Nedavni nalet osobnog vozila na dabra kod brane u Šemovcu još jedno je upozorenje da su ove životinje doslovno preplavile administrativno područje Općine Trnovec Bartolovečki. Prve jedinke u ovom kraju mještani su primijetili 2010. godine i nitko nema pojma odakle su stigli ovi glodavci koji pričinjavaju sve više šteta na imanjima poljoprivrednika.

Štoviše, kako doznajemo od Ivana Levak, predsjednika  Agroudruge Općine Trnovec Bartolovečki, žiteljima je potpuno jasno da su proteklih godina dabrovi prenapučili kapacitete staništa, jer štete pričinjavaju u voćnjacima, ulaze u dvorišta, potkopavaju nasipe i prijete peradarnicima!

– Dabrovi su na ovom području izumrli krajem 19. stoljeća, a od 1998. godine, kada su dovezeni u Hrvatsku i pušteni u Lonjskom polju, nemilice se šire. U tijeku je njihova sezona parenja, a s obzirom na to da imaju iznimno dobar prirast, samo na području Trnovca Bartolovečkog bit će više od 100 novih dabrova. Uopće me ne čudi da prema nekim opreznim procjenama u Hrvatskoj obitava više od 12.000 ovih životinja. Zaštićeni su kao lički medvjedi i doslovno su lani poharali parcele naših farmera – ističe Levak.

Prijetnja vozilima i radnim strojevima

Najgore su, dodaje, prošli poljoprivrednici koji uzgajaju suncokret u blizini rijeke Plitvice.

– Njihove oranice na meti su najmanje 15-ak obitelji dabrova koje obitavaju u koritu rijeke na dužini od jednog i pol kilometra. Riječ je o području jugoistočno od centra općine kojeg su ove životinje prisvojile i kad krenu u polja, uništavaju suncokret ili druge kulture u širini do 20 metara. Dabar može imati težinu veću od 20 kilograma te su putevi kojima stižu do polja dobro utabani i uočljivi. To su pravi usjeci u tlu, a nevjerojatno je da suncokret uopće ne jedu. Oni pregrizu stabljike i potom ih odvuku u rijeku ili svoje jazbine. Iza njihove rabote na površini vode ostaju plutati stotine glavica. Zašto tako postupaju sa suncokretom, nikome nije jasno – ukazuje Levak. 

Informaciju o nastalim štetama mještani dojavljuju u Općinu, čiji su zaposlenici obavili očevide i službeno u više navrata alarmirali Hrvatske vode.

– Nažalost, i oni su nemoćni te uglavnom saniraju nastale štete na kanalima. Na nekoliko mjesta dosad su uočene ogromne rupe do gnijezda koje ugrožavaju infrastrukturu Hrvatskih voda, ali i poljske putove. Oštećenja ozbiljno prijete traktorima s prikolicama i drugim vozilima koja mogu nenadano propasti u takve nevidljive podzemne hodnike. Dio ih je zatrpan od strane Hidroinga, no tek će se vidjeti jesu li sigurna za prolaz sva kritična mjesta na potezu od autoceste do ušća Plitvice u Dravu kod Šemovca. Samo na tom području obitava dvadesetak obitelji dabrova koji ne miruju, te se i stručnjaci čude da na našem području svoja gnijezda grade na razmaku manjem od 1,5 kilometra – ističe komunalni redar Predrag Hrman.

Dodajmo da planove o stavljanju širenja dabrova u nekakve održive okvire, u općini Trnovec Bartolovečki još nitko od nadležnih ne razmatra. A morat će, jer ovi glodavci tu postavljaju gnijezda na udaljenosti od svega 50-ak metara, brste mlada stabla, a onda navaljuju i na višegodišnje nasade voćaka.

– Ograde ih ne mogu zadržati jer ih nastoje uništiti ili potkopati. Imamo saznanja da su neke obitelji dabrova preseljene, ali one se nakon nekog vremena skoro uvijek vraćaju natrag. To je Sizifov posao i u svibnju će eskalirati problemi.  Ministarstvo poljoprivrede je lani štetu na usjevima nadoknadilo  našem poljoprivredniku Zvonku Pačalatu, ali mnogi nisu te sreće. Primjerice, dabrovi su prokopali tunele do jednog peradarnika i vlasnica je na kraju uz pomoć Hrvatskih voda poduzela sanaciju kako se ne bi narušila statika objekta. To joj je bila slaba utjeha, jer glodavci su se opet probili na imanje i uništili voćnjak. Nadoknadu novonastale štete morat će tražiti privatnim putem … – vele naši sugovornici od kojih doznajemo da oglodano drveće, odgrizene stabljike kukuruza i suncokreta te začepljeni cijevni propusti nisu jedini danak kojeg ovaj kraj plaća radi suživota s dabrom.

Olako se pristupa velikom problemu!

Naime, ogromne brane neprekidno niču nakon njihovog rušenja na ušću potoka Zbela i Plitvice. U najgorem scenariju, kod visokog vodostaja voda će poplaviti dio naselja, a uspiju li u dovoljnoj mjeri probušiti nasip akumulacijskog jezera, mogao bi nastupiti potop.

– Imamo dovoljno razloga da pušemo na „hladno“, jer automobili već nalijeću na dabrove kod brane. U Plitvici se „gužvaju“ i budu li naseljeni u kanalu kod umjetnog jezera (pojas od brane do hidroelektrane), postoji realna opasnost da će dabrovi kopati rupe u tijelu okolnih nasipa. To će potencijalno biti ogromni problemi, jer svi znamo kakva je panika prije 10-ak godina nastala radi minimalnog oštećenja nasipa kod Donje Dubrave. Dođe li do oštećivanja i propuštanja nasipa kod Šemovca, nastat će vodeni valovi visine oko 12 metara. Pametnom dosta! – zaključio je Ivan Levak.