Povežite se s nama

Zabava & Stil

“Tu za repu, tu za ljen, tu za masno zelje” – maske tjeraju zimu i prizivaju buđenje prirode

Objavljeno:

- dana

Kao i gotovo sva ostala društvena događanja u zadnjih godinu dana, ni fašničke manifestacije ove veljače neće biti održane. Pandemija koronavirusa i mjere za njezino suzbijanje ne ostavljaju nikakav prostor za održavanje pokladnih običaja, fašničkih povorki i druženja pod maskama.

No, to nas ne sprečava da se podsjetimo na fašničku tradiciju na sjeveru Hrvatske, najpoznatije pokladne običaje i atmosferu koja je vladala tijekom veljače prošle godine.

Središćanske maškare šezdesetih

Fašnički svetki

Maske i prerušavanje stari su gotovo koliko i čovječanstvo. Još iz vremena paleolitika pronađeni su tragovi prerušenih likova sa životinjskim maskama. Maske su prikazivale jelene, vukove, medvjede i druge životinje koje su u tom trenutku okruživale čovjeka. Današnji pokladni običaji dolaze iz dva različita smjera. Jedan se oslanja na kultove animizma i totemizma, dok je drugi novijeg datuma i razvijen je u građanskom društvu.

U svakodnevnom govoru koristi se nekoliko naziva za ovo razdoblje: karneval, fašnik, poklade i maškare. Karneval dolazi od talijanskog naziva za meso („carne“) i glagola dizati („levare“) te znači „dignuti, maknuti meso“. Fašnik je njemačkog porijekla: korijen mu je riječ „Fasching“, što znači „isprazniti zadnju čašu prije posta“. Oba ova naziva govore o veselju prije korizme. Posljednja dva se odnose na običaje prerušavanja, pa se tako naziv maškare izvodi iz mletačkog termina „màscara“ u značenju „maska“, a poklade iz praslavenskoga glagola *klasti („baciti“, „staviti“), koji se odnosi na običaj stavljanja maski.

Pokladni običaji padaju u vrijeme kasne zime, kada dani postaju sve duži, a sunčeva svjetlost sve jača. Prakticiranjem pokladnih običaja ljudi su tijekom povijesti obredno ispraćali zimu i hladnoću, odnosno zle sile, a prizivali sunce i proljeće, buđenje prirode i plodnost.

Fašničko razdoblje svake godine pada u drugo vrijeme jer se veže na Uskrs, koji je pomičan datum. U tradicijskoj kulturi poznato je nekoliko „fašničkih svetki“. To su „vrteča sreda“, „tusti četrtek“, „plantavi petek“, „čokljava sobota“ i „fašinska nedelja“. Danas više gotovo nitko ne održava fašničke povorke na “fašenjski tork”, već su one prebačene na nedjelju, koja je neradni dan. Razlog leži i u činjenici da danas gotovo svaka općina i grad ima fašničke programe, pa kako bi se ljudima omogućilo da sudjeluju na čim više njih, raspoređeni su tijekom nekoliko uzastopnih vikenda, počevši od kraja siječnja.

Pokladni običaji njeguju se na području cijele Hrvatske u različitim oblicima. U najvećem broju slučajeva riječ je o miješanju starinskih običaja i onih preuzetih iz građanskog načina maskiranja. Međimurje je u ovoj priči specifično jer je kao malo koja druga regija u Hrvatskoj aktivno održala tri zasebne tradicijske maske – pikače, lafre i čaplje.

Tradicijske maske

Proces izrade maske „pikač“ zaštićen je kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske. Maska „pikač“ nastaje tako da se izrade lanci od slame te se potom njima u potpunosti omota cijela osoba. Na glavu joj se stavlja košnica, a u rukama drži granu pikača. Po tome je i cijela maska dobila ime.

Lafre su drvene maske koje se stavljaju na lice, a na njima dominiraju rogovi te istaknute „lampe“. Izrađuju se od vrbova drveta, obrađuju se tako da se tek u grubim crtama prepoznaje o kojoj se životinji radi te se mogu dodatno urediti krznom ili jarkim prirodnim bojama. Osobe koje ih nose nazivaju se naphanci. Oni se odijevaju u bijelu odjeću (hlače i košulje) koje se onda „napšu“ (napune) slamom.

Treća vrsta tradicijskih maski su čaplje. Te maske sastoje se od drvene maske u obliku glave čaplje ili neke druge vodene ptice, koja se nalazi na dugom štapu. Taj štap u ruci drži osoba koja je prekrivena bijelom plahtom tako da se uopće ne vidi. Čaplje proizvode zvuk. One „klepeću“ uz pomoć uzice koju čovjek ispod plahte poteže te tako gore-dolje pomiče donju čeljust maske. I kada smo ove godine već zakinuti za fašničke ludorije, podsjetimo se fotografijama nekih od najoriginalnijih maski s prošlogodišnjih karnevala.

Zabava & Stil

U Varaždinu otvoren prvi kolačomat u Hrvatskoj

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Varaždinu na križanju Boškovićeve i Ulice Ferdinanda Konšćaka otvoren je prvi kolačomat u Hrvatskoj.

Kolačomat nudi inovativnu tradicionalnu slasticu kremšnitu koja se nalazi u čaši, pa tako da je odmah možete konzumirati. Vrijedno napomenuti da svaki proizvod može konzumirati odmah jer se ambalaža sastoji i od žličice.

Isti aparat se svaki dan puni svježim kolačima, a cijeli projekt pokrenula je Kavana Arbia Dorka.

Možete svoju slasticu kupiti u novčanicama 20 i 10 kuna te kovanicama 5, 2, 1 i 0,5 HRK, a uskoro se planira i plaćanje beskontaktnom karticom .

Možete birati 10 vrsta kolača i to ove vrste :

1.KREMŠNITA 2KOMADA 400G 20,00HRK

2.DOMAĆI MIX KOLAČA 250G  20,00HRK

3.KOLAČ MAĐARICA 300G 20,00HRK

4.TORTA CHEESECAKE ŠNITA  125g 14,00HRK  

5.TORTA KINDER ŠNITA 110g 14,00HRK

6.TORTA ČOKOLADNA ŠNITA 140g 14,00HRK

7.RAPSODIJA OD NARANČE 160g 14,00HRK

8.KREMŠNITA TO-GO (U ČAŠI ) 200G 15,00HRK

9.DESERT BUENO TO GO (U ČAŠI ) 110g 15,00HRK

10.DESERT TIRAMISU TO-GO (U ČAŠI )  90G  15,00HRK  

Nastavite čitati

Zabava & Stil

U petak u Kinu Gaj dokumentarni film o ljubavi dviju časnih sestara, zlostavljanih i razočaranih Crkvom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nagrađeni dugometražni dokumentarni film „Nun of Your Business“ redateljice i scenaristice Ivane Marinić Kragić krenuo je u kino prikazivanje u nezavisnim kino dvoranama u Zagrebu, Puli, Čakovcu, Varaždinu i Rijeci, a nakon toga i u drugim kinima širom Hrvatske.

Na festivalu dokumentarnog filma Zagrebdox 2020, gdje je imao i svjetsku premijeru, film „Nun of Your Business“ osvojio je nagradu publike za najbolji dokumentarac, piše portal voxfeminae.net.

Priča prati dvije mlade časne sestre koje se upoznaju na katoličkom okupljanju u Zagrebu i zaljubljuju se. Žive u dva odvojena samostana, a prostori koje su nekoć smatrali utočištem utjehe i duhovnog ispunjenja postaju zemaljski u većoj mjeri nego što su očekivale.

Razočarane Crkvom te seksualnim i psihičkim zlostavljanjem unutar institucije, a vođene svojom ljubavlju, donose najtežu odluku svog života – napustiti samostan i započeti novi zajednički život na jednom od dalmatinskih otoka gdje se nadaju da će ih tradicionalna lokalna zajednica prihvatiti.

Rekonstrukcije scene u filmu snimljene se tehnikom timelapse fotografija, a uloge tumače Maruška Aras, Mia Anočić Valentić, Iva Mihalić, Ana Maras Harmander, Sanja Milardović, Jadranka Elezović, Asja Jovanović i Vlasta Ramljak.

Od 1. ožujka film se prikazuje na programu Kinoteke Zagreb, a nastavlja projekcijama u Kino Gaj Varaždin (5.03.), zagrebačkom kinu Tuškanac (11.03.), Centru za kulturu Čakovec (19.03.) Kino Forum Zagreb(19.03.), Kino Valli Pula (26.03.) te Art kino Rijeka (1.4.).

Raspored narednih projekcija i sve informacija o filmu redovito će biti ažurirane i dostupne na Facebook stranici.

Nastavite čitati