Povežite se s nama

U fokusu

Trnovec Bartolovečki: Doznajte na što će se potrošiti općinski novac u ovoj godini

Objavljeno:

- dana

ODRŽANA SJEDNICA VIJEĆA

U općini Trnovec Bartolovečki za predškolsku djecu osigurano je 1.6 milijuna kuna, od čega 1.2 milijuna kuna odlazi na sufinanciranje ekonomske cijene vrtića u iznosu od 55 posto. Zaključili su to Vijećnici u općini Trnovec Bartolovečki na sjednici održanoj jučer, 9. veljače.

Na sjednici je odlučeno da za financiranje programa predškole odlazi 250 tisuća kuna, a 120 tisuća kuna namijenjeno je za potporu roditeljima novorođene djece. Rano učenje stranog jezika za polaznike predškole financirat će se s 40 tisuća kuna.

– Svjesni smo da su troškovi roditelja čije dijete ide u vrtić ili želi koristiti neke od programa u predškolskom uzrastu veliki. Na ovaj način Općina sudjeluje u pokrivanju dijela tih troškova kao i svake godine – izjavio je na sjednici načelnik Općine Zvonko Šamec.

Za program u djelatnosti odgoja i obrazovanja namijenjeno je 630 tisuća kuna. Unutar tog iznosa osigurano je 65 tisuća kuna za rano učenje informatike, 60 tisuća kuna za besplatan prijevoz učenika viših razreda OŠ Šemovec te 139 tisuća kuna za sufinanciranje produženog boravka.

Studenti s područja Općine i ove će godine dobivati stipendije za što je kroz program javnih potreba i kroz proračun osigurano 200 tisuća kuna.

– Nove generacije budućnost su naše Općine, a da bi budućnost bila još bolja, treba ulagati u njihovo obrazovanje. Ovim odlukama mi to upravo i činimo – izjavio je Šamec.

Novac za umirovljenike, župe, udruge, vatrogasce…

Za programe javnih potreba na području socijalne skrbi osigurano je 607 tisuća kuna, od čega 95 tisuća kuna odlazi za poklon bonove svim umirovljenicima, osobama s invaliditetom i socijalno-uzdržavanim osobama. Za potrebe u vatrogastvu osigurano je 300 tisuća kuna.

Za udruge je osigurano 240 tisuća kuna, a za uređenje prostora po župama 190 tisuća. Za poticanje poduzetništva namijenjeno je 218 tisuća kuna, za mjere poticanja poljoprivrede 100 tisuća dok će se sportske udruge u ovoj godini financirati iznosom nešto većim od 400 tisuća kuna.

– Naši sportski klubovi odlično rade i okupljaju mlade kroz sport i zdrav način života. Tamo gdje se stalno događa nešto pozitivno i dobro za naše mlade sumještane Općina će uvijek pomagati u sklopu svojih mogućnosti – izjavio je Šamec.

Gradi se novi društveni dom

Na kraju Sjednice, vijećnici su prihvatili plan građenja i opremanja za izgradnju i obnovu prometnica, zatim kanalizacije te za novi društveni dom, za kojeg se sredstva očekuju preko EU fondova, a iznosit će 7,6 milijuna kuna.

Prije nego što su prihvatili programe javnih potreba u ovoj godini, prihvaćene su izmjene i dopune istih programa za proteklu godinu.

Donijeta je i odluka o izravnoj dodjeli sredstava predviđenih proračunom za rad udruga s područja Općine. Riječ je o pet dobrovoljnih vatrogasnih društava, šest sportskih udruga te još dvadesetak ostalih udruga od KUD-a Mak i raznih udruga žena do udruga koje okupljaju branitelje, poduzetnike ili pak poljoprivrednike.

Povećanje broja nezaposlenih

Posljednje informacije iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govore da je u studenom prošle godine na području Općine Trnovec Bartolovečki bilo 181 nezaposlenih osoba, a isti broj vrijedi i za prosinac.

– Riječ je o neznatnom povećanju broja nezaposlenih. Prema najavama iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i stanju na tržištu rada za očekivati je da će se broj nezaposlenih u narednim mjesecima smanjivati – kazao je Šamec.

Općinsko vijeće doživjelo je i jednu izmjenu. Dubravko Magić, zbog duljeg boravka izvan Hrvatske radi poslovnih obaveza, podnio je ostavku na mjesto vijećnika. Na njegovo mjesto u Vijeće je do kraja mandata stigao Milorad Barbir s kandidacijske liste HNS-SDP-HSU-HSLS. Dodajmo i da su vijećnici prihvatili program rada Općinskog vijeća za ovu godinu. Istaknuto je i da u sljedećih nekoliko mjeseci Vijeće treba donijeti odluku o izgledu grba i zastave.

Izvor: Općina Trnovec Bartolovečki
Foto:

U fokusu

Međimurski saborski zastupnik Ivica Baksa upisao štednju od 172.300 eura u imovinsku karticu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nezavisnu platformu Sjever u posljednjem sazivu Sabora predstavlja i Međimurec Ivica Baksa.

On je u našem parlamentu umjesto Matije Posavca.

Baksa je tako 14. lipnja predao svoju imovinsku karticu u kojoj navodi da je po zvanju tehničar cestovnog prometa, živi u Belici, oženjen je i ima djecu.

Kao saborski zastupnik Baksa će primati plaću od 1242 eura neto mjesečno, a volonterski će nastaviti obavljati i dužnost vijećnika Županijske skupštine Međimurske županije.

Prije ulaska u Sabor Ivica Baksa je od 2021. radi kao direktor i voditelj komercijalnih poslova u tvrtki Interkast d.o.o. Tamo mjesečno zarađuje 778,12 eura neto.

Njegova supruga radi u osnovnoj školi od 2008. godine i plaća joj je 1654,16 eura neto mjesečno.

Ovaj saborski zastupnik Sjevera lani je digao kredit u iznosu 40.000 eura u OTP-u s kamatom od 4,99 % i rokom otplate 10 godina. Također ima i jednokratno dugovanje od 20.000 eura.

I Baksina supruga ima kredit u iznosu 79.000 eura dignut 2020. godine u PBZ-u. Kredit bi trebala otplaćivati 30 godina u mjesečnom iznosu od 323,14 eura.

U imovinskoj kartici navodi se da Baksina supruga u Varaždinu ima gospodarski objekt kupljen putem kredita. Radi se o objektu površine 503 m2 i vrijednosti 75.000 eura, uz objašnjenje da je to neuređeni stambeni prostor u zgradi mješovite uporabe veličine 75 m2, a koji je posebni dio neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine.

Međimurski saborski zastupnik posjeduje i dvije mobilne kućice za odmor vrijedne 40.000 eura. Baksa navodi i da je vlasnik 10 oranica i livada uglavnom na području Belice. Nekima je suvlasnik, a do većine je došao nasljedstvom. Najskuplja oranica je ona u Čakovcu vrijedna 50.000 eura, površine  549 m2, a Baksa ima udio od 50 posto.

Bračni par Baksa u imovinsku je karticu upisao štednju od 172.300 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Što ne valja s demografskim mjerama? Čak 72 posto mladih želi otići iz Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsku u potrazi za kvalitetnijim životom želi napustiti 72 posto osoba u dobi od 18 do 30 godina, pokazala je studija.

Obično se kao razlozi nabrajaju: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine…

Želim iseliti u nadi da ću se vani lakše zaposliti u struci na barem nekoliko godina, objasnila je za Deutsche Welle Vanja, studentica eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu.

Kako kaže, otišla bi u Dansku, računajući s pravom na mirovinu koja se tamo ostvaruje nakon tri godine rada.

-Skupljala bih iskustvo i staž, kao i referencu u životopisu. A ovamo bih se vratila onda kad bih imala šanse posjedovati nekakvu nekretninu za život – naglasila je.

Drugi sugovornik u Njemačkoj živi već neko vrijeme.

-Otišli smo prije četiri i pol godine u Njemačku, djevojka i ja, odmah nakon njezina fakulteta, malo prije pandemije. Cijelo vrijeme mjerkamo kad bismo se vratili. I još ne znamo ni kad ni kako, jer se stanje u Hrvatskoj nije popravilo, nego pokvarilo. A pokvarilo se i ovdje, pa smo na neki način blokirani – kaže.

On i njegova partnerica su porijeklom iz sjeverozapadne Hrvatske, ona radi u medicini, a on u građevinarstvu. Kao što je rekao, nisu imali niti dandanas imaju „blagog pojma“ kako bi riješili svoje stambeno pitanje u Hrvatskoj, a i plaće su male…

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje