Alan Pretković, predsjednik Općinskog suda u Varaždinu

Rad suda bio je vrlo uspješan prošle godine, ističe Alan Pretković, predsjednik varaždinskog Općinskog suda, najvećeg prvostupanjskog suda na području sjeverozapadne Hrvatske. Iako neki možda ne dijele takvo mišljenje, statistika nedvojbeno pokazuje da razloga za zadovoljstvo itekako ima, iako još postoje stvari na kojima će trebati poraditi.

Lani je zaprimljeno 15.610 predmeta, što je na razini priliva iz 2011., a riješeno 16.768. Na kraju godine ostalo je neriješenih 7.380 predmeta, što je u odnosu na početak godine manje za 13,4 posto. Ono što posebno veseli je da se znatno smanjio broj predmeta starijih od tri godine. Naime, takvih predmeta 31. prosinca 2011. godine bilo je 1.128, a 31. prosinca prošle godine – 705. Dakle, radi se o smanjenju od 37,5 posto.

Sada je udio predmeta starijih od tri godine u ukupnom broju neriješenih predmeta 10 posto, a cilj je da ih na kraju 2013. godine bude sedam posto. Ako se nastavi ovim tempom, držim da kroz tri godine možemo doći do poželjnog rezultata, a taj je da spisi stariji od tri godine na varaždinskom Općinskom sudu budu rijetkost te da njihov udio bude ispod tri posto.

Predani rad

predmeta starijih od tri godine 31. prosinca 2011. bilo je 1.128, a 31. prosinca lani – 705

Zašto i dalje imamo velik priliv predmeta na sud, odnosno sudove?
Priliv predmeta prema sudovima je uistinu i nadalje velik, a generira ga postojeća ekonomska situacija, stvorena nekultura nepodmirenja obveza, potreba za „kupovanjem“ vremena i dr. Želim svima ukazati da je upuštanje u suđenje vrlo skupo. Ovo ne s pozicije sudskih pristojbi koje čine najmanji dio ukupnog troška, već s pozicije propisima predviđenih naknada punomoćnika stranaka – odvjetnika, troškova eventualnih nužnih vještačenja i sl. Na ovo ukazujem isključivo iz razloga da ljudi dobro razmisle hoće li se upuštati u sudske postupke, da se prije upuštanja u njih konzultiraju sa stručnim osobama o mogućnosti uspjeha u tim postupcima kako ne bi došli u poziciju da zbog nekakvih manjih dugovanja moraju platiti višestruko veće troškove postupka.

Kakvo je stanje u gruntovnici?
Zemljišnoknjižni odjeli, gruntovnice u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu u stanju su potpune ažurnosti iako su u 2012. godini radili s 3 službenika manje. U tijeku je postupak, osnivanja odnosno obnove zemljišnih knjiga za katastarske općine Varaždin i Varaždinske Toplice, a to su veliki projekti gdje se stanje na terenu usklađuje sa stanjem u katastarskim mapama i u konačnici se po potrebi korigira pitanje vlasništva u zemljišnim knjigama. Pritisak na zemljišnoknjižne odjele je sve veći, u tijeku su postupci legalizacije vezano uz koje građani traže informacije, potrebne dokumente. Djelatnici u gruntovnicama po tom pitanju su educirani i vrlo uslužni – pa i preko mjere koja se drugdje susreće. Sve to zahtijeva znatan radni angažman.

Teže do suca

Kako ste u ovakvim okolnostima uopće uspjeli smanjiti broj neriješenih predmeta, posebno dugotrajnih sporova? Je li se lani povećao broj sudaca i službenika?
Ovi učinci posljedica su prije svega marljivog rada sudaca i sudskih savjetnika, koji su u 2012. ostvarili okvirna mjerila – normu, u prosjeku sa 129,30 posto, te pratećeg službeničkog i namješteničkog osoblja bez čije potpore taj učinak ne bi bio moguć. Sustav planiranja i nadzora također je odigrao značajnu ulogu. Na sudu sada rade 23 suca, pet sudskih savjetnika te 133 službenika i namještenika, a u 2012. godini broj sudaca se smanjio za jednog, dok je broj službenika smanjen za tri.
 

Vlada li veliki interes za sudačkim poslom? Biraju li se suci iz istog miljea?
I nadalje vlada interes za ovim pozivom. Očito velik broj mladih kolega pravnika dijeli moje mišljenje da je sudački poziv kruna pravne struke.
Sustav izbora sudaca u znatnome se promijenio i postrožio. Pojednostavljeno rečeno, temelji se na „prosijavanju“ kadrova koji uđu u sustav kao vježbenici (testiranje), kroz polaganje pravosudnog ispita (bodovanje), oni koji imaju dostatan broj bodova mogu konkurirati za upis u školu za pravosudne dužnosnike – ponovno testiranje te u konačnici pohađanje te škole i rangiranje polaznika prema postignutom uspjehu. Najbolji s te rang-liste mogu prvi birati upražnjena mjesta sudaca na području cijele države.
 

suci i sudski savjetnici u 2012. ostvarili normu od 129,30 posto prosječno

Je li danas lakše ili teže biti sudac nego ranije? Ima li teških noći kada se razmišlja kako presuditi?
Nikada nije bilo lako biti sudac. Nekada su suci bili manje izloženi kritici javnosti, pa je moguće to posao činilo lakšim. No težina sudačkog poziva ovisi o stanju njegove sudačke referade. Ukoliko on u radu ima optimalan broj predmeta, ukoliko nema starih predmeta ili pak predmeta izuzetno velikog opsega i složenosti, u takvim uvjetima prosječno kvalitetan sudac može ugodno raditi. Međutim, takvu situaciju može promijeniti zaprimanje jednog predmeta, izuzetne složenosti da li po pitanju tumačenja prava ili pak utvrđivanja činjenica, a posljedice koje nosi sudska odluka jesu dalekosežne. Odluka gotovo uvijek zadire da li u materijalna ili u statusna prava stranaka ili pak u konačnici i u pravo na slobodu. Kada se javljaju takve dileme, tada slijede i teške noći.

O težini sudačkog poziva govori i čanak iz pretprošlog broja vašeg lista u kojem stranka tvrdi da je bila vrijeđana od strane sutkinje i to zbog nacionalne pripadnosti. Poznajem način i stil rada imenovane sutkinje, te mogu sa sigurnošću tvrditi da ona nije osoba koja bi ljude diskriminirala po bilo kojoj osnovi, pa ni po nacionalnoj pripadnosti. No s druge strane neformalan razgovor, nakon završetka ročišta u kojem je došlo do komentara glede nekih kulturoloških razlika očito je kod gospođe Kyun stvorio dojam da se nju osobno verbalno napada odnosno diskriminira i da će upravo zbog toga biti u nepovoljnijem položaju u konkretnom predmetu. Jasno je da se suđenje ne može nastaviti u takvom ozračju tako da će se isto nastaviti pred drugim sucem.

U Ludbregu i Novom Marofu samo zemljišnoknjižni odjeli

Je li završen preustroj mreže sudova tj. reforma pravosuđa na ovom području?
Preustroj mreže sudova, njezina racionalizacija, još je uvijek u tijeku. Naime, s racionalizacijom se počelo na nivou općinskih i prekršajnih sudova, a nju sada slijede trgovački i županijski sudovi. Tako je, primjerice, došlo i do „spajanja“ županijskih sudova u Koprivnici i Čakovcu na Županijski sud u Varaždinu. Spajanja su u prvoj fazi organizacijska, dok se stvarna, dakle preseljenje zaposlenika i opreme, obavljaju sukladno prostornim i tehničkim uvjetima. Na Općinski sud u Varaždinu spojeni su Općinski sud u Novom Marofu, Općinski sud u Ludbregu i Općinski sud u Ivancu, tako da se sada njegova nadležnost proteže na području cijele Varaždinske Županije.

U Ludbregu i Novom Marofu djeluju samo zemljišnoknjižni odjeli, dok u Ivancu i nadalje djeluje stalna služba, dakle tamo se i sudi, a sve iz razloga što u sjedištu suda u Varaždinu nema još uvijek prostornih uvjeta za njihovo preseljenje. Krajnji rok da se to učini je 2019. godina.

Što se dobilo preustrojem mreže sudova?
Preustrojem mreže sudova dogodila se racionalizacija – dakle s manje ljudi obavlja se veći posao, specijalizacija – u većim sudovima suci se mogu specijalizirati u radu na pojedinim područjima što nastavno dovodi do veće kvalitete, i ujednačavanje sudske prakse – smanjena je mogućnost da sudovi međusobno udaljeni cca 25 kilometara u istovjetnim situacijama postupaju različito. Ovi učinci u potpunosti opravdavaju ovaj preustroj.

Suđenje liječnicima

Nikada nije bilo lako biti sudac. Nekada su bili manje izloženi kritici javnosti, pa je moguće to posao činilo lakšim

Od svih lanjskih suđenja posebno je odjeknulo ono varaždinskim liječnicima. Što je s tim predmetom?
Slučaj varaždinskih liječnika je najbolji primjer za ranije navedeno, vezano uz težinu rada suca. Taj predmet je na Županijskom sudu u Varaždinu na rješavanju povodom izjavljenih žalbi. Radi se o predmetu s 8 optuženih osoba, za ukupno 20 kaznenih djela time da je u pojedinim kaznenim djelima obuhvaćen velik broj pojedinačnih radnji. Predmet je imao status „pritvorskog“, dakle hitnog pa je nakon zaprimanja optužbe 21. 10. 2010. god. prva rasprava održana 5. 11. 2010. U postupku izuzetne složenosti saslušano je 60-ak svjedoka, provedena su sudsko-medicinska vještačenja, vještaci saslušavani na glavnoj raspravi, razmatrana je opsežna medicinska i financijska dokumentacija te je glavna rasprava zaključena i presuda objavljena u studenom 2011. godine, a otpremljena strankama u siječnju 2012. godine. Izreka presude ima 25 stranica dok cijela presuda ima njih 150. Ovi podaci govore o tome koliki je angažman uložila sutkinja koja je vodila postupak, koja je uz to redovito vodila svoju sudsku referadu s oko 150 drugih predmeta.
 

Kakve su materijalne prilike, a kakve društvene u kojima radi sudstvo?
U uvjetima ekonomske krize u kojoj se nalazimo teško je pozivati na poboljšanje materijalnog statusa sudaca i sudskih službenika i namještenika. Njihov materijalni status iz godine u godinu je sve lošiji,  no postignuti učinci jasno govore u prilog tvrdnji da kvaliteta njihova rada nikada nije ovisila o visini plaće koju primaju. Međutim, materijalne prilike sudstva ne ogledaju se samo u plaćama. Poradi digniteta sustava valjalo bi više povesti računa i o stanju prostora, opreme i sigurnosti. Društvene prilike pak su takve da i nadalje generiraju velik broj sudskih predmeta, a od sustava koji je poprilično napregnut traži se još veći učinak.
 

Ima li pritisaka na suce?
Najveći pritisak koji suci osjećaju je pritisak koji proizlazi iz niza prioriteta koji se pred njih postavljaju. Osobno nisam bio svjedokom pritisaka koji bi išli za time da sudac mora suditi na određeni način. Držim da sustav pravnih lijekova, posebice u pogledu prvostupanjskog suđenja svrhovitost takovih pritisaka anulira.

Manje ovrha

Jesu li otklonjene stvari zbog kojih nam je Europska unija prigovarala na području pravosuđa?
Općinski sud u Varaždinu bio je u rujnu 2012. godini domaćin misije stručnjaka europske komisije za područje pravosuđa i unutarnjih poslova. Članovi delegacije prepoznali su pozitivne trendove na našem sudu te smo istaknuti kao pozitivan primjer, bez da su nam upućene neke ozbiljnije primjedbe. Vezano za primjedbe glede cijelog pravosudnog sustava, one su se odnosile prije svega na bolje raspoređivanje ljudskih potencijala – sudaca, a sve radi veće učinkovitosti sustava. Nadalje, na određene probleme glede statističkog praćenja duljine trajanja pojedinih predmeta, posebice ovršnih, ukazano je na problem efikasnosti ovrhe na pokretninama i nekretninama te nedovoljne preciznosti Okvirnih mjerila za rad sudaca. Statistički sustav je poboljšan, došlo je do premještaja većeg broja sudaca s manje na više opterećene sudove, novi ovršni zakon počeo je proizvoditi pozitivne učinke, donesena su nova okvirna mjerila za rad sudaca koja objektivnije vrednuju njihov rad, pa stoga držim da su time prigovori otklonjeni.

Priliv spisa je na nivou 2011. godine, no usporedbe radi, on je za 25 % veći od prosjeka priliva 2006. – 2009. godine. Broj ovršnih premeta je također smanjen i to za 23 % posto, a broj starih ovršnih predmeta za 52,8 %. Dakle, dostatna ekipiranost, predan rad, sustav planiranja i nadzora polučio je u tom segmentu izvrsne rezultate.
 

Je li novi ovršni zakon rješenje ili je trebalo uvesti javne ovršitelje?
Ovršni zakon, kao što pokazuje statistika, počeo je davati pozitivne učinke, budući da sve više sužava mogućnosti stranaka da manipuliraju postupkom i samim time produljuju njegovo trajanje, što ide na štetu učinkovitosti suda. Pitanje uvođenja javnih ovršitelja je pitanje političke odluke. Smatram da dostatna ekipiranost sudova sucima, sudskim savjetnicima, službenicima, sudskim ovršiteljima te prava zakonodavna podloga može osigurati učinkovitost ovršnog postupka. Dakle, taj posao može efikasno obavljati i sud.

Sustav učinkovitiji

Imali ste slučaj podmićivanja upravo u ovršnom odjelu. Kako se to moglo dogoditi?
Jedan od sada bivših službenika naslovnog suda optužen je za počinjenje kaznenog djela vezanog uz podmićivanje, a sve opet vezano uz obavljanje njegove službe. Međutim, kao legalist moram polaziti od pretpostavke njegove nevinosti, sve dok se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi drugačije. S obzirom na to da je postupak u tijeku, ne bih ga želio komentirati, osim što mogu reći da je sustav na naslovnom sudu pravilno reagirao te da za stranke nije bilo štete.

Imamo niz novih zakona, pa tako i Kazneni zakon. Koje biste novine izdvojili? Idu li one u pravom smjeru? Kako ste uopće zadovoljni zakonodavnom vlašću?
Zakonodavna vlast je i nadalje vrlo aktivna te se i nadalje zakoni mijenjaju, dopunjuju ili pak se donose sasvim novi. Promjene uglavnom poboljšavaju zakone, no u njihovoj početnoj primjeni na sucima je da ih ponovno tumače, potrebno je određeno vrijeme da se stvori sudska praksa koja daje određenu sigurnost, kako sucima, tako i strankama. Novina u Kaznenom zakonu ima puno. Posjedovanje droge za osobne potrebe sada se tretira kao prekršaj, za koji je doduše previđena novčana kazna od 5000 do 20.000 kuna, uvedena su nova kaznena djela kao što su neisplata plaća, obijesna vožnja i nedopuštene igre na sreću, krivotvorenje lijekova, povreda privatnosti djeteta, protuzakonito zapošljavanje. Produljeni su rokovi zastare, najviša kazna za osobito teška kaznena djela produžena je s 40 na 50 godina, produžena je kazna i za kazneno djelo primanja i davanja mita na najmanje jednu do osam godina. Vidljivo zakonodavac akceptira društvene probleme i u cilju njihova rješavanja, odnosno prevencije zakone mijenja i dopunjuje.
 

Jesu li suci u zadnje vrijeme dobili povjerenje i ugled ili ih možda izgubili?
Držim da sudački korpus sve više zadobiva povjerenje građana, pa shodno tome i ugled sudaca raste. Iako u medijima znaju odjeknuti negativni primjeri, marljiv i predan rad velike većine mojih kolega i njihovo primjereno ponašanje u svakodnevnom životu razlog su zadobivanja sve većeg povjerenja. Ljudi shvaćaju da je upravo sud, odnosno suci, posljednja linija obrane njihovih na zakonu zasnovanih prava i interesa.

Želio bih građanima poručiti da su trendovi u pravosuđu pozitivni, da je sustav sve efikasniji, te da ide prema željenoj ažurnosti. One koji još uvijek čekaju pravorijek suda u postupcima koji traju i dulje od roka koji oni drže razumnim, dakle oni koji nisu dijelom ranije navedene pozitivne statistike, molim za još malo strpljenja jer suci i sudski savjetnici naslovnog suda te prateće službeničko i namješteničko osoblje i nadalje ulažu znatne napore da se i ti predmeti riješe.

Izvor:
Foto: Siniša Sović