Velike promjene za učenike i roditelje: Ukida se jesenski odmor, proljetni praznici će biti kraći…
Kao što je bilo i najavljeno, ove godine nastava počinje tjedan dana kasnije. Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025.,...
Prema istraživanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u prošloj su godini rasli prihodi trgovaca. Također, objavili su i podatke na čemu trgovci najviše zarađuju.
Prihodi u trgovini na malo mješovitom robom svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2023. godini iznosili su 7,73 milijardi eura. U 2023. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 1,07 milijardi eura u odnosu na prethodnu 2022. godinu, u kojoj su prihodi iznosili 6,66 milijardi eura, što pokazuje da tržište trgovine na malo bilježi rast u iznosu od 16,1 posto.
Rast prihoda jače je izražen u odnosu na prošlogodišnje istraživanje (2022./2021.) kada se bilježio rast prihoda svih trgovaca iz uzorka u iznosu od 15,7 posto, odnosno kada je rast prihoda iznosio 0,9 milijardi eura.
Na isto su izvjesno učinak imala i inflatorna kretanja općenito te naročito u dijelu koji se odnosi na komponentu hrane i bezalkoholnih pića u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, navodi AZTN.
U 2023. godini zbirno se bilježi 5.140 prodajnih mjesta svih trgovaca iz uzorka AZTN-a te rast ukupnog broja svih prodajnih mjesta, 144 prodajno mjesto više u odnosu na prethodnu 2022. godinu, što predstavlja rast od 2,9 posto. Rast broja prodajnih mjesta trgovaca iz uzorka ujedno je blaže izražen jer je u 2022. godini iznosio 3,5 posto u odnosu na 2021., i tada se bilježilo 171 prodajno mjesto više.
Kakve su marže?
AZTN je u 2023. godini ponovo utvrđivao pokazatelje u odnosu na prosječne marže trgovaca za osam kategorija roba. To su sljedeće kategorije roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (kruh, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.).
Pritom je AZTN komparativno analizirao pokazatelje marži za 2023. godinu u odnosu na 2022. godinu (stanje na kraju godine).
Pokazatelji u odnosu na prosječne marže anketiranih trgovaca u 2023. godini za osam kategorija roba su sljedeći: meso i mesne prerađevine 23,7 posto, meso peradi i jaja 24,1 posto, pekarski proizvodi 37,2 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 21,4 posto, svježe voće i povrće 29,9 posto, bezalkoholna pića i vode 25,9 posto, konditorski proizvodi 31,7 posto, osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.) 24 posto.
Najviše marže za pekarske proizvode
Rezultati istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za prehrambene proizvode u 2023. godini najviše u kategoriji pekarskih proizvoda i konditorskih proizvoda zatim u kategoriji svježeg voća i povrća te bezalkoholnih pića.
Kada se uspoređuju prosječne marže u 2023. u odnosu na 2022. godinu, od osam promatranih kategorija roba, rezultati istraživanja pokazuju da se u četiri kategorije bilježi blago smanjenje prosječne marže (meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvodi), dok se u preostale četiri kategorije bilježi blago povećanje prosječne marže (voće i povrće, konditorski proizvodi, bezalkoholna pića i vode te pekarski proizvodi).
Opreza radi, navodi se kako su određeni prehrambeni proizvodi, a koji su ovdje i u promatranim kategorijama roba od strane AZTN-a, u 2023. godini bili obuhvaćeni Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, odnosno Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, koja je stupila na snagu 18. rujna 2023. godine. Popis proizvoda na koje se odnosi zadnja Odluka proširen je na 30 proizvoda i uključuje, uz prehrambene, i manji broj neprehrambenih proizvoda.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.