Osvrt
Nekoliko je već mjeseci proteklo od predstavljanja „Garestinskog gartlica riječi“, završnog dijela „varaždinske trilogije“ prof. dr. Jože Skoka u izdanju Tonimira iz Varaždinskih Toplica. No, ponekad je za stručniji osvrt, „puniji“ od prvotne informacije, potreban i vremenski odmak, naročito ako se radi o tri knjige enciklopedijskih razmjera s ukupno 1552 stranice.
Takav je, naime, domet i opseg Skokovog pothvata: poput nekog Borgesovog junaka, jedan od naših najvećih književnih autoriteta naumio je sažeti i predočiti sve ono što vrijedi u usmenoj i pisanoj tradiciji rodnoga kraja i, u devetom desetljeću svog života – u tome i uspio!
Taj je pothvat počeo 2007. s „Garestinskim panopticumom“, koji je 2013. dobio i svoje drugo izdanje. Zbir je to Skokovih varaždinskih studija, eseja, feljtona i autobiografskih zapisa: čak 54 autorova teksta i još 29 tekstova drugih stručnjaka o Skokovom znanstvenom radu! Teme su brojne: Pergošić, Milković, Šicel, Bartolić, Bosiljka Paska, Lipljin, naravno i Krležine „Balade“, ali i bdijenje s Cesarićem, „landranje“ s Peićem, pa i šire od književnosti: neki su tekstovi posvećeni petrijanečkim prijateljima – Anđelku Zorkoviću i Stjepanu Mikacu.
Kao da ovakva knjiga ne bi bio dostatan „magnum opus“, Skok je nadopunjuje još dvjema, komplementarnima, podjednako opsežnima i značajnima. U varaždinskoj književnoj hrestomatiji „Garestinski hortus verbi“ iz 2012. Skok je ostvario cjelokupni pregled književnosti pisane u Varaždinu i/ili koje su pisali pisci vezani uz varaždinski kraj, dakle uz njegov kontekst i uz njegove konotacije, „u polumilenijskom kronološkom luku“ (D. Žilić).
Treća knjiga sadrži narodne pjesme, priče, basne, vjerovanja, predaje…
A taj antologijski luk stručno popraćenih najvažnijih varaždinskih tekstova započinje s prvim (i) klasičnim kajkavskim piscima kao što su Pergošić, Vramec, Belostenec, Habdelić, Katarina Patačić ili Brezovački. Slijede ilirci poput Blažeka, Rakovca, Nemčića, Kukuljevića, pa književni znanstvenici Jagić, Vodnik, Milčetić… sve do Bišćana i Zvonara.
Posebno je pak zanimljiv izbor iz 20. stoljeća, na čelu s Gjalskim, naravno i s Milkovićem i Krklecom, ali i s nepravedno zapostavljenim autorima poput, recimo, Ive Ladike, ali i s onim novijima, svima nam poznatima, primjerice Korotajem i Fišerom. Petstogodišnji luk zaključuje Skok odabirom iz opusa najmlađih (iako sada već sredovječnih) afirmiranih autora: Borisa Perića, Tomislava Ribića, Biserke Težački Kekić…
Koncem prošle godine Skok završava svoju varaždinsku trilogiju još jednim mamutskim izdanjem: knjiga je to „Garestinski gartlic rieči“ – antologijski izbor i književnopovijesni pregled varaždinske usmenoknjiževne baštine.
Taj pregled obaseže i više od 500 godina, jer sadrži i najstarije narodne pjesme i priče, od kojih neke zacijelo imaju i pretkršćanske korijene! Jer, osim pjesama, Skok okuplja i bajke, legende, vjerovanja, predaje, basne, anegdote, pripovijetke te animalističke i fantastične priče, a na kraju još i primjere usmeno dramsko-scenske baštine, primjerice „Bedljuinsko ženjeitvo“ (J. Genc – B. Pahić).
Iz nepravednog zaborava “izvučeni” su i neki sjajni autori poput Ive Ladike
Mnoge je primjere Skok prikupio sam, dok je druge odabrao iz zapisa Kukuljevića, Valjavca, Plohl-Herdvigova, Kuhača i Žganca. Posebna poglavlja na koncu posvećuje upravo njima, ali i drugim zapisivačima, kao što su Olga Šojat i Ivan Zvonar, autor nedavnog, izvrsnog „Pregleda povijesti kajkavske usmene književnosti“.
Ukratko: Skokova varaždinska trilogija varaždinska je „književna Biblija“, a od autora očekujemo – a što drugo? – nove nastavke!
I autor ovog osvrta (Vaš stalni kolumnist iz susjedne rubrike) imao je čast svojim radovima biti zastupljen u Skokovoj varaždinskoj hrestomatiji „Garestinski hortus verbi“, i to kao posljednji, „najmlađi“ autor, iako se i on već približava svojoj 50. godini… Upravo stoga veseli da se baš u posljednje vrijeme u Varaždinu javlja nekolicina novih književnih imena koja će zacijelo ostaviti trag na hrvatskoj književnoj sceni. Regionalni tjednik o nekima je od njih nedavno pisao, a pisat će i ubuduće!
Izvor:
Foto:
Olivera Balašević, supruga neprežaljenog Đorđa Balaševića dolazi 11. svibnja sa svojom monobajkom Prezime ruže na Veliku scenu HNK Varaždin. Predstava počinje u 19,30 sati.
Prezime ruže je autentična drama teatra ispovijesti, koja vodi publiku kroz uspomene autorice knjige Planeta Dvorište.
Očima djevojčice koja je odrastala uz obalu Begeja, put sjećanja vodi od djetinjstva punog ljubavi, ali lišenog privilegija svojih vršnjaka, do studentskih dana u Novom Sadu i ljubavi, poezije, obitelji. Prezime ruže je emotivna priča o najvažnijim vrijednostima života, o vremenu koje očekuje da ga ispunimo uspomenama, o borbama i odlukama koje nisu lake. I najviše o neminovnostima koje su indiferentne i neumoljive spram krhkosti dječjih godina…
Najmasovnija domaća kulturna manifestacija Noć knjige održat će se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige s čak više od 1150 prijavljenih programa i akcija širom Hrvatske.
Ovogodišnja je tema Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena, a zaštitni znak dinosaur Gjuro Nachitanovicz.
Trinaesto izdanje manifestacije predstavili su u četvrtak 11. travnja na konferenciji za medije održanoj u Galeriji Kupola Gradske Knjižnice Dobrila Zvonarek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ivana Radenović i Vanja Štalec Obradović iz Knjižnica grada Zagreba, Mišo Nejašmić i Slavko Kozina iz Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore te popularni meteorolog i autor niza slikovnica za djecu Zoran Vakula.
U Noći knjige sudjelovat će čak 120 osnovnih i 45 srednjih škola, 40 vrtića, 240 narodnih knjižnica i brojne knjižare, antikvarijati, nakladnici, fakulteti, učenički domovi, domovi za starije, muzeji, bolnice, pa čak i jedan zatvor. Programi će se održavati i u parkovima, dvorcima, na arheološkim lokalitetima te u tramvajima i autobusima.
Noć knjige i ove godine ima humanitarni karakter – nastavlja se akcija pomoći ukrajinskim nakladnicima otkupom knjiga koje se distribuiraju narodnim knjižnicama. Prihod od kupnje specijalnih majica i torbi s motivima Noći knjige u Lumer shopu bit će doniran splitskoj Udruzi MoSt, dok donacijom knjiga Dnevnoj bolnici za ovisnost o kockanju i Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež organizatori žele skrenuti pozornost na sve veći društveni problem – ovisnost o kockanju.
Dodajmo da će na svečanome otvorenju Noći knjige u utorak 23. travnja u 12 sati u NSK biti predstavljeni rezultati najnovijeg istraživanja čitalačkih navika u Hrvatskoj.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
