Povežite se s nama

Međimurje

„Tu za repu, tu za ljen“ – vrijeme vladavine maškara!

Objavljeno:

- dana

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Pred nama je razdoblje fašničkog veselja. Kako je fašnik vrijeme koje prethodi 40-dnevnom razdoblju posta, suzdržanosti, predanosti molitvi, odricanju od plesa i pjesme, odnosno korizmenom razdoblju, u ovih nekoliko tjedana ponašat ćemo se potpuno suprotno od toga!

Naziv običaja

U svakodnevnom govoru koristimo nekoliko naziva za ovo razdoblje: karneval, poklade, maškare i poklade. Karneval nam dolazi od talijanskog naziva za meso („carne“) i glagola dizati („levare“) te bi značio „dignuti, maknuti meso“. Fašnik je njemačkog podrijetla: korijen mu je riječ „Fasching“ što znači „isprazniti zadnju čašu prije posta“. Oba ova naziva govore o veselju prije korizme, dok se posljednja dva odnose na običaje prerušavanja. Tako naziv maškare izvodimo iz mletačkog termina „màscara“ u značenju „maska“, a poklade iz praslavenskog glagola *klasti („baciti“, „staviti“), koji se odnosi na običaj stavljanja maski.

Fašinski svetki

Fašničko razdoblje svake godine pada u drugo vrijeme jer se veže na Uskrs koji je pomičan datum. U tradicijskoj kulturi poznato je nekoliko „fašničkih svetaka“. To su vrteča sreda, tusti četrtek, plantavi petek, čokljava sobota i fašinska nedelja. Danas gotovo nitko više ne održava fašinske povorke na fašenjski tork, već su se one prebacile na nedjelju koja je neradni dan.

Žene idu po kvasa

No, u vrijeme kad je još utorak bio uobičajen dan za fašenjk, jedan od najzanimljivijih običaja zbivao se na dan prije utorka, u ponedjeljak. Naime, tad bi žene „išle po kvasa“. Običaj je nalagao da u ponedjeljak uvečer žene idu jedna drugoj posuditi kvasac koji im treba za praviti krafne. „Kvas“ je, naravno, bio izgovor da žene izađu iz kuće, da se skupe i zabavljaju. Isprva su se okupljale po kućama, a od 70-ih godina pratimo kako se takve zabave sele u društvene domove, a potom i gostionice. Muškarcima je pristup bio zabranjen.

Ophod po selu

Po međimurskim su selima mještani čak i dva tjedna prije fašnika u najraznolikijim maskama obilazili kuće. Nekoliko prijateljica, mladih snehi, starijih parova, skupina djece bi se našli i zajedno krenuli od kuće do kuće. Bez najave i kucanja se ulazilo u kuće i domaćine uveseljavalo pjesmom i plesom. Redovito se pjevala „Tu za repu, tu za len“ u svim svojim varijantama. Pritom se skakalo po kući i jako nogama lupalo o pod. Takvo ponašanje ostatak je vjerovanja da se time pomaže proljetnoj toplini da stigne, da otopi snijeg, otjera zimu i mračno doba godine. Pokretima i pjesmom se prizivao bogat urod na poljima (zelje, lan, repa), kao i porod u obiteljima. Za to su posebno bili zaduženi lik Cigana i Ciganice koji su obilazili kuće u kojima nije bilo djece, a mladi je par to želio. Odjeveni u šarenu staru ili novu odjeću, često u suprotni spol, pod rukom su nosili korito s lutkom – bebom. Ulazili su šutke, primali dar od ukućana i isto tako u tišini odlazili.

Pikači, lafre i čaplje

Podjela na mrtvo zimsko i živo ljetno doba godine bila je duboko ukorijenjena u razmišljanje Međimuraca. Fašnik je običaj koji treba označiti kraj mrtvoga dijela godine. Da bi se to zaista osiguralo, osmišljen je cijeli niz maski kojima je cilj zastrašiti zle demone zime. Do danas se u međimurskim selima očuvalo nekoliko vrsta tradicijskih maski.

Proces izrade maske „pikač“ zaštićen je kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske. Maska „pikač“ nastaje tako da se izrade lanci od slame te se potom njima u potpunosti omota cijela osoba. Na glavu joj se stavlja košnica, a u rukama drži granu pikača. Po tome je i cijela maska dobila ime.

Lafre su drvene maske koje se stavljaju na lice, a na njima dominiraju rogovi te istaknute „lampe“. Izrađuju se od vrbova drveta, obrađuju se tako da se tek u grubim crtama prepoznaje o kojoj se životinji radi te se mogu dodatno urediti krznom ili jarkim prirodnim bojama. Osobe koje ih nose nazivaju se naphanci. Oni se odijevaju u bijelu odjeću (hlače i košulje) koje se onda „napšu“ (napune) slamom.

Treća vrsta tradicijski maski su čaplje. Te maske sastoje se od drvene maske u obliku glave čaplje ili neke druge vodne ptice koja se nalazi na dugom štapu. Taj štap u ruci drži osoba koja je prekrivena bijelom plahtom tako da se uopće ne vidi. Čaplje proizvode i zvuk. One „klepeću“ uz pomoć uzice koju čovjek ispod plahte poteže te tako gore-dolje pomiče donju čeljust maske.

Sve ove maske mogu se vidjeti u mnogobrojnim fašničkim povorkama u pokladno vrijeme, a tijekom cijele godine u stalnom postavu Etnografskog odjela Muzeja Međimurja Čakovec.

Međimurje

Nova generacija turističkih vodiča uspješno položila ispite na Međimurskom veleučilištu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U utorak je, 26. ožujka, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu dr. sc. Igor Klopotan, podijelio uvjerenja polaznicima koji su uspješno položili sve ispite te završili opći i posebni dio ispitnog programa čime su stekli pravo obavljanja poslova turističkog vodiča na području Međimurske županije.

– Veseli činjenica da je još jedna generacija uspješno svladala sav program koji je obuhvaćen predavanjima i terenskom nastavom te će tako postati ravnopravni sudionici na turističkom tržištu, koje upravo u Međimurju bilježi veliki uzlazni trend. Međimursko veleučilište u Čakovcu neprestano se prilagođava zahtjevima i potrebama na tržištu rada, a programi poput ovog samo jedan dokaz tome – istaknuo je dekan Klopotan.

Seminar za polaganje stručnog ispita za turističke vodiče održava se u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, a odobren je od strane Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske. Organizira se po ukazanoj potrebi kada se prijavi minimalno 15 kandidata, a obuhvaća predavanja i terensku nastavu.

– Sljedeći ciklus seminara planiran je za jesen ove godine, a ovim putem pozivamo sve zainteresirane kandidate da se slobodno prijave na e-mail adresu: [email protected] – poručuju s čakovečkog MEV-a

Nastavite čitati

Međimurje

Proslava Dana Međimurske županije trajat će 32 dana u 78 manifestacija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na konferenciji za medije 27. ožujka u parku Centra znanja predstavljen je bogat program proslave Dana Međimurske županije.

Trajat će 32 dana u 78 manifestacija kojima će se slaviti razvojna snaga, inovativnost i kultura Međimurja. Program započinje u srijedu, 3. travnja, u Centru za kulturu Čakovec humanitarnom izložbom i koncertom za Katružu, a završava 12. svibnja smotrom tamburaških sastava u Mačkovcu, s centralnom svečanošću 30. travnja u Čakovcu, na sam spomendan stradanja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Da bi se ovoliki organizacijski posao kvalitetno izveo, Međimurskoj županiji pridružili su se brojni čuvari baštine, pojedinci, udruge s područja kulture, te županijske ustanove.

Predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina osvrnuo se na središnji dio proslave: “Nakon uskrsnih blagdaa započinjemo s proslavom Dana Županije. Centralni dio proslave bit će svečana sjednica Skupštine Međimurske županije 30. travnja, u čast naših povijesnih velikana Zrinskog i Frankopana. Uz prisjećanje na njihovu žrtvu, svečana sjednica bit će prigoda da prikažemo rezultate izvršne i predstavničke vlasti u proteklih godinu dana. S ponosom ćemo, tada, predati najviše županijske nagrade – Nagradu Zrinskih i Povelju Međimurske županije, u ruke našim zaslužnim građanima.”

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da se promoviraju vrijednosti utkane u međimurski identitet, kulturu, baštinu i postignuća: “Poštujemo prirodne ljepote Međimurja, poštujemo vrijednosti naših ljudi i nagrade koje su kruna predanog rada svih Međimurki i Međimuraca i zato je slogan ovogodišnjih Dana Međimurske županije u zelenom tonu i glasi “Green is in”. Međimurje je in. Spomen je to na činjenicu da smo prva regija u Hrvatskoj i četvrta u svijetu koja je osvojila nagradu Green Destination i simbol koji ističemo i kojim zahvaljujemo svima koji čuvaju ovaj naš najljepši falačec svijeta. Ove godine, pripremili smo 78 događaja kojima kažemo hvala svim ljudima vezanima za našu povijest, kulturu, za postignuća u sportu, obrazovanju, gospodarstvu… Proslavu završavamo upravo na Dan Europe, jer su europske vrijednosti duboko utkane u naš karatkter.”

Predsjednik Udruge Zrinska garda Đuro Bel govorio je o dijelu programa u organizaciji udruge koju predstavlja naglasivši da će 24. travnja u Riznici biti predstavljena knjiga o obitelji Zrinskih, a tradicionalni mimohod povijesnih postrojbi održat će se 27. travnja.

Humanitarno

Upraviteljica Zaklade solidarnosti Katruža Petra Vadlja istaknula je: “Iznimno me veseli što ovogodišnje Dane Županije otvaramo u humanitarnom tonu. U srijedu, 3. travnja, u Centru za kulturu Čakovec otvaramo izložbu Vuprem oči. Zahvaljujemo Astronomskom društvu Vega na donaciji od 15 prekrasnih, zvjezdanih fotografija. Izložba je prodajnog karaktera, a sredstva idu Katruži za nove cikluse pomoći našim sugrađanima u liječenju i rehabilitaciji. Dobrotvorni program te večeri nastavlja se u 19 sati tradicionalnim koncertom Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu. Cijena ulaznice je simbolična 7 eura jer je koncert dar i zahvala svima koji podržavaju rad Zaklade.”

Ulaznice za humanitarni koncert za Katružu, na kojem će nastupiti 14 izvođača, mogu se nabaviti na blagajni Centra za kulturu, kao i u uredu Katruže u Međimurskoj županiji.

I ovogodišnji program obilježavanja Dana Međimurske županije dostupan je putem QR koda, a naljepnice s kodom bit će dostupne u svakom kutku Međimurja. Programski sadržaji mogu se pratiti i putem plakata te objava na internetskim stranicama Međimurske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje