Ni u Hrvatskim vodama ne vjeruju da će jezero u Trakošćanu biti očišćeno do svibnja, evo što kažu
Na konferenciji, koju su Hrvatske vode danas, 28. ožujka, održale u Varaždinu, direktor VGO za Muru i gornju Dravu iz...
U poslovnoj jedinici Energana varaždinskoga Univerzala veće emisije tvari od graničnih vrijed
U poslovnoj jedinici Energana varaždinskoga Univerzala izmjereno je 736 mg/m3 dušikovih oksida (NOx), dok je granična vrijednost za ove plinove 500 mg/m3, stoji u Godišnjem izvještaju o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora na teritoriju Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji se može naći na internetskim stranicama Agencije za zaštitu okoliša (AZO)
– Emisije NOx su prilično prekoračene i to gotovo 50 posto u odnosu na graničnu vrijednost, koja iznosi 500mg/m3 – upozorava Karolina Fijačko Varga, predsjednica udruge Okoliš.
Izraz NOx upotrebljava se za smjesu dušik monoksida i dušik dioksida (NO i NO2). Ova dva kisela kiša.
Rastvaranjem dušikovih oksida u atmosferskoj vodi, nastaje kisela kiša
– Da bi se donekle dobio osjećaj o koliko je velikom prekoračenju riječ, podatke valja usporediti s nečim. Najlakše mi je to učiniti s primjerom Ciglane Cerje Tužno. Za tu je ciglanu granična vrijednost NOx 200mg/m3, a po BREF-u je dopušteno 500mg/m3 – veli Fijačko Varga.
Predsjednica udruge Okoliš posebno upozorava na štetnost lebdećih čestica.
– Lebdeće čestice PM10 su bitne jer je nedavno objavljenom studijom EU dokazano da su odgovorne za rak pluća.
Granična vrijednost lebdećih čestica iznosi 20 mg/m3 kod ciglane, koja ima peć snage 8 MW, dok je energana 2010. godine imala peć snage 15 MW, prema podacima AZO-a – veli Karolina Fijačko Varga, koja ukazuje i na utjecaj temperature peći na emisiju tvari.
Jesu li granične vrijednosti emisija tvari još koji put prekoračene osim prije četiri godine?
Teško je reći jer, izuzev za 2010. godinu, poslovna jedinica Energana varaždinskoga Univerzala nije dala niti za jednu drugu godinu godišnji izvještaj o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak, sudeći prema podacima AZO-a, koji pojašnjava i zašto.
Podatke o emisijama tvari iz energane AZO ima samo za 2010. godinu
– Nemaju sve tvrtke obavezu svake godine dostavljati podatke o mjerenjima. Naime, dio obveznika povremenih mjerenja ima obavezu provoditi mjerenja jedanput u tri ili jedanput u pet godina, tako da navedeni jedne godine jesu u popisu obveznika mjerenja dok ih iduće dvije ili četiri godine neće biti u obveznicima mjerenja – pojašnjavaju u AZO-u.
Učestalost mjerenja izračunava se prema Uredbi o graničnim vrijednostima, ako nije drukčije propisano ovom Uredbom ili rješenjem izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša.
Prema podacima iz Agencije za zaštitu okoliša, Univerzal se ne nalazi u očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
To čudi ne samo zato što je Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša donesena još 2008. godine, koliko zbog tog što je Univerzal 2011. uspio ishoditi, uz raniju dozvolu za suspaljivanje drvne mase, i dozvolu za termičku oporabu tridesetak vrsta industrijskog otpada među kojima su plastika, guma, miješana ambalaža i četiri vrste opasnog otpada.
Usprkos svemu, sudeći prema registru AZO-a, energana Univerzala ne dostavlja toj agenciji emisije onečišćujućih tvari u zrak svake godine, a kamoli kontinuirano, što bi bilo za očekivati s obzirom na sve vrste otpada koje može (su)spaljivati, kao i količine koje prema dozvolama iznose 70.000 tona godišnje.
Na varaždinskom Prekršajnom sudu pokrenut je protiv Univerzala prekršajni postupak radi prekršaja iz Zakona o otpadu, i to čl. 91. st. 1., t. 6, doznajemo od glasnogovornika i suca spomenutog suda Mire Jalševca. U spomenutoj točki članka 91. Zakona o otpadu stoji da će se novčanom kaznom u iznosu od 150.000 do 400.000 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja skladišti, oporabljuje i zbrinjava otpad u uređajima i građevinama koji imaju drugu osnovnu namjenu, a za to ne posjeduje dozvolu sukladno ovom Zakonu. U Univerzalu, međutim, tvrde da nije posrijedi to što piše u članku. – U petak smo primili poziv iz ivanečke ispostave Prekršajnog suda za sud radi nepravilnosti za koju nismo ni znali. Radi se o tome da je tvrtka još 2011. odvezla iz MIV-a u dva navrata ukupno dvije tone i nešto kilograma pepela na odlagalište. Tom prilikom došlo je do greške u smislu da je službenica unijela pogrešan ključni broj koji mi nemamo u dozvolama. Greška ne čudi jer je tih ključnih brojeva između 500 i tisuću, pa nije čudno da se napravi omaška – rekao je u ponedjeljak Marijan Kovačić, suvlasnik Univerzala, naglašavajući da je to jedini sudski postupak koji se vodi protiv tvrtke.
Kada je prošle godine tvornica cementa u Kaštelima krenula u izradu Studije utjecaja na okoliš zbog prihvata, privremenog skladištenja i loženja goriva iz otpada (RDF/SRF), Gradsko vijeće Grada Kaštela uputilo je niz primjedbi. – Planirani zahvat koji uključuje loženje goriva iz otpada (RDF/SRF) u postojećim cementnim pećima tvornice Sv. Juraj nije prihvatljiv jer povećava negativan utjecaj na okoliš. RDF/SRF je ekološki neprihvatljivije gorivo u odnosu na petrol-koks – upozorili su vijećnici. Uspoređivanjem prosječnog sastava petrol-koksa i RDF (mg/kg), kako su dodali, vidljivo je da RDF sadrži znatno veće količine teških metala. – Iz bilanca klora i žive prilikom suspaljivanja RDF/SRF vidljivo je da će se povećati emisije žive i klora (u obliku HCl) u okoliš. Upotreba ekološki neprihvatljivijeg goriva, RDF/SRF, bila bi u suprotnosti s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, ali i s odgovorom Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva.
Mjereno je sve što je bilo potrebno mjeriti sukladno zakonskoj regulativi, rekao nam je Marijan Kovačić, suvlasnik Univerzala, upitan je li 2010. godine u energani izmjereno prekoračenje granične vrijednosti dušikovih oksida. Odgovor na ovo pitanje dobili smo tijekom susreta s varaždinskim novinarima koji je upriličen u ponedjeljak u energani, kako je naglašeno, povodom napisa u Regionalnom tjedniku oko spaljivanja komunalnog otpada.
I dio otpada
Energana je, kako je pojasnio, postrojenje za dobivanje toplinske i električne energije iz obnovljivih izvora energije.
– Za to imamo sve potrebne dozvole, od uporabnih do dozvola za postupanje. Osim te dozvole, dobili smo i dozvolu za termičku obradu nekih ostalih vrsta otpada, što je vidljivo na stranicama agencije ili u našem poduzeću, ukoliko je netko zainteresiran – rekao je Kovačić.
Glede navoda da se u energani (su)spaljuje komunalni otpad, suvlasnik Univerzala je rekao da tvrtka ima dozvolu za energetsku oporabu tvz. goriva iz otpada.
– To je laka, goriva frakcija koja se u nekom postotku termički obrađuje, i to u obujmu od pet do osam posto tog energenta u odnosu na bazno gorivo. Glavno gorivo je biomasa iz poljoprivrede i šumarstva te drvne industrije, dakle drvo – rekao je Kovačić.
Na internet
Unatrag godinu dana, kako je dodao, izvršeno je ukupno devet nadzora u Univerzalu i tom prilikom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, a posebno ne u energani.
– Dakle, posao se odrađuje bez štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje građana. Sve je zakonski. To dokazujemo kontinuiranim mjerenjima emisija na dimnjaku, i to iz minute u minutu. Zapisnikom i očevidom je utvrđeno da je sve u granicama. U postupku je da se ti podaci, prema zakonskoj regulativi, obrađuju metodom i prenose u agenciju, a i naš je interes da se one stave na internetske stranice energane kako bi građanima bili dostupni svakog časa – najavio je Kovačić ustvrdivši da je razlog napisa o netransparentnom radu Univerzala u Regionalnom tjedniku to što je njegov vlasnik Davor Patafta, koji je optužen s bivšim gradonačelnikom Čehokom.
Izvor:
Foto:
Filip Mihalić bio je nedavno na razgovoru u policiji, a u istragu se uključio i USKOK, neslužbeno doznaju 24 sata.
Također, Filip Mihalić u nedjelju je prvi put izravno pokušao komunicirati s novinarima 24sata.
Podsjetimo da je prošlo više od mjesec dana od kad je afera o krivotvorenim covid testovima izašla u javnost.
On je navodno u početku uvozio originalne kineske testove, ali se u drugoj polovici prošle godine prebacio na drugu vrstu biznisa. Sumnja se da je uvozio krivotvorine iz jedne turske tvornice, a zatim ih raspačavao po Hrvatskoj i Europskoj uniji. U slučaj je uključen i Interpol.
Prošlog tjedna i mi smo pitali policiju u kojoj je fazi istraga. Kratko su nam odgovorili da je istraga u tijeku.
Pitali smo policiju što je sa slučajem Mihalićevih krivotvorenih covid tekstova. Evo odgovora
-Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako se u sklopu istraživanja poduzimaju potrebne mjere i radnje iz nadležnosti policije, a o kojim detaljima, s obzirom na tajnost izvida, u ovom trenutku ne možemo javno iznositi podatke. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja o rezultatima istog, kao i svim poduzetnim mjerama i radnjama, policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, a kada se steknu uvjeti u koordinaciji s državnim odvjetništvom izvijestit će se javnost – odgovorili su nam iz policije.
Novinari 24 sata pak javljaju da je u međuvremenu prijava za silovanje i prijetnje odbačena na Odvjetništvu u Velikoj Gorici s obrazloženjem na dvadesetak stranica, uz uputu oštećenoj da u određenom roku može poduzeti progon nad Filipom.
Filip je pak kontaktirao 24 sata nakon što je saznao da novinari pokušavaju komunicirati s ljudima povezanim s njim. Nazvao je u nedjelju navečer, i pokušao dogovoriti sastanak s novinarima 24 sata s prijedlogom da će on odgovoriti na pitanja umjesto ljudi do kojih su pokušali doći. Međutim, odbio je prijedlog da se sastanu u redakciji.
Nadalje, prije objave prvog u seriji istraživačkih tekstova o Mihaliću, redakciji 24 sata javio se Anđelko Mihalić, Filipov otac, i otvoreno zatražio sastanak. Anđelko je prokurist u Filipovoj firmi. Sastali su se u jednom zagrebačkom hotelu, a on je nešto više od sat vremena pokušavao objasniti čime se točno bavi njegov sin. Filipa nije bilo, baš tog dana morao je otputovati u inozemstvo. Tada je obećao dogovoriti zajednički sastanak s Filipom i odgovore na sva pitanja. Sastanak s Filipom nikad se nije dogodio. Odgovori na poslana pitanja nikad nisu stigli.
Više o samom slučaju pročitajte u tekstu: Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove
Saša Cvek prije pet godina iz Njemačke se vratio u rodnu općinu Gornji Kneginec. Novcem zarađenim u inozemstvu otvorio je vlastiti posao. Kupio je objekt u Vukovarskoj ulici u Turčinu i na tom mjestu otvorio kafić i autopraonicu.
Posao mu je išao dobro, kako tvrdi, dok u njegovoj ulici nisu krenuli radovi.
– U studenom 2021. godine Varkom je radio na Aglomeraciji i cijela ulica je bila zatvorena. Sve je bio raskopano i nitko nije mogao doći u moj kafić. Ulica je otvorena nakon mjesec dana. Nakon toga trebalo mi je nekoliko mjeseci da posao ponovno krene. Jednostavno, izgubio sam goste i promet mi je bio katastrofa nakon radova– priča nam Saša Cvek koji je to nekako prebrodio.
– Imao sam tada zaposlene tri djelatnice, a promet je bio nikakav. Iz svojeg džepa sam im dao plaću – dodao je Cvek koji od Varkoma zahtjeva nadoknadu izgubljene dobiti.
– Sudski proces za nadoknadu štete još uvijek traje – dodaje Cvek.
No, pravi problemi za njega i njegovu tvrtku tu nisu završili. Početkom ove godine krenuli su radovi na izgradnji megarotora u Turčinu i uskoro je Vukovarska ulica zbog radova ponovno bila zatvorena za promet.
– Da me nitko nije kontaktirao iz Hrvatskih cesta i rekao mi: “Čujte bit će zatvorena cesta dva i pol mjeseca, treba li što? Možemo li se kako dogovoriti?”. Upravo suprotno, a iz mjeseca u mjesec imam sve veće gubitke. Otpustio sam sve tri djelatnice, radi jedino moja djevojka i to od 7 do 12 sati. Isključio sam sve frižidere. Banku u kojoj imam kredit, Varkom, HEP i Termoplin ne zanimaju radovi na kružnom toku, njih samo zanima da im redovito plaćate rate i režije – ispričao nam je u dahu Cvek.
Također, autopraonica zjapi prazna jer je poduzetnik koji je bio u najmu izišao iz posla.
– Čovjek je u autopraonici imao jednog zaposlenog. Morao ga je dati na burzu rada jer je posao stao – ističe Cvek koji je imao mizeran promet u kafiću u travnju.
– Radio sam dobro. Mjesečni promet bio je oko 100.000 kuna, da bi u travnju došao na promet od 165 eura (1300 kuna) – otkriva vlasnik objekta u Turčinu koji je kontaktirao Hrvatske ceste.
– Prvo mi mjesec i pol dana nisu uopće odgovorili na moj dopis. Išao sam potom u varaždinsku podružnicu Hrvatskih cesta. Direktor podružnice Varaždin mi je rekao neka dođem na sastanak da vidim kako teče dinamika radova. Mene to uopće ne zanima, mene zanima kako će mi nadoknaditi štetu – ogorčen je Cvek koji je potom putem odvjetnika poslao tužbu i pravdu za nadoknadu štete će tražiti na sudu.
– Izgleda da drugačije ne ide. Ne znam stvarno kome je cilj da me unište. Ovo je ništa drugo nego uništavanje poduzetnika. Da se razumijemo, koronu smo prebrodili s tim svim epidemiološkim mjerama, no ovo je katastrofa. I kad se ulica otvori, to mi ništa ne znači jer sam izgubio mnoge goste – ističe Cvek.
Naime, u Vukovarsku ulicu se dva i pola mjeseca moglo ući samo sa Zagrebačke ulice.
– Imate znak zabrane i onda tabla osim za stanare. Me tko će danas, a da je položio autoškolu, skrenuti slučajno k meni – ističe Cvek koji ističe da se cijela priča mogla drugačije rasplesti.
– Da se razumijemo nisam protiv radova, dapače, ali onda se nije trebala ulica cijela zatvarati. Mogli su je ostaviti prohodnom samo po jednoj prometnoj traci. Ovako čovjek iz Kneginca, ako je želio doći k meni u kafić, trebao je napraviti četiri kilometra sve okolo – objašnjava Cvek koji se obratio i načelniku Goranu Kaniškom.
– Dobio sam odgovor da Općina nema ništa s tim, da se obratim Hrvatskim cestama – dodao je Cvek koji je razočaran.
– Ništa mi drugo ne preostaje nego da se ponovno vratim raditi u Njemačkoj. Drugi izlaz ne vidim – rekao je Cvek.
Kontaktirali smo Hrvatske ceste koje su upoznate sa zahtjevima poduzetnika iz Turčina.
– Hrvatske ceste zaprimile su od ZOU Šebijan i Rukavina Zahtjev za naknadu štete u mirnom postupku trgovačkom društvu Cvek d.o.o., te su na isti odgovorile dopisom od 5. svibnja u kojem je istaknuto kako iako je državna cesta u rekonstrukciji, i dalje prema objektu postoji pristup sa županijske ceste (klijenti mogu prema objektu komunicirati s javne ceste – županijske ceste). Građenje i rekonstrukcija javnih cesta općekorisna je djelatnost te u ovim slučajevima ne postoji osnova (ni zakonska ni podzakonska) za naknadu štete. Nadalje, Hrvatske ceste d.o.o. zaprimile su tužbu 22. svibnja te se sad radi o predmetu u nadležnosti suda te iz tog razloga nismo u mogućnosti dati dodatne komentare na isti predmet koji je u tijeku – zaključuju iz Hrvatskih cesta.