnih problema koje sam ranije spomenuo. Bolji standard, veće plaće i mirovine, besplatni vrtići, jeftiniji domovi i efikasniji prijevoz, uređene ceste i modernije obrazovanje, zdravstvo bez korupcije… Zvuči jednostavno jer zapravo i je jednostavno, ali to ni jednoj političkoj opciji do sad nije odgovaralo jer im se valjda činilo da bi bez ideologija i svađa njihovo djelovanje izgubilo smisao.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvati dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Građani Hrvatske dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine te velika većina (njih čak 88 posto) tvrdi da će na njihovu odluku o odabiru političke opcije u najvećoj mjeri utjecati programi usmjereni na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi.

Konkretno, ocjena zdravstva koja je 2020. bila prosječnih 3.3 danas je pala na jako niskih 2.7, piše index.hr.

Pri tome, samo 13 posto građana hrvatskom zdravstvu daje ocjenu vrlo dobar, a gotovo nitko odličan, dok tek svaki šesti građanin misli da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta.

Najvažniji su to nalazi istraživanja o stanju zdravstvu u Hrvatskoj koje je prošlog mjeseca za HealthComm Forum provela agencija Ipsos.

Osim što su, ocjenjujući stanje po različitim aspektima zdravstva, nikad nezadovoljniji hrvatskim zdravstvenim sustavom, građani ističu da su iznimno nezadovoljni javnim zdravstvenim politikama Vlade i ministarstva (samo 17 posto građana ocjenjuje ih visokom ocjenom), a najviše hvale kvalitetu privatnih zdravstvenih ustanova i digitalizaciju zdravstva (52 posto daje visoku ocjenu privatnim zdravstvenim ustanovama, odnosno 53 posto digitalizaciji).

Kada se govori o konkretnim temama u zdravstvu, buduća Vlada najhitnije bi trebala riješiti pitanje lista čekanja jer čak 56 posto građana smatra ukidanje ili skraćivanje liste čekanja za dijagnosticiranje i liječenje, posebno za onkološka oboljenja, najvažnijom pojedinačnom zdravstvenom temom kampanje koja utječe na njihov odabir političara odnosno stranaka na proljeće.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje