U Ludbregu se dobro živi, standard građana je dobar – za sjever Hrvatske i odličan, plaće bi mogle biti i veće, ali sa sve većom konkurencijom proizvodnih pogona u gradu počele su rasti…

Zahvaljujući odličnim gospodarskim kretanjima, Ludbrežani mogu bez financijskog stresa odgajati djecu. Vrtići u gradu su kvalitetni, Ludbreg ima Gimnaziju i Strukovnu školu.
Sve u svemu, građani su zadovoljni, gradonačelnik i suradnici nisu. Točnije, zadovoljni su poslovnim blagostanjem, ali smatraju da Grad mora dati više od dobrih uvjeta za rad i visoki standard. Da građani ne moraju samo raditi, nego i zanimljivo živjeti, slično životu u vrijeme Svete nedjelje, kad je grad vibrantan i pun znatiželjnih turista, dok je ostatak godine poput spokojne spavaonice. Grad je sad to odlučio promijeniti, a glavni adut je turizam.

– Želimo grad življi za Ludbrežane, ali i privlačan turistima – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić uoči proslave Dana Grada Ludbrega.

Da Ludbreg ima predispozicije za turističku destinaciju, govore i brojke: lani je bilo 200.000 turista i ostvareno je 15.000 noćenja. Gradonačelniku Biliću je jasno da bi bilo prepotentno očekivati da se brojke u vrijeme Svete nedjelje protegnu na ostatak godine. Međutim, on želi da se ti posjetitelji zadrže više od jednog dana u Ludbregu, da preporuče posjet Ludbregu i možda se vrate u neko drugo doba godine.

– Naše su vinske ceste među najboljima u Hrvatskoj, imamo dvije vinske udruge, odličnu gastronomsku ponudu i najviši spomenik jednom svecu, svetom Vinku, iznad kojeg je vidikovac. Željeli bismo zajedno s vinarima i OPG-ovima kapitalizirati taj dio ponude – kaže gradonačelnik.

Tri atrakcije

Tri su nove atrakcije s kojima će Ludbreg ući u proboj na turističko tržište: Arheološki park, preuređenje bivše ciglane i Park nosoroga. O tome gdje ići i što vidjeti, turisti bi se odlučili u bazi, Centru za posjetitelje.

– Namjera je da Ludbrežani počnu navijati za Ludbreg, bodriti ga u razvojnom smislu. Jasno da to nije jednosmjerno, u priču se uključuje razvoj komunalne infrastrukture, turističke ponude… Želja nam je omogućiti građanima da se počnu baviti turizmom, bilo kao dodatnim poslom ili profesijom, i da u tome vide svoju budućnost – govori Dubravko Bilić.

On smatra da Ludbrežane treba osvijestiti da žive u starom rimskom gradu. Nalazište Iovia potvrđuje da je Rimljanima bila važna lokacija Ludbrega, toliko da su baš tu odlučili stvoriti bazu – vojnu postaju, gradić koji je opsluživao njima jako važnu cestu Ptuj – Osijek i dalje prema jugu. Nalazište je dokaz da je Ludbreg već tada bio pravi grad sa svime što je grad onoga doba trebao imati – kupalištem, sakralnim objektima, liječničkim uslugama.

– Pronađen je kostur čovjeka koji je prošao operaciju na otvorenom mozgu. Sve će to biti prezentirano u muzeju koji se gradi u novom Arheološkom parku. Muzej će biti interaktivan s modernim tehnologijama. Putem toga će se projekta omogućiti izgradnja hotela u gradu, uredit će se Zanatski trg sličan varaždinskom, s ponudom isključivo zanatskih proizvoda. Uredit će se središte grada, rijeka Bednja sa šetnicama i crkva – nabraja gradonačelnik.

Grad će u svrhu nove ponude za svoje građane i turiste prionuti obnovi bivše ciglane. Ciglana u Ludbreškim Vinogradima je, s visokim dimnjakom i tunelima za pečenje cigle na dotad isključivo agrarnom području, gdje je stočni sajam bio središnji gospodarski događaj, bila početkom 20-ih godina početak razvoja industrije u Ludbregu.

Grad je zamjenom zemljišta danas vlasnik ciglane, u kojoj će po uzoru na slične projekte u svijetu, otvoriti brojne sadržaje – muzejske, koncertne, galerijske…
– To je bogomdani prostor za takvo što – kaže Dubravkom Bilić.

Nosorog Erika

Nosorog Erika, star 26.000 godina, jedan je od jakih ludbreških turističkih aduta, zbog čega će dobiti svoj tematski park u Ludbreškim Vinogradima. Radi se o vunastom nosorogu, čiji je kostur na području Malog Sigečaka pronađen još 1982. godine. Kostur je pronađen na imanju obitelj Ivančić, čija se gazdarica zvala Erika, pa odatle ime nosorogu. Baš je gospođa Erika pronašla ogroman zub i ostatke kostiju pa o tome obavijestila nadležne.

Počela su iskapanja i otkriven je cijeli kostur dugačak tri metra, izuzev jedne lopatice.
Želja gradskih vlasti je maknuti industriju iz Ludbreških Vinograda i danas zapuštenu šikaru pretvoriti u atraktivan prostor za domaćine i goste.
Replika nosoroga bit će središnji dio tematskog parka koji će na 20.000 četvornih metara uprizoriti biljni i životinjski svijet iz daleke prošlosti.

– Vunasti nosorog danas se čuva (original kosti i replike) u Gradskom muzeju u Varaždinu, a plan je da ga prezentiramo u Ludbregu. U tijeku je priprema projekta koji bi trebao obuhvatiti postavljanje replike kostura, onako kako je iskopan, postavka 3-D verzije da se vidi prava veličina kostura, kao i adekvatna digitalizacija i animacija vunastog nosoroga.

Cijeli će projekt obuhvatiti i interaktivne igrice s nosorogom, kao i radionice za posjetitelje. Uz njega će se prikazati i još jedan bivši stanovnik životinjskog svijeta na ovim područjima, a to je pleistocensko govedo, također otkriveno na području Ludbrega. U fundusu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja čuvaju se ostaci dvije lubanje odraslih primjeraka s rogovljem, od kojih je jedna jako dobro očuvana. Govedo karakterizira velika visina od dva metra, rogovlje je u razmaku od jednog metra i dužine oko pola metra. Postoji mogućnost da smo u posjedu i ostatka kljove mamuta čiji se dio čuva u Centru za kulturu, ali to treba još dodatno potvrditi istraživanjima – govori gradonačelnik.

Vrhunski hotel

Ludbreg danas ima 200-tinjak turističkih kreveta u tri manja hotela, što je ionako već malo za grad, pa su s turističkim planovima nužne i nove smještajne jedinice. Grad zbog toga traži partnere za investiciju u hotelski sadržaj visoke kvalitete. Razgovori su u tijeku.
Želja gradonačelnika je da Ludbrežani prepoznaju „priču“ i vlastiti interes u njoj, pa da ozbiljno počnu razmišljati o ulaganjima u turistički sektor i otvaranju smještajnih kapaciteta.

– Razmišljamo o načinu na koji i mi možemo pomoći na sličan način kako pomaže Varaždinska županija. Oni s 10.000 kuna financiraju obnovu vinograda i klijeti u turističke svrhe za ljude koji se žele baviti turizmom.

Ludbreg je također ozbiljno shvatio i odlične rezultate cikloturizma i veliki prosperitet grane. Cikloturista je sve više i to nije prolazni trend, a riječ je o gostima koji vole trošiti. Cikloturizam ima odličnu budućnost u svijetu koji se okreće zdravom načinu života na svim poljima i svaka aktivnost u tom smjeru je dugoročno isplativa.

– Ovih se dana u centru grada, kraj svetišta, otvara odmorište za cikloturiste. U sklopu EU projekta „Happy bike“ završavamo nekoliko biciklističkih staza. Projekt se bliži kraju, ali mi ćemo nastaviti s uređivanjem staza. Ludbreg ima i brdske, šumske staze… Putem Ruralnoga fond uređujemo dva šumska puta za razvoj brdskog biciklizma, ali i šetače, za sve koji vole šetati prirodom, pri čemu to nisu baš naporne alpinističke staze. Naglasak na turizam će vrlo brzo donijeti i turističke rezultate – uvjeren je gradonačelnik Ludbrega.

Zbog svega misli da bi Ministarstvo turizma moglo prepoznati ludbreška nastojanja, a koja zahvaljujući vjerskom turizmu imaju čvrstu bazu, i pomoći Gradu u izgradnji Posjetiteljskog centra, svojevrsnoga turističkoga dnevnog boravka u Ludbregu.

– To je mjesto prva točka na kojoj bi se turisti okupili i upoznali se s gradskom ponudom, pa odabrali što žele vidjeti i kamo žele ići. Na jednom bi mjestu vidjeli sve potencijale i raznolikost Ludbrega, ludbreške atrakcije – od Fizirovog aviona, Mladena Kerstnera, Gruntovčana i njegove autohtone Podravine, centra svijeta, Svetišta, Isusove krvi, vinske ceste… Skupina nizozemskih arhitekata je napravila projekt, ali ne otvaraju se natječaji na koje bismo ga prijavili. Zamišljen je kao futuristički projekt, spoj tradicionalne podravske gradnje sa suvremenim sadržajima, poput mini-mundusa.

Još jedan veliki zalogaj je – dobiti od države Otok mladosti.
– To je 20 hektara prekrasnog prostora. Na malom dijelu bismo uredili biopark, omogućili ribičima pecanje na dva jezera i u konačnici jedno jezero pretvorili u kupalište. Zemljištu se nadamo uskoro kako bismo prionuli poslu i prijavili projekt na neki od natječaja. Sve su to milijunske investicije, moramo se oslanjati na fondove i čekati priliku da ih kandidiramo. Čekamo i realizaciju prijavljenog projekta atletske staze i za školski bazen, kojim bi se uz ludbreške služile i obližnje škole – kaže gradonačelnik.

I zaključuje:
– Cilj nam je probuditi Ludbreg da živi tijekom cijele godine istim intenzitetom kao za Dane Svete nedjelje. Sve što smo dosad odradili priprema je za dodatni razvoj grada. Također, za naš plan o višednevnom zadržavanju turista potrebna je suradnja s obližnjim gradovima. Interesantne su nam Varaždinske Toplice i Općina Kalnik, kao atraktivno i povijesno mjesto za ljude koji vole hodati netaknutom prirodom. Želimo za stepenicu više podići kvalitetu života u Ludbregu. Da građani imaju dobar posao, odlične škole, bazen, kupalište i mogućnost zarade od turizma… Sve u svemu: zanimljiv i sadržajan život u Ludbregu.