Povežite se s nama

U fokusu

U energani Univerzala izmjerili gotovo 50 % dušikovih oksida više od dopuštenog

Objavljeno:

- dana

U poslovnoj jedinici Energana varaždinskoga Univerzala veće emisije tvari od graničnih vrijed

U poslovnoj jedinici Energana varaždinskoga Univerzala izmjereno je 736 mg/m3 dušikovih oksida (NOx), dok je granična vrijednost za ove plinove 500 mg/m3, stoji u Godišnjem izvještaju o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora na teritoriju Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji se može naći na internetskim stranicama Agencije za zaštitu okoliša (AZO)

– Emisije NOx su prilično prekoračene i to gotovo 50 posto u odnosu na graničnu vrijednost, koja iznosi 500mg/m3 – upozorava Karolina Fijačko Varga, predsjednica udruge Okoliš.
Izraz NOx upotrebljava se za smjesu dušik monoksida i dušik dioksida (NO i NO2). Ova dva kisela kiša.

Rastvaranjem dušikovih oksida u atmosferskoj vodi, nastaje kisela kiša

– Da bi se donekle dobio osjećaj o koliko je velikom prekoračenju riječ, podatke valja usporediti s nečim. Najlakše mi je to učiniti s primjerom Ciglane Cerje Tužno. Za tu je ciglanu granična vrijednost NOx 200mg/m3, a po BREF-u je dopušteno 500mg/m3 – veli Fijačko Varga.
Predsjednica udruge Okoliš posebno upozorava na štetnost lebdećih čestica.
– Lebdeće čestice PM10 su bitne jer je nedavno objavljenom studijom EU dokazano da su odgovorne za rak pluća.
Granična vrijednost lebdećih čestica iznosi 20 mg/m3 kod ciglane, koja ima peć snage 8 MW, dok je energana 2010. godine imala peć snage 15 MW, prema podacima AZO-a – veli Karolina Fijačko Varga, koja ukazuje i na utjecaj temperature peći na emisiju tvari.

Nema podataka

Jesu li granične vrijednosti emisija tvari još koji put prekoračene osim prije četiri godine?
Teško je reći jer, izuzev za 2010. godinu, poslovna jedinica Energana varaždinskoga Univerzala nije dala niti za jednu drugu godinu godišnji izvještaj o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak, sudeći prema podacima AZO-a, koji pojašnjava i zašto.

Podatke o emisijama tvari iz energane AZO ima samo za 2010. godinu

– Nemaju sve tvrtke obavezu svake godine dostavljati podatke o mjerenjima. Naime, dio obveznika povremenih mjerenja ima obavezu provoditi mjerenja jedanput u tri ili jedanput u pet godina, tako da navedeni jedne godine jesu u popisu obveznika mjerenja dok ih iduće dvije ili četiri godine neće biti u obveznicima mjerenja – pojašnjavaju u AZO-u.
Učestalost mjerenja izračunava se prema Uredbi o graničnim vrijednostima, ako nije drukčije propisano ovom Uredbom ili rješenjem izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša.

Nova dozvola, ali…

Prema podacima iz Agencije za zaštitu okoliša, Univerzal se ne nalazi u očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
To čudi ne samo zato što je Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša donesena još 2008. godine, koliko zbog tog što je Univerzal 2011. uspio ishoditi, uz raniju dozvolu za suspaljivanje drvne mase, i dozvolu za termičku oporabu tridesetak vrsta industrijskog otpada među kojima su plastika, guma, miješana ambalaža i četiri vrste opasnog otpada.
Usprkos svemu, sudeći prema registru AZO-a, energana Univerzala ne dostavlja toj agenciji emisije onečišćujućih tvari u zrak svake godine, a kamoli kontinuirano, što bi bilo za očekivati s obzirom na sve vrste otpada koje može (su)spaljivati, kao i količine koje prema dozvolama iznose 70.000 tona godišnje.

Univerzalu prijeti kazna do 400.000 kn

Na varaždinskom Prekršajnom sudu pokrenut je protiv Univerzala prekršajni postupak radi prekršaja iz Zakona o otpadu, i to čl. 91. st. 1., t. 6, doznajemo od glasnogovornika i suca spomenutog suda Mire Jalševca. U spomenutoj točki članka 91. Zakona o otpadu stoji da će se novčanom kaznom u iznosu od 150.000 do 400.000 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja skladišti, oporabljuje i zbrinjava otpad u uređajima i građevinama koji imaju drugu osnovnu namjenu, a za to ne posjeduje dozvolu sukladno ovom Zakonu. U Univerzalu, međutim, tvrde da nije posrijedi to što piše u članku. – U petak smo primili poziv iz ivanečke ispostave Prekršajnog suda za sud radi nepravilnosti za koju nismo ni znali. Radi se o tome da je tvrtka još 2011. odvezla iz MIV-a u dva navrata ukupno dvije tone i nešto kilograma pepela na odlagalište. Tom prilikom došlo je do greške u smislu da je službenica unijela pogrešan ključni broj koji mi nemamo u dozvolama. Greška ne čudi jer je tih ključnih brojeva između 500 i tisuću, pa nije čudno da se napravi omaška – rekao je u ponedjeljak Marijan Kovačić, suvlasnik Univerzala, naglašavajući da je to jedini sudski postupak koji se vodi protiv tvrtke.

Gorivo iz otpada (ne) šteti

Kada je prošle godine tvornica cementa u Kaštelima krenula u izradu Studije utjecaja na okoliš zbog prihvata, privremenog skladištenja i loženja goriva iz otpada (RDF/SRF), Gradsko vijeće Grada Kaštela uputilo je niz primjedbi. – Planirani zahvat koji uključuje loženje goriva iz otpada (RDF/SRF) u postojećim cementnim pećima tvornice Sv. Juraj nije prihvatljiv jer povećava negativan utjecaj na okoliš. RDF/SRF je ekološki neprihvatljivije gorivo u odnosu na petrol-koks – upozorili su vijećnici. Uspoređivanjem prosječnog sastava petrol-koksa i RDF (mg/kg), kako su dodali, vidljivo je da RDF sadrži znatno veće količine teških metala. – Iz bilanca klora i žive prilikom suspaljivanja RDF/SRF vidljivo je da će se povećati emisije žive i klora (u obliku HCl) u okoliš. Upotreba ekološki neprihvatljivijeg goriva, RDF/SRF, bila bi u suprotnosti s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, ali i s odgovorom Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva.

Kovačić: Mjerenje emisija u energani je kontinuirano

Mjereno je sve što je bilo potrebno mjeriti sukladno zakonskoj regulativi, rekao nam je Marijan Kovačić, suvlasnik Univerzala, upitan je li 2010. godine u energani izmjereno prekoračenje granične vrijednosti dušikovih oksida. Odgovor na ovo pitanje dobili smo tijekom susreta s varaždinskim novinarima koji je upriličen u ponedjeljak u energani, kako je naglašeno, povodom napisa u Regionalnom tjedniku oko spaljivanja komunalnog otpada.

I dio otpada
Energana je, kako je pojasnio, postrojenje za dobivanje toplinske i električne energije iz obnovljivih izvora energije.
– Za to imamo sve potrebne dozvole, od uporabnih do dozvola za postupanje. Osim te dozvole, dobili smo i dozvolu za termičku obradu nekih ostalih vrsta otpada, što je vidljivo na stranicama agencije ili u našem poduzeću, ukoliko je netko zainteresiran – rekao je Kovačić.
Glede navoda da se u energani (su)spaljuje komunalni otpad, suvlasnik Univerzala je rekao da tvrtka ima dozvolu za energetsku oporabu tvz. goriva iz otpada.
– To je laka, goriva frakcija koja se u nekom postotku termički obrađuje, i to u obujmu od pet do osam posto tog energenta u odnosu na bazno gorivo. Glavno gorivo je biomasa iz poljoprivrede i šumarstva te drvne industrije, dakle drvo – rekao je Kovačić.

Na internet
Unatrag godinu dana, kako je dodao, izvršeno je ukupno devet nadzora u Univerzalu i tom prilikom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, a posebno ne u energani.
– Dakle, posao se odrađuje bez štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje građana. Sve je zakonski. To dokazujemo kontinuiranim mjerenjima emisija na dimnjaku, i to iz minute u minutu. Zapisnikom i očevidom je utvrđeno da je sve u granicama. U postupku je da se ti podaci, prema zakonskoj regulativi, obrađuju metodom i prenose u agenciju, a i naš je interes da se one stave na internetske stranice energane kako bi građanima bili dostupni svakog časa – najavio je Kovačić ustvrdivši da je razlog napisa o netransparentnom radu Univerzala u Regionalnom tjedniku to što je njegov vlasnik Davor Patafta, koji je optužen s bivšim gradonačelnikom Čehokom.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Vladimir Topolnjak: “Nakon 32 godine u Međimurskim vodama ponosno sam otišao u mirovinu!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mnoge Međimurke i Međimurce nedavno je iznenadila vijest da je dosadašnji direktor Međimurskih voda Vladimir Topolnjak podnio ostavku na funkciju koju je obavljao zadnjih osam godina, osobito s obzirom na činjenicu da je prije nekoliko mjeseci dobio novi četverogodišnji mandat.

U medijima se čak pojavila i tvrdnja da je tada najavio kako će mandat odraditi do kraja, no Topolnjak kaže da ta informacija nije točna. Prije nešto više od osam godina, kad je na direktorskom mjestu zamijenio dotadašnjega dugogodišnjeg direktora Josipa Zorčeca, u novinama su se pojavili napisi da se radi o političkoj smjeni. Tadašnji je direktor, naime, u to vrijeme bio članom HDZ-a, dok je Topolnjak član SDP-a.

– Ispunjavam sve uvjete za starosnu mirovinu, a ovaj naporan posao prepuštam nekomu mlađem i odlazim iz osobnih razloga. Tvrtka je u odličnom stanju u svakom pogledu, kako s ljudskim resursima, tako i s materijalnima i likvidnošću.

Imali smo prilike izabrati najbolje kadrove na natječajima, bez utjecaja politike, na što sam posebno ponosan, jer smo sve radili u interesu društva. U zadnjih nekoliko godina bilo je problema s manjkom vodoinstalatera: na tržištu rada u zadnje vrijeme praktički nije ni bilo školovanoga kadra tog tipa. Situacija se, doduše, pomalo popravlja – ljudi prepoznaju činjenicu da zanatima itekako predstoji svijetla budućnost. Naša tvrtka možda ne nudi najveće plaće, ali nudi sigurnost, poštovanje prema radnicima i odlične međuljudske odnose.

Naši radnici znaju da trebaju poštovati korisnike i vlasnike – jedinice lokalne samouprave. Na to nas obvezuju i ustanovljeni standardi unutar tvrtke, jer smo bili prva tvrtka u Hrvatskoj unutar naše branše koja je uvela ISO standarde kvalitete, i koja je svih ovih godina unapređivala te standarde i uvodila nove, sukladno svjetskim trendovima – objašnjava Topolnjak. Dodaje i da su u zadnjih osam godina “preporođeni” materijalni resursi tvrtke.

Korištenje sredstava EU

– Pritom mislim na radne prostore, s obzirom na činjenicu da smo radili u vrlo skromnim uvjetima u upravnoj zgradi koju smo dijelom dobili iz hipoteke posrnulog diva MTČ-a, a dijelom kasnije kupovali od banaka. Tu zgradu smo u potpunosti obnovili, ponajviše iz europskih sredstava. Tako su radnici dobili adekvatne radne uvjete, ali i naši korisnici usluga, počevši od samog ulaza, gdje su, osim info centra za potrošače i blagajne, služba odnosa s korisnicima i dva platomata koja su odlično poslužila svrsi u vrijeme pandemije. Naši korisnici još uvijek mogu na blagajni i na platomatima plaćati bez naknade.

Vodovod i skladište preselili su se u građevinu kupljenu iz stečaja uz južnu obilaznicu Čakovca na strateški vrlo dobrome mjestu za ekipe koje moraju što brže doći u bilo koji dio Međimurja. Radilo se o skoro novoj građevini kupljenoj u skladu s našim potrebama za te odjele trgovačkog društva. Odjel odvodnje i Odjel pročišćavanja smješteni su na rekonstruiranom Pročistaču otpadnih voda Čakovec te su uz pomoć EU projekta prošireni. Nude dobre uvjete; kako za radnike, tako i za sva vozila i strojeve koji su neophodni za funkcioniranje tih dvaju sustava.

Na istoj lokaciji je i interni laboratorij Međimurskih voda, također moderniziran u skladu s najnovijim propisima, koji provodi analizu vode za piće na cijelom javnom sustavu vodoopskrbe Međimurja, ali i na sustavu odvodnje i pročišćavanja vode u Međimurju – kaže sada već bivši direktor Međimurskih voda.

Voda izvrsne kvalitete

Sadašnje stanje vodoopskrbe najbolje je dosad u pogledu gubitaka vode na mreži i općeg stanja sustava, ističe. Gubitci vode na mreži trenutačno iznose oko 22 posto, dok ILI indikator uspješnosti vodoopskrbe prema kriterijima Svjetske banke za razvijene zemlje iznosi 1,3.

– U Međimurju je vodovodna mreža u potpunosti izgrađena u svakom od 131 naselja, a svih godina znatna sredstva ulagana su i u rekonstrukcije. Mnogi vodovodi muku muče kako zadržati gubitke na istoj razini, jer kilometri cjevovoda stare, a to je velik problem. Obnova ide iz amortizacije, iz vlastitih sredstava. To je samo dio upravljanja kvalitetom.

Međimurske vode su u velikoj mjeri digitalizirale svoje sustave, sve s ciljem upravljanja sustavima u realnom vremenu. Odvodnja ima specijalna vozila za čišćenje kanalizacije i opremu za ispitivanje vodonepropusnosti i TV inspekcijsko snimanje sustava, najvećim dijelom nabavljenu iz EU sredstava.

Odjel vodoopskrbe i skladište

Oformili smo i vlastiti laboratorij za provođenje ispitivanja vodonepropusnosti i TV inspekcijskog snimanja koji je akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija pa može provoditi službena ispitivanja i snimanja svojih sustava za vlastite potrebe s vlastitim kadrom. Na poligonu Međimurskih voda svi preostali laboratoriji polažu i obnavljaju svoje akreditacije, njih četrdesetak u Hrvatskoj, od čega su samo dva iz javnog sektora – Međimurske vode i VARKOM.

Cilj opremanja laboratorija bila je optimizacija troškova, koje na kraju plaćaju naši korisnici. Svojim laboratorijem provjeravamo kvalitetu novozavršenih cjevovoda kako bismo ih preuzeli u ispravnom stanju, mogli nedostatke reklamirati u jamstvenom razdoblju i otkloniti ih na teret izvođača – naglašava “friški” umirovljenik iz Nedelišća.

Ovih dana u Vodama završava državna revizija, koja se provodi u svim vodoprivrednim poduzećima. Topolnjak je zadovoljan što je do nadzora došlo upravo u trenutku kad odlazi u mirovinu, jer će se verificirati u kakvom je stanju bila tvrtka prilikom njegova odlaska.

Kanalizacijska mreža

Za sam kraj dodaje da su za vrijeme njegova upravljanja Vodama dovršene dvije velike aglomeracije – Čakovec i Novo Selo na Dravi, kao i da su u tijeku poslovi oko dviju velikih aglomeracija – Donje Dubrave i Murskoga Središća – a sve je pripremljeno i za druge velike aglomeracije koje još čekaju Međimurje: Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec. Njih će se aplicirati čim državne institucije završe pregovaranje za buduće razdoblje EU fondova i objave poziv i pravila za prijavu.

Detalj s radova na kanalizacijskoj mreži u Donjem Vidovcu (Aglomeracija Donja Dubrava)

– Dosad smo izbjegnuli sve moguće penalizacije koje prijete ovoliko velikim projektima, što je izrazito teško. Želim napomenuti da je cijena vodnih usluga – vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja – ista već 11 godina, iako su svi troškovi rasli. Na kraju novomu vodstvu Društva i radnicima želim puno uspjeha u daljnjem radu! – zaključuje i poručuje Topolnjak, koji će odsad više vremena posvetiti obitelji – supruzi Mariji i sinovima Dini i Filipu – i zanemarenim hobijima.

Nastavite čitati

U fokusu

Istrijani u Varaždin izvoze skoro sav svoj biootpad i ne misle stati!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Istarska građanska inicijativa “Čist zrak duga ljubav“ ovih dana dobro se zabavlja na račun Varaždina, grada koji je kao stvoren da „guta“ sve, čak iz 350 kilometara udaljenih kanti za smeće.

Naime, sa Facebook stranice spomenute građanske inicijative može se iščitati da su u Istri nesposobni urediti kompostane, pa između ostalog voze u Varaždin biootpad koji zbrinjava jedno bioplinsko postrojenje.

I dok varaždinskoj platformi Budimo grad i vladajućoj koaliciji SDP / Reformisti „nešto smrdi u zraku“, pa nabavljaju stacionarne stanice za mjerenje kvalitete zraka, drugima zapuše mala burica i odmah im smrdi.

Stoga su se pametni Istrijani dosjetili jadu i zaobišli ŽCGO Kaštijun. Primjerice, nedavno su napokon nabavili kante za biootpad za svoje tržnice, pa i onu u Gradu Pula koji je većinski vlasnik tamošnjeg MBO-a, a sve što prikupe tovare i voze u Varaždin.

Za taj posao angažirana je tvrtka “Metis“ u vlasništvu hrvatskog „kralja otpada“ s kojim varaždinska gradska vlast na čelu s Nevenom Bosiljom pregovara o kupnji tvornice za MBO otpada u Brezju. S ovim poslovnim aranžmanom pohvalila se Koviljka Aškić, direktorica tvrtke „Eko Pula“ i gradska vijećnica u Puli iz redova “Možemo“…

Istrijani očigledno ne žele širenja smrada i eventualne zaraze u svom dvorištu. Stoga su idealno rješenje za zbrinjavanje svog biootpada pronašli u Varaždinu, jer tu se nema tko buniti.

I dok Varaždin svoj MKO ne može voziti u Jerovec, nitko od nadležnih se ne sekira što se sa zbrinjavanjem istarskog biootpada na području Varaždinske županije narušava „načelo blizine“.

Štoviše, Varaždinci nemaju pojma je li taj istarski otpad dobro razvrstan. Ako nije, može se ponoviti afera iz Svetog Petra Orehovec. Naime, tzv. „digestat“ se obićno prosipa po poljima, a ako nije produkt „čistog“ biootpada, nastaje ekološki problem.

Više o svemu pročitajte OVDJE  

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje