Povežite se s nama

Kolumne

Trihologija, važna grana estetske medicine

Objavljeno:

- dana

Dermatolog

Prorijeđenost i nedostatak kose s jedne strane te obraslost dlakama na nepoželjnim mjestima s druge strane, nameću se kao vrlo značajni estetski nedostaci suvremenog čovjeka. Stoga je trihologija (posebna grana dermatologije koja se bavi proučavanjem i liječenjem bolesti kose i vlasišta) postala vrlo važno područje estetske medicine. 

Folikuli (korijeni) dlaka nastaju u 9. tjednu trudnoće po cijeloj površini kože, osim na dlanovima i tabanima. Stoga je kod novorođenčeta cijelo tijelo prekriveno nježnim, jedva vidljivim tzv. lanugo dlačicama. Tijekom djetinjstva, na pojedinim dijelovima tijela (npr. noge) te dlačice zamjenjuju se nešto izraženijim dlakama. Iznimku predstavlja vlasište na kojem već vrlo rano dolazi do razvoja čvrstih, debelih, tamnije obojanih dlačica.

Tijekom puberteta na područjima vanjske genitalne regije, pazuha te brade i brkova kod muškaraca, također dolazi do razvoja čvrstih dlačica. Sve dlačice na tijelu, pa tako i vlasi, tijekom svog razvojnog ciklusa prolaze kroz tri faze: anagenu, katagenu i telogenu. Tijekom anagene faze (faze rasta dlake) prisutna je izrazita aktivnost i množenje stanica dlake. Preko 80 % dlaka na vlasištu nalazi se istovremeno u toj aktivnoj, ali izrazito osjetljivoj fazi koja traje 3 do 6 godina.

Završetkom anagene faze, nastupa katagena faza unutar koje vlasi prestaju rasti i odižu se prema površini kože. Ta faza na vlasištu traje svega dva do tri tjedna, a potom vlasi ulaze u posljednju, telogenu fazu ili fazu odmora. Tijekom te faze vlasi se odvajaju od folikula, putuju do površine kože, a nakon toga slijedi njihovo prirodno ispadanje. Ubrzo započinje obnova vlasišta i razvoj novih vlasi u anagenoj fazi. Vrlo važnu ulogu u razvoju vlasi imaju spolni hormoni, osobito androgeni, kao i hormoni štitnjače.

Izvor:
Foto:

Kolumne

Kolumna Denisa Peričića: Nemam se razloga šekspiriti, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

mr. sc. Denis Peričić, književnik

Zapanjuje odjek koji su izazvale ne samo nagrađene nego i svih 19 riječi u širem izboru natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa „Jezik“. Priznajem, neke od njih doista su čudne, ali nije na meni da komentiram procjene povjerenstva, tim više što sam na tom natječaju sudjelovao više puta, jednom i s lijepim uspjehom.

Čini se da je problem u percepciji. Ljudi su, iz nejasnih razloga, valjda pomislili da će te riječi biti propisane kao obvezne. Pa tako s jednog portala vrišti naslov: „Hoćemo li govoriti velepošast, hihobran i društvostaj uskoro?“

Ma nećemo! Iz dva razloga: prvo, jer mudra HINA ne zna vijest prenijeti kako treba (naime, nije „hihobran“, nego „kihobran“), a drugo, te riječi nemaju nikakav normativni, tj. obvezujući karakter.

Osobno, najviše mi se sviđa riječ „šekspiriti se“. Šteta je što mediji nisu prenijeli cjelovito autorsko obrazloženje, a koje glasi: „na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom, i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol ‘šekspiriti se’ izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola ‘šepiriti se’.“


Šteta je i što su objavljena samo imena autora nagrađenih a ne i ostalih riječi u širem izboru. Ima tu i nešto u vezi (nematerijalnih) autorskih prava, a što se ne bi smjelo ignorirati. Naime, ako su se oko tog „šekspirenja“ Boris Beck i Hrvoje Hitrec upustili čak i u oštru polemiku, zašto ne bismo saznali tko se „drznuo“ smisliti nešto tako „sporno“?

Nemam se razloga šekspiriti, ali ni ičega sramiti, pa koristim, kad već mogu, ovu priliku kako bih objavio (a što je lako provjerljivo kod organizatora) da smo riječ „šekspiriti se“ skovali i na natječaj je predložili – moja supruga i ja.

I pritom smo se odlično zabavili!

Nastavite čitati

Kolumne

KOLUMNA Brexit i Kujundžić: viša matematika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čita čovjek svašta, pa sam u ponoći svijeta pročitao i zabrinjavajući podatak da će Brexit svaku britansku obitelj stajati 1000 funti godišnje.

To je 8321 kuna godišnje po obitelji. Ne znam koliko članova ima prosječna britanska obitelj; recimo – četiri. To je 2080 kuna po Britancu. Godišnje. Mjesečno je to 173 kune po čovjeku. Tjedno 43 kune. I to u zemlji gdje je prosječna plaća otprilike tri puta veća nego u Hrvatskoj. Strašno! Ali neka im, sada će i ti perfidni Britanci iskusiti cijenu slobode!
Da bi platio cijenu slobode, krvavo izvojevane na ratištima Bruxellesa i Strasbourga i nekakvih referenduma, svaki će se Britanac tjedno morati odreći… pa, otprilike, jedne ili dviju kutija cigareta.Da, cigarete su tamo jako skupe.

Ali, molim lijepo, kaj bi mi Hrvati bili lošiji?! Ni govora: sada će i u Hrvatskoj cigarete biti podjednako skupe! Mi imamo tri puta nižu prosječnu plaću i naravno da ćemo to podnijeti! Zora puca, bit će dana! K’o što bi rek’o maršal: „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja koju svaki đavo ‘oće da porobi!“
Jer, kaže ministar Kujundžić o poskupljenju cigareta i alkohola: „Najmanje 100 posto, to je jedina učinkovita mjera. Stopostotno povećanje cijena cigareta i alkoholnih pića smanjuje za 60 posto ulazak djece u svijet pušenja i alkohola.“

Pa zašto onda odmah ne poskupe za 200 posto? Tako će se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola, ako ja znam računati, smanjiti za 120 posto. Iako bi i smanjenje od 100 posto bilo sasvim dovoljno. To ću svakako podržati. I ja ću se u tom slučaju ne samo odreći pušenja nego se i aktivno uključiti u antipušačku kampanju. I nek’ me za to plate iz onih 20 posto zarade koja će im preostati nakon što se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola smanji za punih 100 posto.
Ili da me barem prime na Hitnu kad je hitno… dragi ministre.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje